Ustavni odbor završio je večeras saslušanje svih 26 kandidata za izbor četvoro sudija Ustavnog suda. Na pitanja poslanika danas su odgovarali Snežana Jonica i Amer Šukuric.
Predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić rekla je na kraju sjednice da će članovi odbora večeras ostati i nastaviti konsultacije vezane za izbor sudija.
"Nadam se da ćemo se vidjeti veoma brzo na sjednici na kojoj ćemo izabrati sudije", poručila je na kraju Kordić.
Kordić je za Televiziju Vijesti rekla da neće zakazati sjednicu na kojoj bi se glasalo o kandidatima prije nego partije postignu dogovor o izboru četvoro sudija.
"Meni je najlakše da sazovem sjednicu i stavim na glasanje sve kandidature, ali mislim da je korisnije i cjelishodnije da prethodno obavimo temeljne konsultacije i da imamo načelni sporazum ili pravac koji bi obezbijedio izbor najkvalitetnijih kandidata", rekla je Kordić.
Iako je na Odboru za utvrđivanje liste kandidata potrebna apsolutna većina, odnosno sedam od 13 glasova, već tada će se znati njihova sudbina na plenumu, u slučaju da na Odboru ne bude dvotrećinske većine, koja se zahtijeva i za plenum. Zato će se, kaže Kordić, tražiti dvotrećinska većina odmah.
"Neophodno je da postoji sedam izabranih sudija. Sve drugo je šminkanje situacije, sve drugo je krpljenje i stvaranje nedovršenog procesa", istakla je Kordić.
Jonica: Nije samo 300.000 eura tokom mandata Bratić, bilo je i prije mnogih milionskih radnih sporova
Kandidatkinja za sutkinju Ustavnog suda Snežana Jonica kazala je da država ima pravo na regresnu tužbu, kako bi od konkretnog ovlašćenog lica koje je izazvalo štetu državi mogla da naplati štetu, ukoliko dokaže da ta osoba nije postupala u skladu sa odgovarajućom pažnjom, da je šteta učinjena namjerno i slično.
"Ja nisam bila u prilici da otpratim da je negdje bilo regresnih tužbi u odnosu na one koji su konkretni donosioci odluka", kazala je Jonica, dogovarajući na pitanje Vesne Pavićević (DPS), koja je povodom otkaza u prosvjeti koji su podijeljeni 2021. godine, u mandatu tadašnje ministarke Vesne Bratić, pitala da li neko za to treba da odgovara, s obzirom na to da treba da se nadoknadi šteta koju su pojedinci pretrpjeli zbog nepravilnog postupanja pojedinih institucija.
Jonica je naglasila da je neprimjereno, međutim, pričati o samo jednom primjeru:
"Nije to samo 300.000 eura tokom mandata Bratić, bilo je i prije mnogih milionskih radnih sporova", istakla je Jonica.
Na pitanje Andrije Popovića (LP) kako će postupiti prvih radnih dana ako bude izabrana za sutkinju US i šta će preduzeti da se uslovi rada poboljšaju, Jonica je odgovorila da kao pojedinac može da ima određene ideje i inicijative, ali da US u ključnim pitanjima koja se tiču organizacije rada i svega ostalog, odlučuje kao kolektivni organ.
“Prvo se moraju definisati svi problemi koji postoje i adrese za sve probleme. Jedna adresa za probleme su zakonodavna i izvršna vlast, druga je sudska vlast i treća adresa za probleme jeste i način rada i određene stvari vezano za dosadašnje funkcionisanje Ustavnog suda”, kazala je Jonica.
Jonica je kazala da smatra da postoji trenutak kada je država ozbiljno ugrožena i kada je jednaka odgovornost svih političkih subjekata da odgovornost prema državi stave iznad kalkulacije političke štete ili koristi zbog “ovakvog ili onakvog glasanja” za sudije US.
“Norma o dvotrećinskoj većini je donijeta u periodu kada sam bila poslanica i ona je za cilj imala činjenicu da se svi politički subjekti natjeraju da, makar oko ovako važnih pitanja, zajedno donose odluke konsenzusom”, kazala je Jonica.
Dragan Bojović (DF) je pitao Jonicu kako tumači normu Ustava koja se tiče dodjeljivanja mandata za sastav Vlade od predsjednika države, navodeći da predsjednik, ma ko on bio, nema arbirtrarno pravo da ne dodijeli mandat kandidatu koji ima potrebne potpise podrške.
Jonica je kazala da bi javnim odgovorom na to pitanje koje se tiče inicijative za ocjenu ustavnosti predloga da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav nedavanjem mandata, dovela sebe u situaciju da ako bude izabrana za sutkinju US, morala bi da se izuzme iz odlučivanja iz tog predmeta, koji je već pred US.
Jonica je kazala da je do prije 15 dana bila zaposlena u Luci Kotor, a da je trenutno angažovana kao pravna ekspertkinja u izradi propisa za sprovođenje reforme sistema vještačenja invaliditeta u Crnoj Gori.
Bila je, između ostalog, poslanica u Skupštini u dva mandata.
Današnje saslušanje, između ostalih, prati i ambasadorka SAD-a Džudi Rajzing Rajnke.
"Ustavna žalba mora i može da postoji"
Na pitanje Dragana Ivanovića (SNP) o institutu ustavne žalbe, Jonica je odgovorila da dijeli suprotno mišljenje od nekih pravnika koji smatraju da bi ustavnu žalbu trebalo ukinuti.
“Ustavna žalba treba, mora i može da postoji. Ne daj Bože da dovedemo do toga da svi moraju da idu ka Strazburu.Veliki dio građana neće doživjeti pravdu zato što i sami postupci ovdje dugo traju, a onda imamo i postupak pred Evropskim sudom koji dugo traje...”.
Iako nije pobornica toga da se nacionalno pitanje stavlja u prvi plan, istakla je odgovarajući na pitanje Jovanke Bogavac (DF) da se oduvijek nacionalno izjašnjava kao Srpkinja, da joj je matična država Crna Gora i da je emotivno vezana za SFRJ.
Na pitanje Jovanke Laličić (DPS) kako doživljava izjavu slovenačke ministarke Tanje Fajon da je Crna Gora “rak rana” evropskih integracija, Jonica je odgovorila da je poruka “nažalost, naša zbilja”.
Ona je govoreći o predlogu za izmjenu Zakona o tužilaštvu, čijom izmjenom je predviđeno da se v. d. mandat VDT-a ne ograničava, kazala da sa tom normom ima problem “do beskraja”.
“Ali treba naći načina da se nekom normom stvore preduslovi da vi ispunite obavezu koja je na vama”.
Šukurica: Ustavni sud je politički sud, ubijedite me u suprotno
Kandidat za sudiju Ustavnog suda Amer Šukurica kazao je da sa žaljenjem mora da konstatuje da je Ustavni sud politički sud.
“Ako ima neko od poslanika da me ubijedi u suprotno, ja ću da mu povjerujem”, rekao je Šukurica.
Kada je riječ o redovnim sudovima, Šukurica je kazao da se dovodi u sumnju nepristrasnost sudija ako im izvršna vlast dijeli kredite i stanove.
“Izvršna vlast ne može da da kredit ili stan sudiji, a da ne postoji razlog za to”, rekao je Šukurica.
Na pitanje Dragana Bojovića (DF) da li je crnogorsko pravosuđe bilo nepristrasno prethodnih godina i da li je bilo selektivnosti u radu ili političkog uticaja, Šukurica je kazao da je bilo dosta neažurnosti u radu sudova.
“Izuzetno ćemo poboljšati kvalitet sudstva, ukoliko izaberemo kvalitetan Ustavni sud. On je filter svih sudova, kontroliše sve sudove u Crnoj Gori. Do sada to nije radio”, odgovorio je Šukurica.
On je rekao da ako se dovede politička ličnost kao sudija US, “ona mora da sluša”.
Na pitanje Vesne Pavićević (DPS) na koji način će unaprijediti rad suda, Šukurica je odgovorio da će svoje znanje upotrijebiti da bude bolji kvalitet u radu suda. Istakao je d abi izdvojio svoje mišljenje, ukoliko bi imao suprotan stav od ostalih kolega.
Šukurica je rekao da je godinu radio u Direkciji javnih prihoda, a nakon toga je počeo da se bavi advokaturom, čime se bavi već 22 godine.
Šukurica je, odgovarajući na pitanje Jovanke Laličić (DPS) da li je podnosio inicijativu US za ocjenu zakonitosti i ustavnosti nekih akata, pa da na osnovu toga zaključuje da je US politčki, rekao da je sve sudije US u prošlom sazivu predložila neka partija.
“Tri puta sam konkurisao za sudiju, nikad me nisu priznali. Otac mi je bio predsjednik suda. Znači, politički nisam bio prepoznatljiv... Što se mene tiče, ne morate me glasati, ali izaberite kvalitetne sudije US”, rekao je Šukurica.
Na pitanje Luiđa Škrelje (DPS) kako misli da će poslanici opet izabrati US, Šukurica je odgovorio da se ne bavi politikom, već da se bavi svojim poslom.
“Ja volim ovu državu, rezervnu nemam. Koliko sam dosad vidio, država nije napadnuta ni od koga. Da jeste, ja bih je branio”.
Šukurica je istakao da građanima treba sigurnost u instituciji, a trenutno je nema.
Bonus video:
