Ustavni sud ostaje partijski

Politička pripadnost ili naklonost, a ne stručnost bile su dominantan kriterijum po kom su skupštinska većina i opozicija odabrale pravnice koje će izabrati za sutkinje Ustavnog suda.

To je za “Vijesti” ocijenila izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević, komentarišući preksinoćnji dogovor da od 26 kandidata za sutkinje budu izabrane zamjenica ombudsmana Snežana Armenko, sutkinja kotorskog Osnovnog suda Momirka Tešić i bivša zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Dragana Đuranović.

Armenko je, kako su “Vijesti” juče nezvanično objavile, bila predlog Demokratskog fronta (DF), Tešić Demokrata, a Đuranović Demokratske partije socijalista (DPS), čiju člansku kartu, kako je rekla ljetos, ima od 2017. godine.

I četvrto upražnjeno mjesto u sudu, u vezi sa kojim rok za dogovor ističe u utorak, biće takođe predmet partijskog trgovanja, jer Bošnjačka stranka (BS) insistira da ono pripadne predsjedniku bjelopoljskog Suda za prekršaje Aliji Beganoviću, dok albanske stranke i premijer Dritan Abazović traže za to mjesto osnovnog državnog tužioca iz Ulcinja Faruka Resulbegovića.

Tako je nastavljeno stranačko mešetarenje kojim se odavno popunjavaju pozicije u crnogorskom pravosuđu. To je dovodilo i do toga da na pravosudne funkcije budu birani ljudi sa partijskim knjižicama.

Da stručnost neće biti ključni kriterijum za dogovor, moglo se, prema riječima Gorjanc Prelević, naslutiti čim je odlučeno da rasprava o kandidatima prekjuče bude iza zatvorenih vrata, u vili Gorica, a ne javna i u parlamentu.

”Pretpostavljam da je insistiranje DPS-a na svojoj članici, Đuranović, dovelo do reakcije, i do toga da se treća kandidatkinja, sutkinja Tešić, pojavi kao iznenađenje, na kome su vjerovatno insistirale Demokrate, jer je ona jedino od njih na prethodnom konkursu dobila dva glasa na Ustavnom odboru”, navodi sagovornica.

Mogućnost izbora Tešić, koja se dvaput javljala na konkurs za sudije Ustavnog suda, ljetos su problematizovali neki poslanici, navodeći da je sporno što je, zbog sumnje u nepristranost, bila izuzeta 2020. iz predmeta pomorske nesreće u Budvi, u kojoj je u julu te godine stradala policijska službenica.

Ona je zbog nesreće bila osudila maloljetnika na 120 sati društveno-korisnog rada. U tom slučaju, kako je “Vijestima” potvrđeno iz Osnovnog suda u Kotoru, još nije donesena pravosnažna presuda.

Tešić je u januaru, na konkursu za izbor predsjednika tog suda, osvojila 85 od mogućih 100 bodova.

Gorjanc Prelević objašnjava da je Tešić iznenađenje zato što, iako zadovoljava uslove za sutkinju, njeno iskustvo u ustavno-pravnoj materiji nije na nivou onog koje ima sutkinja Upravnog suda Jelena Ružičić ili rukovoditeljka Odjeljenja za ustavne žalbe Jadranka Novaković, koje su bile izbor Ustavnog odbora na prethodnom konkursu, a učestvovale su i u ovom.

”Sutkinja Ružičić je, inače, izazvala najveću pažnju poslanika, njen intervju bio je među najdužim, dobila je najviše pitanja od najvećeg broja poslanika različitih partija, hvaljena je i od poslanika pozicije i opozicije, pa je očekivano u medijima viđena kao neko s velikim šansama”, dodaje ona.

Kad je riječ o Đuranović, drugoj od tri kandidatkinje o kojima je postignut konsenzus, ona je u julu, na saslušanju pred Ustavnim odborom po jednom od prethodnih oglasa, tvrdila da ne bi podnijela ostavku na članstvo u DPS-u ako bi bila izabrana za sutkinju, ali je nedavno poručila da bi, ipak, vratila člansku kartu. Prema Ustavu, sudije ne mogu biti članovi političkih organizacija.

Dogovor da bude izabrana može izgledati čudno s obzirom na to da ona krajem godine, po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, stiče pravo na starosnu penziju. Đuranović je ocijenila da je ta odredba zakona, kojom žene odlaze u penziju sa 64 godine, a muškarci sa 66, diskriminatorska, i da se nada da će biti ukinuta.

Predloge za ocjenu ustavnosti tog akta podnijeli su Sudski savjet, više sudija kojima je konstatovan prestanak funkcije i Upravni sud, pred kojim su tužbe penzionisanih sudija.

Pošto Ustavni sud u aprilu prošle godine nije uspio da donese odluku o tome, jer nije imao potrebnu većinu, inicijative će se ponovo naći pred tom institucijom, što znači da će o njima, ako bude izabrana, odlučivati i Đuranović.

Trećoj kandidatkinji, Armenko, pravnici sa kojima su “Vijesti” razgovarale zamjeraju to što se, kažu, kandidovala za sutkinju bez dovoljno pravnog iskustva, iako joj ne osporavaju znanje. Isto tako, problematizuju to što među kandidatima nema uglednih profesora prava, poput onih koji su ranije bili predsjednici Ustavnog suda - Slobodana Blagojevića, Mijata Šukovića, Mladena Vukčevića...

Armenko je bila sutkinja podgoričkog Osnovnog suda. U njenoj biografiji piše da se posebno specijalizovala za oblast ljudskih prava, i da je bila prva sutkinja iz Crne Gore upućena na usavršavanje u Evropski sud za ljudska prava u Strazburu. Bila je, takođe, i savjetnica u Kancelariji zastupnika države pred tim sudom.

Iako smatra da su politička pripadnost ili naklonost zasjenile stručnost, Gorjanc Prelević naglašava da poslanici imaju pravo da po svom nahođenju naprave takav izbor.

”I šta sad možemo - kakvi poslanici, takav izbor. Mi u HRA mislimo da kriterijum političke pripadnosti ne doprinosi povjerenju javnosti u Ustavni sud kao zaštitnika ustavnosti i ljudskih prava, i da bi trebalo razmišljati u pravcu promjene sistema po kom se biraju sudije Ustavnog suda, tako da se sasvim isključi politički uticaj i izbjegne politička trgovina”, poručuje ona.

Za utorak je zakazana sjednica Ustavnog odbora, na kojoj bi parlamentu trebalo zvanično da budu predloženi kandidati za sudije. Ako se to tada desi, parlament bi sudije mogao da bira 22. februara.

Ustavni sud je u blokadi od 13. septembra, od kad je sudija Miodrag Iličković otišao u starosnu penziju. U sudu je trenutno troje od ukupno sedam sudija, pa ta institucija nema kvorum za rad.

Ministarka spoljnih poslova Slovenije Tanja Fajon, koja je u decembru boravila u Crnoj Gori na osnovu mandata datog od strane visokog predstavnika EU Žozepa Borelja, pozdravila je napredak postignut konsenzusom o tri kandidatkinje, kazavši “Vijestima” da se nada da će što prije biti postignut dogovor i o četvrtom kandidatu.

Poruke na sličnom fonu poslali su i ambasadori zemalja Kvinte (Francuske, Njemačke, Italije, Velike Britanije i SAD), te portparolka Evropske komisije Ana Pisonero, koja je agenciji Mina saopštila da svi politički akteri moraju podržati stabilnost i funkcionalnost demokratskih institucija.

Premijer Abazović je poručio da se nada da će svi ostati pri dogovoru o tri kandidatkinje, i da “navija” da se postigne dogovor o četvrtom.

Skupština: Razgovor u vili “Gorica” zbog nesmetanog rada

Na pitanje “Vijesti” zašto je zajednički sastanak Kolegijuma predsjednice parlamenta i članova Ustavnog odbora organizovan u vili “Gorica”, iz Skupštine su odgovorili da je, imajući u vidu značaj sastanka, odnosno potrebu da se postigne kompromis oko kandidata, odlučeno da se održi u vili, a ne u Skupštini, kako je to do sada bio slučaj.

”…Ne radi se o bilo kakvom skrivanju informacija od građana i medija, čemu u prilog govori i izjava predsjednice Skupštine Danijele Đurović, koju je dala odmah po završetku sastanka i obavijestila javnost o njegovom ishodu. U ovom izuzetno važnom i posebno osjetljivom trenutku u kojoj se naša država nalazi, Đurović je cijenila značajnim i neophodnim da se omogući nesmetan rad svim učesnicima sastanka”, saopšteno je listu.

Tvrde da će parlament ostati transparentan, a Đurović kao visoka državna funkcionerka spremna je da odgovori na svako pitanje

"Jer smatra da je, kao visoka državna funkcionerka, u obavezi da to uradi zbog građana Crne Gore koji imaju pravo da budu informisani o svim značajnim društveno-političkim procesima u zemlji. U tom pravcu, mediji i javnost će, kao i uvijek, biti pravovremeno i zvanično obavještavani o svim bitnim pitanjima", navodi se u odgovoru.

Dodaju da je Đurović posvećena postizanju političkog dogovora o izboru svih sudija, kao i rješavanju drugih pitanja koja su od značaja za nesmetano funkcionisanje svih institucija.

Društvo profesionalnih novinara reagovalo je juče zbog toga što su poslanici nakon skoro petočasovnog sastanka u vili “Gorica”, ostavili novinare i snimatelje više redakcija ispred da čekaju epilog njihovog razgovora.

Lekić: Ne birati po partijskoj i nacionalnoj liniji

Lider i poslanik Demosa Miodrag Lekić, rekao je “Vijestima” da se protivi izboru kandidata po partijskoj i nacionalnoj liniji.

”Ono što znam jeste da su se tri kandidatkinje koje sam glasao prošlog puta ozbiljno predstavile i ovoga puta (Armenko, Ružičić i Novaković) kao stručne i profesionalne osobe. Što znači da su i tada, sa četvrtim kandidatom (Ilija Vukčević), mogli biti izabrani. Sad je, vidim, predložena, gđa Armenko, koja se opet odlično, usuđujem se reći briljantno, predstavila, i kao takva ona zaista nema potrebu za nikakvim parcijalno partijskim odobrenjima”, kazao je.

Kad je riječ o tome da manjinske stranke autonomno biraju jednog sudiju, Lekić kaže da je to nastavak dezintegracije zemlje u domenu ustavno-pravne materije.

”Što ćemo sa kandidatima Bošnjacima i Albancima koji su rekli, tokom javnog predstavljanja, da ne žele da budu izabrani prema kriterijumu manjine, a jedan od njih (Amer Šukuruca) je kazao da se ne osjeća manjinom”, naveo je, dodajući da bi bilo dobro izabrati sudije, ali da “ova faza potvrđuje duboke institicionalno-vrednosne poremećaje u državi”.