Lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić napravio je ozbiljnu štetu sebi i partiji skandalom oko svog srpskog državljanstva, ali je uprkos tome kandidat DPS-a na predstojećim predsjedničkim izborima, ma ko to bio, i dalje daleko od pobjede, ocijenila je profesorica Univerziteta Donja Gorica (UDG) Nikoleta Đukanović.
Ona i jedan od osnivača pokreta Preokret Srđan Perić poručili su da zakoni ne bi smjeli da se primjenju selektivno i da za nezakonita postupanja svi treba da odgovaraju - Spajić, ali i Državna izborna komisija (DIK).
Profesorica Đukanović za “Vijesti” je kazala da bi DPS bio u znatno boljoj situaciji ako Spajićeva kandidatura za predsjednika ne bi bila potvrđena.
”Nisam sigurna da ova dešavanja mogu DPS-u i (Milu) Đukanoviću donijeti pobjedu... Međutim, i u slučaju da Spajić ne bude kandidat, pitanje je koga će Evropa sad podržati na izborima, od čega može zavisiti uspjeh DPS-ovog kandidata, iako bi za DPS umnogome bila povoljnija situacija da kandidatura Spajića ne bude potvrđena”.
Perić je ocijenio da je sada kristalno jasno koliko su Crnoj Gori potrebne vladavina prava i nezavisne institucije.
”I da pocrtam ovom prilikom: onaj ko tvrdi da na nekom treba primjenjivati zakon a na nekom ne - iz ovog ili onog razloga, sebe diskvalifikuje da govori o vladavini prava. Zajednica se zaokružuje samo kada se Ustav i zakon primjenjuju neselektivno, prema svakom i u svakoj situaciji”, rekao je Perić za “Vijesti”.
Perić upozoravao još 2021.
On je još 2021. godine, dok je Spajić bio ministar finansija u Vladi Zdravka Krivokapića, upozorio da aktuelni lider Pokreta Evropa sad i tadašnji ministar pravde Vladimir Leposavić imaju dvojno prebivalište.
Spajić je u četvrtak veče predao DIK-u kandidaturu za predsjedničke izbore koji će biti održani 19. marta. Prethodno je DIK, prije nego što je Spajić predao kandidaturu, od Republičke izborne komisije Srbije tražio da provjere da li jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić i Spajić imaju biračko pravo i prebivalište u toj državi. RIK je kolegama iz Crne Gore početkom ove sedmice proslijedio odgovor srpskog Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) koje je utvrdilo da Spajić ima prebivalište u Beogradu, a Mandić, koji se takođe kandidovao za predsjednika - nema.
Reakciju javnosti izazvala je, međutim, činjenica da je Spajić prethodnih sedmica tvrdio da nema prebivalište u Srbiji, kao ni pasoš te države. Nakon što su ove sedmice mediji objavili kopiju Spajićevog srpskog pasoša, on je rekao da je podnio zahtjev za ispis iz državljanstva Srbije i ponovio da nema prebivalište u Srbiji...
Na društvenim mrežama objavljena je i kopija uvjerenje o državljanstvu Srbije Andrije Mandića, ali su iz DF-a rekli da se radi o falsifikatu...
Zakon o crnogorskom državljanstvu propisuje da je, u slučaju Srbije, dvojno državljanstvo zakonito samo ako je stečeno prije 2006. godine, odnosno prije sticanja državne nezavisnosti.
Odgovornost, a ne izvinjenje
Nikoleta Đukanović smatra da Spajić nije dužan da se građanima izvini, nego da bude odgovoran - za obmanjivanje javnosti, ali i za nezakonita postupanja.
”Ako budemo i u narednom periodu gradili društvo tako što će se političari građanima eventualno izviniti, umjesto što će snositi potpunu odgovornost za svoje postupke, nećemo daleko stići u procesu demokratizacije društva, već ćemo i dalje biti kvazidemokratija čiji se nosioci vlasti igraju demokratije dok građani ispaštaju zbog njihovih rezultata oličenih u političkoj nestabilnosti i ekonomskoj nesigurnosti”.
Perić kaže da je “ovo priča o nama”, o uzletu, o aroganciji, o samovolji...
”I ona će opet imati ishodište u političkom dogovoru. Šta god da bude odluka, znajte da su stranke imale dogovor - one odlučuju, a do sada su pokazale koliko im je stalo do poštovanja Ustava i zakona. To sada postaje problem koji ne traje najmanje 30, nego 33 godine. Zašto to tvrdim? Zato što su institucije obesnažene i na njihova ključna mjesta su po pravilu postavljeni partijski ljudi, nerijetko bez odgovarajućih kompetencija, i između slušanja naloga partije i odbrane jedinstva pravnog poretka - nemam nikakvu dilemu šta će oni izabrati”.
Nerijetko je, kako dodaje, riječ o o ljudima koji su tim imenovanjima rješavali egzistenciju, što njihovu odluku čini izvjesnijom.
”I zaista sam ubjeđenja da nije bilo ove teme - bila bi neka druga, usmjerena u istom pravcu”.
Zakon da bude za sve isti
Perić poručuje da treba insistirati da se zakon ne primjenjuje selektivno, već da bude prema svima isti.
”A da je bilo više pameti i takta, kada su ministri još 2021. godine upozoreni o prebivalištima moglo se toj problematici pristupiti na način da bi do sada bila okončana. Umjesto toga, tadašnji ministar unutrašnjih poslova (Sergej Sekulović) je izjavljivao da sam mislio da sam, citiram, otkrio nekakvo čudo nebesko”.
On je ocijenio da bi, da je Sekulović tada radio svoj posao, situacija bila razjašnjena i razriješena, u zavisnosti od toga šta bi bio izbor i postojao bi problem manje.
”Potom imamo DIK koji mimo svojih ovlašćenja šalje dopis RIK-u Srbije, a koji je modelovan na način da diskvalifikuje, pazite, samo jednog u tom trenutku potencijalnog kandidata, na koji opet ekspresno dolazi odgovor koji nije potpun i koji svojim sadržajem potvrđuje ovdje navedenu pretpostavku. Opet, MUP ne odgovora na moj dopis od 30. jula 2021. godine. Tokom cijelog tog perioda sumnjičen sam za motive. Taj ukupan utisak je opor jer to što princip koji promovišete pokazuje da se ne prepoznaje u pravo vrijeme ne znači mnogo - čak mogu obeshrabrivati nekog boljeg u budućnosti koji bi činio isto”.
Kaže da je temu prebivališta Spajića i Leposavića otvorio u trenutku koji nije bio uopšte skopčan sa predsjedničkom trkom. Ocijenio je da je dodatno postojala potreba da bude otvorena jer se Vlada spremala da briše ljude iz biračkog spiska, a da isti kriterijum ne primjenjuje na tadašnje ministre.
”Bio sam suzdržan po ovoj temi kada se ona reaktuelizovala pred izbore ne želeći da budem instrumentalizovan i dao sam tek minimum informacije koja jasno potvrđuje da ostajem pri svojim tvrdnjama. Zašto funkcioneri nove i brzorastuće stranke nisu raščistili problem koji je već bio javno poznat, i zašto su svojim ponašanjem - svjesno ili ne - aktivirali novu političku igru, te od izvjesne pobjede došli u ovu situaciju - to je za njihovu analizu. Najbolja je po pravilu ona koja prvo prepoznaje sopstvene slabosti - na kojima učite lekcije za buduća vremena”.
(Ne)moguć šavnički scenario
Profesorica Đukanović smatra da Spajić i njegova partija očigledno neće odustati od korišćenja gotovo svih sredstava da do kandidature dođu, uključujući i nepoštovanje zakona.
”Čini se da će, u slučaju da se kandidatura ne potvrdi, biti skloni i vrlo svjesnom ometanju izbornog procesa kako bi onemogućili primjenu procedura predviđenih zakonom. S druge strane, DPS još ne imenuje kandidata, jer čeka odvijanje situacije oko kandidature Spajića, kao najozbiljnijeg oponenta aktuelnom predsjedniku države”.
Član predsjedništva Evrope sad Andrej Milović prije nekoliko dana je poručio da na predsjedničkim izborima možemo imati i šavnički scenario:
”Možda će stradati neka kutija, pa će se napraviti haos”.
Iz Pokreta Evropa sad su ranije rekli da, prema anketama, Spajić ima 29 odsto podrške građana, Đukanović 24, Mandić 14 i Aleksa Bečić 7 odsto opredijeljenih birača, ne preciziravši o čijoj anketi je riječ...
Prema istraživanju CEDEM-a iz decembra prošle godine, ako bi se aktuelni predsjednik države Milo Đukanović opet kandidovao za tu funkciju, na izborima bi ga sigurno glasalo 24,4 odsto građana, dok bi 39 odsto glasalo nekog od njegovih protivkandidata.
Nova lica i partije nisu puno drugačiji
Nikoleta Đukanović ocjenjuje da aktuelna dešavanja ukazuju na to da nova lica i partije na političkoj sceni nisu puno drugačije od onih koje su tu bili tri decenije “ako je sudeći po naklonjenosti nedemokratskom i netransparentnom djelovanju, zarobljavanju institucija (primjer izbora sudija Ustavnog suda), neispunjavanju obećanja datih građanima, nepostojanju političke volje da se proces evropskih integracija ubrza, te pribjegavanju nezakonitim radnjama, poput nepotizma, partijskog zapošljavanja, zloupotrebi državnih resursa u predizborne svrhe (primjer trenutnih aktivnosti ministara u Vladi koji su počeli i kampanju za parlamentarne izbore, ne samo predsjedničke) i sl”.
”Interesantno je i napomenuti da su dosadašnje kandidature pokazale da partije u Crnoj Gori ne podržavaju predlaganje nestranačkih kandidata, ne zbog bojazni da će ostvariti lošiji rezultat od aktivnih političkih članova, već iz razloga što takvog kandidata neće moći kontrolisati, ni poziciju predsjednika koristiti za jačanje partijske infrastrukre”.
Bonus video:
