Nijedna parlamentarna stranka trenutno ne želi vanredne izbore zato što su svjesne da nakon njih neće imati snagu koju sada imaju, pa zato ne žure da omoguće njihovo održavanje.
Tako sagovornici “Vijesti” tumače to što opozicija i dio skupštinske većine traže da se što prije ide na birališta, pritom odbijajući da povuku poteze koji bi vodili tome i prebacujući odgovornost za to na druge partije i Vladu.
U aktuelnim političkim prilikama, put ka prijevremenim izborima jedino se može otvoriti skraćenjem mandata parlamentu, ali takvog predloga još nema pred poslanicima. I ako ga bude, pitanje je kako obezbijediti podršku za njegov prolaz u plenumu, s obzirom na to da u većini, barem zasad, ne žele to pitanje da rješavaju s opozicijom.
Skupštini se, prema Ustavu, mandat može skratiti na predlog predsjednika države, Vlade ili najmanje 25 poslanika.
Izbore, kao način za izlazak iz političke krize, od jesenas traže opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) i njeni saveznici Socijaldemokrate (SD), Socijaldemokratska partija (SDP) i Liberalna partija (LP). Zahtjev za njihovim organizovanjem bio je ispostavljen i na protestima pod sloganom “Ima nas”, održanim u novembru i decembru, koje su te stranke podržale.
Odlazak na glasanje od početka godine, nakon što je propao pokušaj skupštinske većine da oformi novu vlast, traži i Demokratski front (DF). Taj savez predlaže da se državni i predsjednički izbori održe istovremeno.
Situacija koja skupo košta DPS i DF
Građanski aktivista Stefan Đukić rekao je “Vijestima” da misli da izbori sad ne odgovaraju nijednoj partiji u parlamentu.
”One koje čine Vladu svjesne su da nikad više neće imati moć koju imaju sad, da imaju više ministara nego poslanika, da neće biti nužni za buduću vlast, da su ostali bez ucjenjivačkog potencijala. Partije opozicije imaće manje poslanika (DPS) ili će se grčevito boriti za cenzus (SD i SDP). Partije većine koje su van Vlade su u padu (Demokrate) ili s nikakvim koalicionim potencijalom (DF). Sve to čini da niko od parlamentarnih stranaka, koje imaju apsolutnu političku moć u društvu, ne želi izbore”, objašnjava on.
Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić takođe ocjenjuje da nijedna od stranaka u Skupštini nije oduševljena mogućnošću da se uskoro izađe na birališta. Razlog za to je, prema njenim riječima, što ne mogu ponoviti rezultat koji su do sada imali.
”Mislim da DPS nije podnio inicijativu za skraćenje mandata parlamentu zato što još ne vidi ko bi je izglasao. Građanski pokret (GP) URA i Socijalistička narodna partija (SNP) bore se za goli opstanak s nikakvim šansama da opet imaju udio vlasti koji su imali do sada. DF se još uvijek nada da može s još malo boljih pozicija da izađe na izbore, dok su Demokrate solidno namireni ‘po dubini’ i ugroženi od Pokreta Evropa sad (PES), pa nemaju razlog da žure”, kazala je Bajramspahić “Vijestima”.
Navodi, međutim, da je za najveće partije aktuelna situacija neodrživa i da ih skupo košta. Posebno, kaže, DF i DPS.
”DF - zato što mnogi profitiraju na njihov račun, posebno GP URA i partije manje brojnih naroda, dok DPS, ohrabren haosom koji je nova vlast napravila, želi novu šansu, ali se i pribojava izbora zbog neizvjesnosti”, naglašava ona.
Iako su iz DPS-a i ove sedmice u nekoliko navrata poručivali da je neophodno dogovoriti se o datumu izbora i da ih što prije treba organizovati, u toj partiji smatraju da bi sad najsvrsishodnije bilo da skraćenje mandata Skupštini pokrene Vlada premijera Dritana Abazovića (GP URA). Od Abazovićevog kabineta, koji je u tehničkom mandatu, to je tražio i SDP.
Na pitanje hoće li DPS inicirati skraćenje mandata, šef poslaničkog kluba te partije Danijel Živković novinarima je u četvrtak u parlamentu rekao da će to zavisiti od daljeg razvoja političkih dešavanja.
Abazović je prije zahtjeva DPS-a i SDP-a saopštio da je nelogično da vlast pokrene to pitanje, da bi nakon njega rekao da će predlog razmotriti na sjednici Vlade čim Ustavni sud postane funkcionalan. Kazao je da glasovi GP URA nisu potrebni DPS-u i DF-u ako žele da skrate mandat.
S druge strane, iz DF-a su u petak tražili od Demokrata da zajedno pokrenu skraćenje mandata. Iz tog saveza saopštili su da im je inicijativa Demokrata za vanrednu sjednicu na kojoj bi se opet glasalo o izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi, prihvatljiva pod uslovom da prva tačka dnevnog reda bude da se skrati mandat Skupštini.
Dodaju da ne razmišljaju o skraćenju mandata s DPS-om.
Iz Demokrata su odgovorili da skraćenja neće biti bez dogovora svih partija većine, navodeći da oni koji žele taj proces treba da ga realizuju, “jer za tako nešto, saglasno javno saopštenim stavovima, imaju više nego dovoljan broj poslanika”.
Predsjednik države i DPS-a Milo Đukanović, u septembru je, nakon što nije predložio mandatara za sastav vlade, tražio da se skrati mandat Skupštini, ali taj predlog nije uvršten u dnevni red sjednice.
Uzurpacija vlasti
Bajramspahić kaže da je na političkoj sceni trenutno neskrivena borba za što bolje pozicioniranje u susret izborima, bez, prema njenim riječima, ikakvog glumljenja borbe za opšti interes ili simulacije da postoje principijelne razlike između političkih aktera.
Ističe da su snage koje sačinjavaju Vladu, GP URA, SNP i stranke manjinskih naroda, izgubile legitimitet i da otvoreno uzurpiraju vlast za njihove potrebe.
”OSCE-ovim jezikom za posmatranje izbora rečeno (koji je godinama bio rezervisan za Vlade DPS-a), sadašnje vladajuće partije ‘nepravedno profitiraju zloupotrebom službenih i državnih resursa’, dok visokorangirani funkcioneri ‘uveliko uključeni u kampanju zamagljuju granicu između države i vladajuće partije’. Stranke skupštinske većine, DF i Demokrate, učestvuju u tome s pozicija ‘po dubini’ i ne zaostaju u prisvajanju javnog dobra za uskostranačke interese”, objašnjava sagovornica.
Faktor “Evropa sad”
Osim skupštinskih aktera, izbore traži i jedan vanparlamentarni, PES, koji je formiran prije pola godine, i koji, prema posljednjem javno dostupnom istraživanju javnog mnjenja s kraja 2022, podržava 15,2 odsto građana - najviše nakon DPS-a (27,7).
Iz tog pokreta juče su pozvali “političke aktere koji izbjegavaju skraćenje mandata i vanredne parlamentarne izbore, da predlože građanima neko drugo održivo rješenje”.
”Ukoliko ga ne bude, svako prolongiranje će biti jasno motivisano sitnom partijskom kalkulacijom, a ne državničkim i interesom građana da se kriza riješi”, saopštili su.
Đukić ocjenjuje da je PES jedini subjekt koja stvarno želi izbore. Navodi da je njihova popularnost značajna i da je realno očekivati da će biti stožer buduće vlade, s prilikom da određuju njen sastav i ključne pozicije.
Međutim, njihov problem se, kaže, nalazi u tome što ništa ne mogu da učine da do izbora ubrzo dođe, a pritom ne mogu ni da ubrzaju proces koji će dovesti do toga da njihov zamjenik predsjednika Jakov Milatović konačno bude izabran za gradonačelnika Podgorice.
”No, kakav god bio problem partija, ovo bolje pokazuje koliko je obespravljeni svaki građanin van partijske klase, svaki birač. Čak ni kad glas ni na šta ne utiče, njegov se glas zloupotrebljava (parlamentarni izbori 30.8.2020) ili mjesecima ne registruje (lokalni izbori u Podgorici). Partijskoj klasi koja ima predstavnike u parlamentu tako odgovara da ovo stanje traje što duže, bez institucija, odgovornosti, obaveza”, podvlači Đukić.
Predsjednički izbori kao vjetar u leđa
Dok se čeka na odluku partija koja bi vodila parlamentarnim izborima, izvjesni su predsjednički, koje šefica Skupštine Danijela Đurović mora raspisati do 19. januara.
Krajnji rok za njihovo održavanje, prema Zakonu o izboru predsjednika Crne Gore, je 19. april, a najraniji 19. mart.
Bajramspahić kaže da ti izbori mogu dati vjetar u leđa jednim ili drugim političkim akterima, ali de facto imaju više simbolički nego suštinski značaj, budući da će, kako smatra, parlamentarni izbori opredijeliti sve državne politike za budući period.
Podsjećajući da partije još ne znaju kako će na njima nastupiti, Đukić kaže da je Đukanović jedini kandidat koji može napraviti neki rezultat u opoziciji, ali da, prema njegovom mišljenju, nije pretjerano raspoložen da završi političku karijeru izbornim porazom.
Na drugoj strani su, navodi, “lideri” koji ne vjeruju jedni drugima, niti pretjerano vole jedni druge, ali su, napominje, svjesni da ako ne neki način ne nastupe zajedno, rizikuju predsjednika iz DPS-a još pet godina.
”Pa je nekakav dogovor očekivan. Neki pominju Miodraga Lekića, neki druge kandidate... Smatram da se pokušava pronaći i privoljeti kandidaturi neka osoba koja se nalazi na ‘ekvidistanci’ od većine partija pobjednica od 30. avgusta, a s nesumnjivim anti-DPS stavom. Biće istinski izazov naći osobu koja bi se prihvatila takve pozicije nakon prevrtljivog iskustva koji su nepartijske ličnosti imale sa svim partijama nakon posljednjih parlamentarnih izbora”, konstatuje sagovornik.
Bajramspahić: Svi se prepustili grabežu za vlašću
Bajramspahić kaže da bi trebalo ozbiljno da nas zabrine stanje demokratije u državi i to što se ambijent za izbore značajno pogoršava.
Ne radi se, prema njenoj ocjeni, samo o kontinuiranom zaoštravanju retorike i masovnim manipulacijama javnošću, već o, kako navodi, ozbiljnom pogoršanju političke ponude i totalnom predavanju populizmu i dogmatizmu od strane svih političkih struja.
”Nevjerovatno je da su baš svi, čak i male partije koje mogu da priušte sebi luksuz da se obraćaju manjem broju ljudi, odustale od pokušaja da se kvalitetno bave politikom i prepustili se iracionalnom diskursu i zloupotrebama kao prihvatljivom ‘metodu’ da se prigrabi što veća vlast”, podvlači sagovornica.
Dodaje da partije aktivno i svjesno pobuđuju najgore u masama, i utvrđuju ih u neracionalnom poimanju društvenih problema.
”Ranijih godina partije su pokušavale da imaju neke programe, makar reda radi, a danas sve svoje odluke donose vodeći se ogoljenim stranačkim interesima. Niko i ne pokušava da objasni kako planira da rješava teške i nagomilane probleme, a svi obećavaju ‘zlatna brda i doline’”, zaključuje ona.
Ništa od izbora u istom danu?
Šef pravnog tima Demokrata Neven Gošović, nedavno je za TV Vijesti saopštio da bi realno bilo očekivati da predsjednički izbori budu 2. aprila, imajući u vidu da je 9. aprila katolički Uskrs, a 16. pravoslavni.
U slučaju da ih Đurović raspiše za taj datum, da bi se državni izbori održali istovremeno, što zahtijeva DF, Skupštini bi mandat trebalo da bude skraćen najkasnije do 30. januara.
S obzirom na to da je parlament u vanrednom zasjedanju, i da po Poslovniku Skupštine zahtjev za vanrednu sjednicu treba podnijeti 15 dana ranije, to znači da je danas potencijalno posljednji rok da se to učini.
Ako bi predsjednički izbori bili raspisani za 9. ili 16. april, to znači da bi poslanici imali još vremena da dogovore njihovo održavanje s parlamentarnim.
Šef kluba DPS-a Živković rekao je da je potrebno obaviti konsultacije na najvišem nivou parlamentarnih subjekata i doći do najracionalnijeg rješenja, “da se moguće ti izbori održe u jednom danu”.
”Mi smo govorili da bi bilo dobro da imamo parlamentarne prije predsjedničkih izbora”, dodao je.
Bonus video:
