Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović treba da raspusti Skupštinu i raspiše vanredne parlamentarne izbore, ocijenila je bivša potpredsjednica Vlade za spoljnu politiku Jovana Marović.
Marović je u intervjuu agenciji MINA kazala da Đukanović mora raspisati izbore kada se steknu zakonski uslovi.
Na pitanje da li očekuje da će se to i dogoditi, Marović je kazala da ne može precizno da odgovori.
„Skeptična sam da će neka nova vlada biti dovoljna evropska, ali najlogičnije je da imamo vanredne parlamentarne izbore“, rekla je ona.
Na pitanje osjeća li odgovornost što je u vrijeme njenog mandata u Vladi, u koju je ušla nakon višegodišnjeg praćenja integracija Crne Gore u Evropsku uniju (EU), urađeno najmanje u tom procesu u posljednjih pet godina, Marović je odgovorila da je to diskutabilno za mjerenje.
Ona je kazala da se slaže da nije ostvaren napredak, ali da je situacija potpuno identična kao što je bila tokom cijelog pregovaračkog procesa.
„Da upotrijebim rječnik ocjenjivanja Evropske komisije (EK), Crna Gora je imala potpuno identičnu ocjenu kao što je imala u vrijeme vlada Demokratske partije socijalista (DPS) dok je još napredovala u pregovaračkom procesu“, rekla je Marović.
Kako je navela, Crna Gora od 2018. godine ne napreduje u pregovaračkom procesu, bez obzira što je u tom periodu otvorila preostala pregovaračka poglavlja.
Marović je navela da je EK 2018. prijetila da će blokirati i zamrznuti proces zbog napada na novinare i jer nije bilo napretka u razrješavanju tih slučajeva, zbog raznih afera, i skandala u vezi sa korupcijom i kriminalom.
Prema riječima Marović, bolno je to što, i kada je promijenjena vlast, ništa se konkretno nije promijenilo.
„Bilo je određenih napredaka, imenovanjem glavnog specijalnog tužioca desile su se neke promjene, slučajevi, stiče se utisak da nema više nedodirljvih, iako ih ima, ali suštinski nijesmo se pomjerili u pregovaračkom procesu“, kazala je Marović.
Ona je rekla da može dijelom da se saglasi da Crna Gora ima i druge komplikovane stvari za rješavanje u odnosu na one koji su u fokusu pregovaračkog procesa.
Na pitanje da li tu misli na Temeljni ugovor između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, Marović je navela da taj ugovor jeste bio jedan od razlog zašto je sve, kako je navela, krenulo nizbrdo.
„Sada, kada posmatrate stvari sa ove distance, da li se suštinski tim ugovorom promijenilo nešto – nije, da li neko zaista razgovara o Temeljnom ugovoru – ne, da li je bio dobar tajming – nije, da li se ja slažem sa tekstom Temeljnog ugovora – ne slažem“, kazala je Marović.
Ona je rekla da se ne slaže ni sa preambulom ugovora, navodeći da je taj dokument bio bespotreban jer je, kako je kazala, izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti sve definisano.
Marović je dodala da ne spori da je Temeljni ugovor trebalo da bude potpisan, ali da je sporan tajming i sadržaj.
Upitana kada bi ga ona potpisala, Marović je rekla da je, ako je vlada formirana da bi bio ubrzan proces evropskih integracija, onda trebalo prvo nešto konkretno uraditi na putu ka EU.
Odgovarajući na pitanje o ostavci u Vladi, koju je dala na dan objavljivanja analize Ministarstva evropskih poslova, na čijem je čelu bila, o inicijativi Otvoreni Balkan, Marović je odgovorila da je taj čin produkt mnogih stvari.
„Ali najvažnije onih koje sam više puta dosad isticala, da u takvim okolnostima, i sa mjesta potpredsjednice nijesam mogla da ubrzam i promijenim stvari“, rekla je Marović.
Ona je kazala da je odgovornost bila na vladi, ali najviše na parlamentu.
„Jer ono što nam je bilo najvažnije u pregovaračkom procesu, zavisilo je od Skupštine i od poslanika koji nikako nijesu mogli da se dogovore o najvažnijm pitanjima iz pregovaračkog procesa, budući da je za to potrebna dvotrećinska ili tropetinska većina u drugom krugu“, rekla je ona Marović.
Ona je navela da EU, iako nije imala negativan stav povodom Otvorenog Balkana, primat daje Berlinskom procesu.
Odgovarajući na pitanje kakve su šanse da Crna Gora uđe u EU u narednih pet godina, što je dio kampanje aktuelnog šefa države i lidera DPS-a Đukanovića, Marović je kazala da predsjednik ne rukovodi spoljnom politikom
„Proces pregovora vodi vlada, i najviše zavisi od vlade u kom perodu ćemo ispuniti uslove za članstvo. Kad bismo se mogli priključiti EU, zavisi i od Unije, da li ona ima viziju za Zapadni Balkan, da li ona zaista želi da u nekom bližem periodu, da priključi bilo koju državu tog regiona, ili sve odjednom“, rekla je Marović.
Ona je istakla da je Đukanović, odnosno DPS, od 2006. do 2020. godine „imao kad da nas uvede u EU“.
„Postavlja se pitanje zašto se to nije desilo i šta će se sad suštinski promijeniti da će upravo DPS da nas uvede u EU. Da bi on mogao da utiče, DPS bi morao da formira sljedeću vladu. Postoji niz preduslova da bi mogao to da uradi, a najveći problem je koalicioni kapacitet DPS-a“, kazala je Marović.
Na pitanje kakve su šanse da lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić uvede državu u EU, Marović je rekla da aposlutno ta šansa ne postoji.
„Jer se on ne slaže sa najvećim dijelom obaveza iz procesa pristupanja EU, ni sa sankacijama prema Rusiji, biće problematično pitanje i LGBT zajednice, pa čak i ženskih prava i svega ostalog što Demokratski front (DF) ne predstavlja“, kazala je ona.
Komentarišući predizbornu kampanju za predsjedničke izbore, Marović je kazala da je čudna kompozicija kampanje.
„Imate čudnu vrstu prećutne saradnje između DPS i DF-a, makar za nas koji nijesmo upoznati šta se valja iza brda, sve vodi ka tome da u drugom krugu budu Mandić i Đukanović. Onda je najveći problem kako će jedan građanski orjentisan birač, u tom slučaju odlučiti“, rekla je Marović.
Ona je kazala da ne postoji nijedan istinski građanski kandidat, već da su to neki samo na papiru.
„To su kandidatkinja Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković, Demokrata Aleksa Bečić, Pokreta Evropa sad Jakov Milatović, pa i Đukanovića na taj način predstavljaju, ali tu je kod svakog sporan određeni element nacionalizma“, smatra Marović.
Upitana da li prima funkcionersku naknadu po prestanku funkcije, ona je odgovorila potvrdno.
„Primam zbog toga što jer sam neko ko je podnio ostavku iz principa i samim tim ostala na ulici, potreban mi je određeni period da nakon ovog iskustva postavim sebi ciljeve, pa tek onda da nađem stalan posao“, pojasnila je Marović.
Ona je kazala da se nada da funkcionesrku platu neću primati 12 mjeseci, jer je, kako je navela, ne prima zbog toga da bi „hvatala zjale i uživala na račun građana“ nego zbog toga jer to trenutno nužnost.
Na pitanje da li se pokajala što je ušla u politiku, Marović je odgovorila odrično
„Nijesam, bez obzira što to iskustvo nije bilo najpozitivnije. Da nijesam pokušala, vjerovatno bih se kajala. Svako u nekom trenutku mora preći nivo preuzimanja odgovornosti i pokušaja da na tom nivou ubrza neke stvari“, rekla je Marović.
Bonus video:
