Predsjednica Skupštine Danijela Đurović vjeruje da će ovaj put biti izabrane sudije Ustavnog suda, navodeći da će šefove poslaničkih klubova u vezi sa tim pozvati na razgovor nakon što budu završena konsultativna saslušanja kandidata.
”Bez namjere da se miješam u nadležnosti Ustavnog odbora, a cijeneći da se radi o šestom pokušaju izbora sudija Ustavnog suda, razumjećete moju namjeru da prvo ispratim ovaj proces do kraja, a da nakon toga održim konsultacije sa šefovima poslaničkih klubova od kojih ću na Kolegijumu dobiti mišljenja o cjelokupnoj situaciji”, rekla je Đurović “Vijestima”.
Ona je time odgovorila na pitanje kada će pozvati na konsultacije šefove poslaničkih klubova u vezi sa izborom sudija US, s obzirom na to da ih je najavila čim bude utvrđena lista kandidata.
Pred Ustavnim odborom saslušano je 13 kandidata za Ustavni sud i preostalo je još toliko.
Danijela Đurović podsjetila je da je prije nekoliko dana počeo proces intervjuisanja kandidata, navodeći da je trenutno posvećena praćenju postupka.
”Posebnu pažnju poklanjam načinu na koji se isti odvija. U svakom slučaju, politički razgovori se u kontinuitetu vode i želim da vjerujem da ćemo ovog puta doći do konačnog ishoda – utvrditi listu od četiri kandidata i izabrati ih u što skorijem roku”, dodala je ona.
Državi prijeti prekidanje pristupnih pregovora ako do kraja mjeseca ne bude deblokiran Ustavni sud. Za 23. januar zakazan je sastanak Savjeta za vanjsku politiku Savjeta Evropske unije, na kome će ministri vanjskih poslova država članica EU razmatrati da li deblokada Ustavnog suda ide u dobrom pravcu. Očekuje se da neke njihove kolege, poput Tanje Fajon iz Slovenije koja je u dva navrata boravila tim povodom u Podgorici, daju detaljniji izvještaj.
Iz parlamentarne većine ranije je najavljeno da će do kraja mjeseca biti okončana ubrzana procedura izbora sudija, ali za optimizam koji pokazuju zvaničnici, nema potvrde jer pregovori još nijesu počeli.
Đurović je podsjetila da je šef Poslaničkog kluba SNP-a Dragan Ivanović juče pozvao predsjednicu i članove Ustavnog odbora da ubrzaju proces intervjuisanja kandidata i predložio mogućnost rada i subotom kako bi pokazali odgovornost i ispunili očekivanja domaće i međunarodne javnosti.
Predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić rekla je da mora da nađe pravu mjeru i balans između efikasnosti i kvaliteta.
Ustavni odbor juče je saslušao četiri kandidata - Azru Jasavić, Danicu Kovačević, Jovana Kojičića i Darka Mugošu.
Saslušanje je trajalo sedam sati, a kandidati se juče, za razliku od prethodnih saslušanja nijesu izjašnjavali o nacionalnosti.
Polemiku sa poslanicima izazvala je Azra Jasavić, bivša poslanica Pozitivne Crne Gore, kada je rekla da su URA, Demokrate i Evropa sad nasljednici Pozitivne Crne Gore i oni će se nositi sa izazovima sa kojima se nosila njena partija.
Valentina Minić (Demokrate) odgovorila je da politika njene partije nije politika izdaje i prodaje, nego je “politika držanja riječi i borbe protiv onih koji su našu zemlju doveli u ovo stanje nakon 30 godina”.
Momo Koprivica (Demokrate) rekao je da kandidati ne treba da se upuštaju u iznošenje političkih stavova, jer je javno izražavanje političkih uvjerenja razlog za prestanak funkcija sudija Ustavnog suda.
Kandidat Jovan Kojičić rekao je da je bio u SAD i radio na programu Pravda na Balkanu, gdje su vidjeli da kontekst ljudskih prava nije dobar u Crnoj Gori.
”Blokirani su tada pregovori s Crnom Gorom i ja dolazim. Tada je bio premijer (Igor) Lukšić i poslao sam plan šta tražimo da bude urađeno”.
Naveo je i da, kada je čuo 2015. za Zakon o slobodi vjeroispovijesti, rekao tada da je takva ideja diskriminatorna i citirao presudu Evropskog suda pravde “tamo gdje je narušeno načelo pravne sigurnosti i ne može se dokazati načelo proporcionalnosti, po automatizmu je diskriminacija”.
Važna je stručnost, niko ne mora nacionalno da se izjašnjava
Postavljanje pitanja o nacionalnosti kandidatima za sudije Ustavnog suda je nastojanje da se zakon vidljivo primijeni i izbjegnu primjedbe o ignorisanju obaveze da se povede računa o zastupljenosti manjinskih naroda u toj instituciji, smatra izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević.
Gorjanc Prelević ocijenila je da je predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić, najavom da će tokom konsultativnog saslušanja za sudiju Ustavnog suda svakog kandidata pitati kojem narodu pripada, odnosno koje je nacionalnosti, prilježno pristupila primjeni Zakona o Ustavnom sudu, prenosi agencija MINA.
“Zakon propisuje da je Odbor prilikom predlaganja kandidata za sudije Ustavnog suda dužan da vodi računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica”, objasnila je Gorjanc Prelević.
Ona je rekla da su poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), kao razlog za odbijanje da glasaju za kandidate za sudije koje je Odbor ranije predložio, naveli i propust da se povede računa o tome.
“Potez predsjednice Odbora vidim kao nastojanje da se zakon vidljivo primjeni i da se izbjegnu primjedbe iste vrste i ovog puta”, kazala je Gorjanc Prelević agenciji.
Ona je istakla da nije riječ o obaveznom uslovu za izbor, već o obavezi članova odbora da i tu okolnost uzmu u razmatranje, pa je način da se to vidljivo obezbijedi da se svako za tu etničku pripadnost i pita.
“Niko nema obavezu da se nacionalno izjašnjava i opredjeljuje, ni ovom ni drugom prilikom, pa ni prilikom popisa, i to bi svi kandidati za Ustavni sud morali da znaju”, kazala je Gorjanc Prelević.
Kako je saopštila, članovi Odbora su dužni da predlože kandidate i kandidatkinje koji ispunjavaju obavezne uslove, kakvi su istaknuta stručnost, radno iskustvo i uzrast, pored opštih uslova za rad u državnim organima.
Prema riječima Gorjanc Prelević, pored toga je važna i nepristrasnost, posebno jer Ustav zabranjuje sudijama Ustavnog suda članstvo u političkoj stranci.
“Prema tome, zastupljenost pripadnika manjinskog naroda ili zajednice se uzima u obzir tek ako više kandidata zadovoljava sve te obavezne uslove”, kazala je Gorjanc Prelević.
Ona je pojasnila da je isto tako zakonom propisano da se i prilikom predlaganja i izbora članova Sudskog savjeta vodi računa o nacionalnoj zastupljenosti.
“A prilikom odlučivanja o izboru sudija i državnih tužilaca, ako kandidati imaju isti broj bodova na testiranju ili pravosudnom ispitu, prednost ima pripadnik manjinskih naroda ili zajednica”, rekla je Gorjanc Prelević.
Kako je saopštila, treba imati u vidu i da je, pored pripadnosti manjinskom narodu ili zajednici, propisano da se prilikom izbora sudija Ustavnog suda vodi računa i o rodno balansiranoj zastupljenosti.
“U prethodnom potpunom sastavu suda, od sedam sudija bile su samo dvije žene, a bilo je pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica”, istakla je Gorjanc Prelević.
Ona je navela da pripadnost manjinskoj zajednici nije samo stvar pozitivne diskriminacije ili afirmativne akcije za poboljšanje položaja manjinske zajednice.
“Već za zaštitu ljudskih prava može da bude dodatni kvalitet, jer je zaštita ljudskih prava u svojoj suštini zaštita pojedinca, odnosno manjine od većine”, pojasnila je Gorjanc Prelević.
Ona je zaključila da bi pripadnici etničkih manjina trebalo da imaju posebno razvijen senzibilitet za zaštitu pripadnika manjina svake vrste, ali da bi i to u svakom slučaju trebalo provjeriti.
Bonus video:
