U Evropskom parlamentu nije bilo formalnih razgovora o suspendovanju pregovora sa Crnom Gorom, a uskraćivanje finansijske pomoći kroz pretpristupne programe i investicije malo je izgledan scenario, ocijenio je evropski poslanik Ivan Vilibor Sinčić.
Predsjednik hrvatske stranke Živi zid, poslanik u hrvatskom Saboru i kandidat na predsjedničkim izborima 2014. godine za “Vijesti” je kazao da je ulazak bilo koje zemlje u Evropsku uniju politička odluka Brisela i nema mnogo veze s razvijenošću, stepenom razvoja demokratije i ozbiljnosti borbe protiv korupcije u toj zemlji.
”EU je spremna zažmuriti na jedno oko što se tiče korupcije, siromaštva, sudstva... Na primjeru Hrvatske vidimo da se svi problemi mogu prikriti i samo formalno ispuniti, a da stanje u državi ostane kakvo je i bilo. Još je gore u Bugarskoj. S obzirom na rat u Ukrajini, ali i po završetku rata, ukoliko bude interes EU da Crna Gora uđe u EU, to će se jako brzo i dogoditi. A ako EU bude htjela ishoditi još neke ustupke, ucjenjivaće i odugovlačiti dalje”, rekao je Sinčić odgovarajući na pitanje da li kao njegove kolege iz Evropskog parlamenta Tonino Picula i Vladimir Bilčik smatra da je Crna Gora dramatično usporila na putu ka EU.
Picula i Bilčik su više puta pozvali na politički dogovor, prvenstveno kada je riječ o deblokadi Ustavnog suda, odnosno izboru sudija tog suda. Ukazali su i da je razvoj političke situacije u Crnoj Gori posljednjih mjeseci doveo u pitanje poziciju zemlje kao predvodnika procesa pridruživanja EU. Bilčik je sredinom decembra prošle godine otkazao sastanak Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) zbog usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku, kojeg je aktuelna većina usvojila kako bi mandatar Miodrag Lekić mogao da formira novu vladu, nakon što nije dobio mandat od predsjednika države Mila Đukanovića...
Posljednjih mjeseci čula su se i upozorenja o blokadi pregovora sa EU, ako Crna Gora ne napravi funkcionalne institucije i ne izađe iz krize u vezi s Ustavnim sudom. Upozorenje su prenijeli ministri vanjskih poslova Slovenije i Austrije, Tanja Fajon i Aleksander Šalenberg, tokom posjete Podgorici u decembru prošle godine...
Sinčić kaže da gotovo sve odluke predlažu i donose predstavnici pet najjačih zemalja.
”Ukoliko smatrate da ministri vanjskih poslova Slovenije i Austrije kroje politiku Evropske unije, onda se slažem da upozorenje treba shvatiti ozbiljno. U svakom slučaju nije bilo formalnih razgovora unutar Evropskog parlamenta o suspendovanju pregovora sa Crnom Gorom. Svaka stvar koja dolazi sa Zapada dolazi uz političke ustupke. Vjerovatno Slovenija i Austrija imaju nešto što žele dobiti od Crne Gore pa koriste svoju poziciju na ovaj način”, ocijenio je Sinčić.
Fajon je prošlog mjeseca u Briselu rekla da je Crna Gora od lidera u evropskim integracijama postala rak-rana...
Na pitanje smatra li da je ta izjava bila preoštra, Sinčić odgovara da trenutna politička situacija u Crnoj Gori ne odgovara evropskim planovima o proširenju EU i stoga je potrebno izvršiti određene pritiske.
”Brisel ima problem s crnogorskom vlasti. Ne sviđa im se što je njihov miljenik Dritan Abazović u trenutnoj poziciji”, kaže Sinčić.
Abazovićeva Vlada je u tehničkom mandatu jer joj je u avgustu prošle godine izglasano nepovjerenje...
Sinčić navodi da kad u nekoj zemlji vlast nije kakvu bi Brisel želio, onda odjednom u toj zemlji ništa ne valja, vade se problemi, suptilno se prijeti i ucjenjuje.
”Moramo se zapitati što ulazak u EU znači za građane Crne Gore i da li ti isti građani žele ući u zajednicu gdje će imati potčinjeni, kolonijalni, status, male zemlje na periferiji Unije”, kazao je.
Sinčić smatra da u slučaju da se uskoro ne izaberu sudije Ustavnog suda, bilo kakav pritisak EU je moguć.
”Ali, smatram da je uskraćivanje finansijske pomoći kroz pretpristupne programe i investicije malo izgledan scenario. U svakom slučaju, sve što dolazi iz Brisela dolazi uz ustupke i uslove”, kaže on.
Ustavni sud je i u Hrvatskoj politički
Sinčić navodi da se, nažalost u Crnoj Gori, kao i u Hrvatskoj, sudije Ustavnog suda biraju politički i nisu potpuno nezavisni.
”Ustavni sudovi su prvenstveno politički sudovi. Samim time postojeća kriza je u suštini uzrokovana borbom političkih stranaka za moći. Dok to građani ne shvate i dok to ne kazne, čak i da se sjutra sudije izaberu građani time dugoročno mnogo ne dobijaju u smislu razvoja demokratije i standarda života”, rekao je on.
Ustavni sud nema kvorum za rad od septembra prošle godine, nakon što je sudija Miodrag Iličković otišao u penziju, a prethodno je penzionisano troje. Nakon neuspješnog pokušaja da se u oktobru izaberu sudije, na sjednici Ustavnog odbora početkom ovog mjeseca postignuta je saglasnost za tri kandidata, dok je četvrti Skupštini predložen glasovima većine. O njima će se Skupština izjasniti na sjednici 27. februara.
Sudije US biraju se dvotrećinskom većinom, odnosno tropetinskom na plenarnoj sjednici i to na predlog Ustavnog odbora.
Poslanici vlasti i opozicije su se usaglasili o podršci Snežani Armenko, Momirki Tešić i Dragani Đuranović, dok Faruk Resulbegović za sada nema potrebnu podršku, jer neće da ga podrže DPS i Bošnjačka stranka, koji su tražili da to mjesto pripadne bošnjačkom kandidatu.
Bonus video:
