Državna izborna komisija (DIK) nije utvrdila kandidaturu lidera Pokreta Evropa sad (PES) Milojka Spajića za predsjednika Crne Gore zbog kontradiktornosti podnesenih isprava, navodi se u obrazloženju DIK-a.
U obrazloženju rješenja DIK-a o neutvrđivanju predsjedničke kandidature Spajića, podsjeća se da je 16. februara PES podnio predlog kojim predlaže Spajića za kandidata za predsjednika.
Povezani članci
Navodi se da je Komisija utvrdila da je dokumentacija predata od PES-a za Spajića u formalnom smislu ukazivala da on ispunjava uslove za kandidaturu.
Kako su kazali iz DIK-a, suštinski i činjenično, potkrijepljeno dokazima dostavljenim od Republičke izborne komisije (RIK) Srbije i od PES-a, nesumnjivo proističe da je Spajić dan prije predaje kandidature odjavio prebivalište u Srbiji, kao i da je još uvijek državljanin druge države - Srbije.
„Dokaz dostavljen od RIK Srbije dostavljen je u skladu sa Ugovorom o pravnoj pomoći između Crne Gore i Srbije u građanskim i krivičnim stvarima“, navodi se u obrazloženju.
Tim ugovorom je, kako su dodali iz DIK-a, definisano da javne isprave koje je sastavio i izdao sud ili drugi nadležni organ jedne države ugovornice i koje su snabdjevene potpisom i službenim pečatom, nije potrebno dalje ovjeravati radi upotrebe pred organima druge države ugovornice.
Navodi se da je tim ugovorom definisano i da javna isprava izdata od nadležnog organa Srbije ima pred organima Crne Gore istu dokaznu snagu kao i domaće javne isprave.
„Radi se o aktu nadležnog organa Republičke izborne komisije i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije koji su zavedeni i potpisani od strane ovlašćenog lica, ovjereni pečatom nadležnog organa koji imaju istu dokaznu snagu kao i domaće javne isprave“, dodaje se u obrazloženju.
Iz DIK-a su rekli da je u toku sjednice PES dostavio potvrdu Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije koja je nesumnjivo potvrdila da je kandidat Milojko Spajić 14. februara podnio zahtjev pod brojem 204-5 za prestanak državljanstva Srbije.
„Što dalje nesumnjivo potvrđuje da u trenutku predaje kandidature i na samoj sjednici na kojoj se odlučivalo o ispunjenosti uslova, Milojko Spajić pored državljanstva Crne Gore posjeduje i državljanstvo Srbije“, navodi se u obrazloženju.
Ističe se da je u nadležnosti DIK-a da u skladu sa Zakonom o izboru Predsjednika Crne Gore cijeni dokaze.
Dodaje se da je sam Spajić javno objavio i dostavio dokaz iz koga proizilazi da je državljanin i Srbije i Crne Gore, da je dostavljena potvrda MUP-a Srbije da kandidat ima prebivalište u Srbiji, potvrda MUP-a Crne Gore da kandidat ima prebivalište i u Crnoj Gori, kao i potvrda samog kandidata da je naknadno odjavio prebivalište u Srbiji.
„Državna izborna komisija imajući u vidu kontradiktornost podnesenih isprava nije mogla utvrditi da su ispunjeni uslovi za utvrđivanje kandidature za izbor predsjednika Crne Gore“, navodi se u obrazloženju.
Kako se dodaje, u prilog takvom stavu DIK govori i činjenica da je obraćanjem MUP-a Crne Gore, po kome je postupila Komisija, traženo da se isprava o prebivalištu Spajića u Srbiji dostavi radi sprovođenja postupka u skladu sa članom 24 Zakona o crnogorskom državljanstvu.
Tim članom Zakona je propisan postupak gubitka crnogorskog državljanstva po sili zakona.
Iz DIK-a su naveli da kontradiktornost isprava, pokrenuti postupak Spajića za prestanak državljanstva Srbije i pokrenuti postupak od crnogorskog MUP-a kojim je propisan gubitak crnogorskog državljanstva po sili zakona, ukazuju na potrebu da se ta pitanja razriješe pred nadležnim državnim organima.
Oni su dodali da su ta pitanja takve pravne prirode da se ne mogu razriješiti u roku od 48 sati.
Dodaje se da je na sjednici na kojoj je odlučivano o kandidaturi Spajića DIK odlučivao u punom kapacitetu i da su bila tri glasa bila za potvrđivanje kandidature, četiri protiv i četiri uzdržana.
„Imajući u vidu stav Ustavnog suda Crne Gore izraženog u Odluci U-VII br. 15/16 od 7. novembra 2016. godine, Komsija je donijela odluku o neutvrđivanju kandidature Milojka Spajića“, navodi se u obrazloženju.
Iz DIK-a su kazali da protiv rješenja može biti podnesena žalba Ustavnom sudu, u roku od 48 sati od dostavljanja rješenja.
Bonus video:
