Predsjednički izbori u Crnoj Gori su bili konkurentni, kandidati su mogli slobodno voditi kampanju i poštovane su osnovne slobode svih građana, ali potvrđivanje kandidata nije bilo inkluzivno, a dugogodišnji nedostaci u zakonskom okviru i propisima o finansiranju kampanja su ostali neriješeni.
To je saopštio šef Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (OEBS/ODIHR) Tamas Meserič na konferenciji za medije izborne posmatračke misije o preliminarnim nalazima vezanim za predsjedničke izbore u Crnoj Gori 2023. godine.
Zajednička posmatračka misija kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PSSE) i Evropskog parlamenta (EP) utvrdila je da, iako pravni okvir čini odgovarajuću osnovu za demokratske izbore, brojne praznine i nejasnoće u oblastima od izbornog zakonodavstva do finasiranja kampanja podrivaju njegovu djelotvornost i ukazuju na potrebu za sveobuhvatnom izbornom reformom.
Mesarič je rekao da je nedostatak funkcionalnog Ustavnog suda uoči izbora ostavio niz ključnih pitanja bez sudskog razmatranja, što je, kako je rekao, veliki problem.
Istakao je da je potrebna sveobuhvatna izborna reforma.
Kada je riječ o potvrđivanju predsjedničkih kandidata, rekao je da je Državna izborna komisija odbijanjem da potvrdi predsjedničke kandidature na osnovu informacija o državljanstvu i prebivalištu, postupila diskriminatorski i prevazišla zakonske procedure.
Šef delegacije Parlamentarne Skupštine Savjeta Evrope Joe O 'Reilly kazao je da će novi predsjednik morati da sarađuje sa Skupštinom, te da će morati da uslijedi i izborna reforma.
Istakao je da će posmatrati i drugi krug izbora.
Šef delegacije Evropskog parlamenta,Tonino Picula rekao je da je potrebna sveobuhvatna reforma izbornog zakonodavstva u okviru prethodno utvrđenih preporuka, naročito uzimajući u obzir polarizovanu javnost i sveukupan rad institucija u prethodne tri godine.
"Naši posmatrači su izrazili zabrinutost zbog 'zapaljivog' govora koji je primijećen u javnosti tokom kampanje. Naročito smo zabrinuti zbog toga što su žene bile nedovoljno predstavljene u izbornom procesu, naročito kada su vodeće pozicije u pitanju", rekao je Picula.
Istakao je da je medijska scena polarizovana i vrlo ranjiva od korporativnih i političkih grupa, te da su izbori u Crnoj Gori bili predmet debata medija komšijskih zemlja.
"Sve ovo, uzimajući u obzir i ulogu pravoslavne crkve i njihovu podršku nekim kandidatima, je takođe bilo dio utiska o miješanjima u izborni proces i to je dio naše zabrinutosti. Takođe, brine nas rad Državne izborne komisije, jer su njeni članovi oko ključnih odluka, prije svega oko potvrđivanja kandidatura, pokazali da se vode prije svega političkim interesima. To se prije svega odnosi na neprihvatanje kandidature (Milojka) Spajića i nestanak dijela potpisa nakon prvobitne kandidature (Gorana) Danilovića", rekao je Picula.
Preliminarni izvještaj: TV Vijesti ponudila prilično izbalansirane vijesti
Preliminarni izvještaj pokazuje da je Televizija Vijesti ponudila prilično izbalansirane vijesti i organizovala intervjue sa kandidatima, kao i izbornu debatu.
“Prva TV i Adria TV ispoljile su jasnu pristrasnost u korist Andrije Mandića, dajući takmičaru 49, odnosno 50 odsto izvještavanja u vijestima. E TV je najviše izvještavala o kandidatu Milu Đukanoviću sa 35 odsto vijesti, a slijedi Draginja Vuksanović Stanković sa 22 odsto”, navodi se u preliminarnim nalazima.
Bonus video:
