Milatović će na crtu DPS-u i DF-u?

Nakon političke odluke Državne izborne komisije (DIK) da iz trke za predsjednika Crna Gore isključi Milojka Spajića, izvjesno je da će Pokret Evropa sad (PES) kandidovati nekog drugog, vjerovatno Jakova Milatovića, ali je pitanje da li će on, zbog zakonskih ograničenja, biti partijski ili kandidat grupe građana.

Prepreku za novog kandidata PES-a mogao bi da predstavlja član 4 Zakona o izboru predsjednika, u kojem piše da “pojedina politička stranka ili grupa građana može predložiti samo jednog kandidata”.

S obzirom na to da je PES kao partija već kandidovao Spajića, ostaje im opcija da Milatovića ili nekog drugog predlože preko grupe građana, potvrđeno je nezvanično “Vijestima” iz DIK-a i PES-a.

Prema informacijama “Vijesti”, Milatović figurira kao najizvjesniji kandidat, a navodno se razmatra mogućnost da to budu potpredsjednica partije Olivera Injac i član predsjedništva Filip Ivanović.

Spajić je juče na konferenciji za novinare rekao da Evropa sad neće odustati i da imaju više opcija, a jedna je da, kako je kazao, zamjenik predsjednika PES-a Jakov Milatović bude kandidat za predsjednika države.

”Imamo više opcija za drugog kandidata, moj favorit je Jakov Milatović”, kazao je Spajić, ne isključujući ni opciju da PES na predsjedničkim izborima podrži lidera Demokratske Crne Gore Aleksu Bečića, što je bila ranija ponuda Demokrata.

Na pitanje da li bi prihvatio kandidaturu, Milatović je odgovorio da se situacija promijenila i da će sve razmotriti, iako je njegov stav bio da se posveti Podgorici. Javnost će, kako je rekao, o tome biti obaviještena.

”Kao odgovoran čovjek, posvećen sam opštim interesima, odgovorno ću se odnijeti prema svakoj odluci”, rekao je Milatović.

Milatović je bio nosilac liste PES-a na izborima u Podgorici, gdje su sa DF-om, Demokratama i GP URA dogovorili vlast, ali upravljanje Glavnim gradom još nijesu preuzeli zbog neriješenih ustavnih žalbi. Milatović je trebalo da preuzme funkciju gradonačelnika.

Odbor PES-a u Danilovgradu jednoglasno je sinoć odlučio da podnese inicijativu Predsjedništvu i Glavnom odboru te stranke da Milatović bude njihov novi kandidat na predsjedničkim izborima.

”Neustavna i nezakonita odluka DIK-a”

DIK je u subotu veče odbio kandidaturu Spajića za predsjednika države, a juče su mnogi osudili takvu odluku i ocijenili da je neustavna.

Za kandidaturu Spajića su glasala tri člana DIK-a, četiri protiv, dok su četiri bila uzdržana. Protiv su bili Nataša Pešić, Vera Mijatović i Nikola Dedejić iz Demokratske partije socijalista, kao i Aleksandar Jovićević (SD). Za su bili predsjednik DIK-a Nikola Mugoša, Vladimir Čađenović (Demokrate) i Damir Suljević (CGO). Uzdržani su bili Miloš Giljen i Nataša Prelević iz Demokratskog fronta, Milisav Ćorić (SNP) i Haris Mekić (Bošnjačka stranka).

Dio civilnog sektora, političkih partija i jedan broj stručnjaka osudio je juče odluku DIK-a da odbije kandidaturu Spajića zbog dvojnog državljanstva.

Ne sporeći da je Spajić obmanjivao javnost različitim izjavama o državljanstvu Srbije, navode da je DIK postao direktni učesnik u predsjedničkim izborima, da je njihova odluka neustavna i nezakonita i da dokumenta koja su pribavili iz Srbije nijesu relevantna za ovaj slučaj.

Odluci DIK-a prethodilo je slanje zahtjeva Republičkoj izbornoj komisiji Srbije (RIK) da provjeri da li jedan od lidera DF-a Andrija Mandić i Spajić imaju biračko pravo i prebivalište u toj državi. RIK im je početkom prošle sedmice proslijedio odgovor srpskog Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) koje je utvrdilo da Spajić ima prebivalište u Beogradu, a Andrija Mandić nema. Spajić je u petak javnosti priznao da ima državljanstvo Srbije i da je zatražio ispis, kao i da je odjavio prebivalište u Beogradu...

Spajić: Trideset godina skrivanja najdugovječnije koalicije

Spajić je juče na konferenciji za novinare kazao da se u subotu veče vidjelo šta se 30 godina skrivalo iza kulisa.

”Skrivala se osovina (Nebojša) Medojević, (Andrija) Mandić, (Milo) Đukanović, (Milan) Roćen, Petar Ivanović. To je najdugovječnija koalicija na Balkanu... Kandidatura je odbijena bez pravnog argumenta, isključivo na političkom pravu. Kao državljanin Crne Gore, rođeni Crnogorac, DIK je odlučio da ne mogu biti biran, ne na osnovu činjenica, već na osnovu unaprijed napravljenog dogovora”, rekao je Spajić.

Kazao je da nije iznenađen odlukom DIK-a jer su “oni već izašli iz svoje nadležnosti” kad su tražili podatke od druge države i to samo od jedne države, iako je on živio u više država.

Dodao je i da je Andriji Mandiću predsjednička kandidatura potvrđena iako je ranije govorio da ima državljanstvo Srbije.

”Nekome ko je polagao nadu u mene, ja se tom čovjeku ili ženi izvinjavam. Želim da kažem sada istinu, zato smo malo čekali”, rekao je Spajić.

Pojasnio je da je dao advokatu punomoćje 2020. godine kada se vratio u Crnu Goru “razumijući da treba da vrati državljanstvo koje je kao tinejdžer dobio”. On je kazao da nije siguran kad je tačno dobio državljanstvo i misli da je to bilo 2009. godine.

”Advokat je čekao da se uknjiži stan, da se riješe neka poreska pitanja, odugovlačio ne znajući da mi nanosi štetu. Ja sam mu to prepustio, očekivajući da će to da završi naravno to ne umanjuje moju krivicu što to nijesam ispratio. Nakon ujdurme u medijima, kontaktirao sam advokata koji mi je rekao da to nije završeno”, rekao je Spajić.

Na pitanje da li će tužiti advokata, Spajić je rekao da nije neko ko prebacuje krivicu na drugoga i da advokat nije bio upoznat za situacijom u Crnoj Gori:

”U saznanju sam da 200.000 građana Crne Gore ima državljanstvo Srbije”.

DF: Nijesmo krivi što je lagao

Iz Izbornog štaba Demokratski front - Za budućnost Crne Gore juče su poručili lideru Evrope sad da mu nije DF kriv “za to što je on lagao građane”.

”Želimo da završimo sa starim sistemom laži i da stvorimo u Crnoj Gori novi sistem saradnje i pomirenja. Zbog toga se predstavnici DF-a nijesu izjašnjavali o kandidaturi g. Spajića”, saopšteno je iz Fronta.

Portparol DPS-a Miloš Nikolić naveo je u reagovanju da nije DPS kriv što je Spajić pošto-poto htio da zadrži državljanstvo Srbije i odrekao ga se u samom finišu “ovog skandala”.

”Zato svaki pokušaj da se odgovornost svali na drugoga, čini poziciju Spajića i njegove stranke još gorom”, rekao je Nikolić.

Popović Kalezić: DIK nije imao pravo cijeniti istinitost uvjerenja MUP-a

Izvršna direktorica CEGAS-a Marija Popović Kalezić za “Vijesti” je rekla da je odluka DIK-a politička i da ne počiva na pravu i zakonski određenim nadležnostima.

”Nažalost, nepostojanjem profesionalizacije ovoga tijela, koje funkcionoše u skladu sa svojim nadležnostima, imamo odluke isključivo političkog karaktera, podstaknute najprizemnijim političkim interesima. Jasno je i laiku, a ne pravnoj struci, koji je organ ovlašćen da utvrđuje istinitost isprava na kojima se zasnivaju prava na državljanstvo, prebivalište pa i biračka (izvedena iz prethodnih)”, navela je ona.

MUP je, kako je pojasnila, jedini nadležan da upućuje zahtjev drugoj državi u dijelu provjere dvojnog državljanstva i prebivališta i da rješenjem dodjeljuje ili odbija pravo na crnogorsko državljanstvo.

”U upravnom postupku se mogućnost dodjele, kao i osporavanje istog može jedino postići. U suprotnom bi DIK utvrđivao status privremenog ili trajnog boravka, prebivališta pa i državljanstva”.

Na to je ukazao i predsjednik DIK-a Nikola Mugoša tokom sjednice u subotu veče.

Popović Kalezić kaže da DIK nije imao pravo cijeniti istinitost uvjerenja koje je izdao MUP, mogao je zahtijevati dopunu dokumentacije ili dodatno obrazloženje od MUP-a i to bi bilo sve u ovom postupku:

”Ne smijemo zaboraviti da još nemamo mogućnost odlučivanja Ustavnog suda, tako da i ovakva odluka DIK-a do daljnjeg ostaje kao validna”.

Blažić: Neustavna partijska struktura DIK-a

Dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić ocijenio je da je DIK morao da odlučuje o dokazima i činjenicama, a ne da hipotetički nagađa šta bi neki organ mogao ili trebalo da uradi.

On je na Fejsbuku napisao da u postupku odlučivanja DIK-a o kandidaturama za predsjednika ima dosta spornih stvari, kako u Ustavu tako i u zakonima, a posebno u načinu pribavljanja ocjene “dokaza” i odlučivanju Komisije.

Kako je rekao, Ustav jasno propisuje samo materijalno-pravne uslove za kandidaturu građana za predsjedničke izbore, i to državljanstvo Crne Gore i prebivalište deset godina u posljednjih 15, i nijedan više uslov.

Ističe da Ustav ne propisuje kao uslov “samo” crnogorsko državljanstvo, što znači da neko može imati i drugo državljanstvo i da ono nije ustavna smetnja za kandidaturu”.

”Drugo je pitanje zakona o državljanstvu i mogućnosti da se oduzme crnogorsko državljanstvo onome ko ima i drugo državljanstvo, ali je to poseban upravni postupak koji vodi MUP”, rekao je Blažić.

Kako je kazao, neko je državljanin sve dok se izvršnim (konačnim) rješenjem Ministarstva ne oduzme crnogorsko državljanstvo.

”Poseban sistemski problem je partijska struktura DIK-a, što je potpuno neustavno jer je DIK državni, a ne partijski organ, samim tim se otvara pitanje konflikta interese i nužnosti izuzeća članova komisije iz ‘partija’ da odlučiju o kandidatima svoje i drugih konkurentskih partija na izborima”, naveo je Blažić.

DIK kao direktni učesnik u predsjedničkim izborima

Zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Biljana Papović rekla je da je DIK, umjesto institucije koja sprovodi Zakon o izboru odbornika i poslanika, postala direktni učesnik u predsjedničkim izborima.

”Odluke koje donosi većina u komisiji jasno pokazuju da ona ima za cilj da određuje krajnji rezultat izbora”, saopštila je ona.

Ističe da su više puta pozivali MUP da pokrene postupke protiv svih kandidata za koje postoji i najmanja sumnja da nelegalno posjeduju državljanstvo Srbije ili bilo koje druge države:

”Takođe smo, veoma oštro, osudili obmanjivanje javnosti od strane potencijalnih predsjedničkih kandidata i pokušaj da se lažima i obmanama izbjegne moguća odgovornost i striktna primjena zakona”.

Naglašava da striktna primjena zakona znači da se u odgovarajućim procedurama moraju utvrditi sve činjenice i na osnovu toga o svakom kandidatu pojedinačno donijeti odluka.

Papović navodi i da je MUP jedina institucija koja može voditi postupke i donijeti odluke o eventualnom oduzimanju prebivališta i državljanstva i aktivnog i pasivnog biračkog prava. Ocijenila je da MUP to mora uraditi u urgentnom roku.

”DIK mora, samo i jedino, svoje odluke donositi na osnovu dokumenata pribavljenih od crnogorskih državnih organa”.

Izvršna direktorka Centra za monitoring i istraživanja Ana Nenezić smatra da potvrda o prebivalištu Milojka Spajića u Srbiji nije bio dovoljan osnov za odbijanje predsjedničke kandidature, jer DIK nije dobila izjašnjenje MUP-a.

Nenezić je kazala da DIK, u trenutku donošenja odluke o prihvatanju, vraćanju na dopunu ili odbijanju kandidature Spajića, nije imao nova zvanična dokumenta izdata od MUP-a, već je odluku donio na osnovu prethodno priloženih dokumenata, pribavljenih na zakonit način, od ovlašćenog organa.

Kako je rekla, u trenutku donošenja odluke, DIK je pred sobom imao ista dokumenta koja je priložio i kandidat Andrija Mandić, i kojim su formalno-pravno ispunjeni svi traženi uslovi.

”Sa druge strane, dokument o prebivalištu Spajića u Srbiji, DIK je pribavio izlazeći iz svojih nadležnosti, i nije imao izjašnjenje MUP-a u odnosu na taj dokument, te za ovu konkretnu odluku, to nije bio dovoljan osnov”, rekla je Nenezić agenciji Mina.

Lider Ujedinjene Crne Gore i predsjednički kandidat Goran Danilović ocijenio je sramnom i jadnom odluku DIK-a da odbije predlog.

”Spajić se sam zapetljao u vrzino kolo i namjestio na peterac svim pucačima, a te vrste kod nas nije nikada falilo. Ne želim da se bavim njegovim izjavama, ‘rečenostima, nedorečenostima i prerečenostima’, ali je odluka DIK-a sramna i jadna. U konačnom, ta odluka je neustavna i nezakonita, jer DIK nije nikakav sud časti pa da cijeni istinitost Spajićevih iskaza, nego je dužan da poštuje propise ove države, pa makar odavno bila ponižena i mnogim propisima, komisijama i ljudima”, saopštio je on.

Đukanović: O čemu DIK može imati nadležnost nego o izbornom postupku

Predsjednik Crne Gore i lider DPS-a Milo Đukanović juče je najavio da će ta partija odluku o predsjedničkom kandidatu donijeti “veoma brzo”.

On je nakon učešća na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji novinarima kazao da će razgovarati i sa tradicionalnim koalicionim partnerima DPS-a, kako bi pripremili kandidaturu tako da ona sa svih strana bude podržana u cilju postizanja maksimalno mogućeg rezultata.

”Ona bi vjerovatno već bila donesena da ja nijesam ovdje gdje sam”, kazao je i dodao da je danas u zvaničnoj posjeti Bugarskoj, poručivši da će DPS, kada se on vrati, obaviti taj dio završnih aktivnosti na određivanju kandidata za predsjedničke izbore.

On je u intervjuu za Dojče vele rekao da je već 30 godina u političkom životu Crne Gore i da onaj ko radi jedan posao tri decenije - ima pravo da se osjeti umornim i ima pravo na rezon da bi možda i za društvo bilo bolje da tu bude novi kandidat.

Opštinski odbori DPS-a u Nikšiću, Budvi, Ulcinju, Bijelom Polju i Danilovgradu predložili su centrali da Đukanović bude kandidat te partije na predsjedničkim izborima zakazanim za 19. mart.

Komentarišući ostale kandidature, Đukanović je u Minhenu kazao “da se možemo ljutiti na MUP ili DIK”.

”Danas licitirati sa tim ima li nadležnosti DIK u izbornom postupku? A o čemu drugom ona može imati nadležnost nego o izbornom postupku. Ona je ta koja sudi da li će kandidatura svakog od kandidata biti usklađena sa pravnim sistemom Crne Gore. Ako nijesu, moramo da pogledamo šta smo pogriješili kao potencijalni kandidati, a ne da se odmah obrušavamo na državu, da zaboravljamo na svoje zalaganje za vladavinu prava i da se priklanjamo onom rezonovanju vladavina prava, da, dotle dok ne dira u moj interes”.