Demokratska partija socijalista (DPS) pokušaće da na drugi krug predsjedničkih izbora izvede najmanje 40 hiljada svojih i glasača stranaka manjinskih naroda, koji su apstinirali u prvom krugu. U toj partiji se nadaju da bi time i izostankom trećine najavljene podrške kandidatu Pokreta Evropa sad (PES) Jakovu Milatoviću, aktuelni šef države Milo Đukanović mogao ostati na sadašnjoj poziciji, saopštilo je “Vijestima” više izvora iz DPS-a.
Milatović bi, uz najavljenu podršku tri rivala iz prvog kruga (Andrija Mandić, Aleksa Bečić i Goran Danilović), mogao u drugom da računa na oko 205 hiljada glasova, što znači da bi Đukanoviću, koji bi ako “povuče” birače preostala dva kandidata (Draginja Vuksanović Stanković i Jovan Radulović Jodžir) imao blizu 133 hiljade, za trijumf falila pomoć preko 72 hiljade građana.
U DPS-u stoga procjenjuju da bi tu razliku mogli da ponište iz “rezervoara podrške”, koji tvrde da imaju, i uz apstiniranje trećine Mandićevih i Bečićevih birača, što očekuju. Njih dvojicu glasalo je na izborima 19. marta skoro 103 hiljade građana, a Đukanovićeva partija se nada da bi oko 34 hiljade njih moglo 2. aprila, za kad je zakazan drugi krug, da ostane kod kuće.
Međutim, prvi od problema u naumu DPS-a može biti to što nije izvjesno da će mu se “preliti” 10 hiljada glasova Vuksanović Stanković, jer SDP još nije odlučio da li će podržati ijednog kandidata. Iz te stranke “Vijestima” su nezvanično saopštili da će “relativno brzo” na stranačkim oganima donijeti odluku u vezi sa tim.
Zatajili "sigurni glasovi"
Đukanović je nakon preliminarnih rezultata prvog kruga izjavio da je DPS jasno prepoznao “rezervoare biračke podrške koji nisu aktivirani”, i da će ta stranka “vrijedno raditi da stvori sve pretpostavke” da ti “džepovi” budu pokrenuti. Time je aludirao na nisku izlaznost u opštinama u kojima su Bošnjaci i Albanci većinsko stanovništvo (Gusinje, Ulcinj, Petnjica, Rožaje...), a u kojima godinama ima veliku podršku.
Izlaznost u tim sredinama bila je niska jer značajan dio tamošnjeg biračkog tijela čini dijaspora, na čijoj je mobilizaciji lider DPS-a dobijao najvažnije političke bitke. Njene dolaske finansirali su biznismeni bliski DPS-a, a za organizaciju je korišćena i državna infrastruktura. Na regrutaciji dijaspore, koju je Đukanović više puta u kampanji indirektno pozivao na glasanje, radi se, prema saznanjima “Vijesti”, i u susret drugom krugu.
Izvor lista iz izbornog štaba DPS-a kazao je da su procjene njihovih aktivista da je u državi najmanje 25 hiljada njihovih i birača manjinskih partija koji nisu glasali 19. marta, te da je u dijaspori 20 hiljada onih koji bi mogli zaokružiti Đukanovića.
Međutim, problem je kako navodi sagovornik, što su aktivisti uveličavali broj “sigurnih glasova” u svojim naseljima, zbog čega se sad od njih traži da budu realniji u procjenama. Đukanović je u nedjelju, prema istim informacijama, dobio 15 hiljada glasova manje od broja “sigurnih”.
Zato je sprovođenje plana, čiji je cilj da se 2. aprila izvede najmanje 40 hiljada novih birača, problematično.
Jedna od prepreka je, kako objašnjava izvor, organizovanje dolaska dijaspore, koje se, tvrdi, komplikuje jer sakupljanje novca ne ide planiranom dinamikom, a za prevoz više nije dostupna državna infrastruktura koja se ranije (zlo)upotrebljavala. Zato će, kaže, dio birača iz evropskih država doći u Crnu Goru redovnim letovima, dok će za ostale biti organizovani letovi do Tirane.
To povećava troškove jer se mora organizovati i autobuski prevoz od Tirane. Dio ovih glasača, kao i onih koji žive u susjednim zemljama, dodaje sagovornik, doći će na glasanje u svojoj organizaciji, s tim što će im biti “pokriveni” troškovi.
DPS očekuje dijasporu
Iz centrale DPS-a “Vijestima” nisu odgovorili kako će mobilisati birače, hoće li učestvovati u organizaciji dolaska dijaspore, te da li je tačno da je Đukanović dobio 15 hiljada glasova manje od procjena.
Lokalni funkcioneri DPS-a očekuju dolazak sugrađana iz inostranstva. Predsjednik gusinjskog odbora te stranke Adel Damjanović, rekao je listu da očekuje veću izlaznost u drugom krugu. U Gusinju je u nedjelju glasalo 30,12 odsto birača.
”Mislim da je izlaznost bila manja zato što albanske partije i dio bošnjačkih nisu imale jasan stav... Znate i da Gusinje ima dosta iseljenih stanovnika, koji su na privremenom radu u dijaspori. Očekujemo sad, početkom proljeća, naše građane nazad. Očekujemo bolju izlaznost, najmanje oko 50 odsto”, istakao je.
Upitan šta će DPS preduzeti da mobiliše pristalice, Damjanović je odgovorio da će oni “pozvati dijasporu, sve građane i sve apstinente”, da podrže Đukanovića.
”Jer smatramo da je to dobro za Crnu Goru, da je dobro za manjine. Mislimo da ćemo time uspjeti da izvedemo građane na izbore”, poručio je.
Predsjednik rožajskog odbora DPS-a Mehmed Husović, kazao je “Vijestima” da takođe očekuje veću izlaznost u toj opštini, u kojoj je u nedjelju glasalo 42,29 odsto birača.
”Procenat izlaznosti građana bio je normalan, s obzirom na to da je veliki dio ljudi eksterna dijaspora, da imamo veliki broj ljudi i u internoj dijaspori, u zemljama eks-Ju. Prosto, ljudi nisu bili fizički u prilici da ostvare svoje biračko pravo. Nadamo se da će taj procenat da se poveća u drugom krugu”, naveo je.
Na pitanje šta će DPS uraditi da bi do toga došlo, rekao je da su birači obaviješteni i “svjesni izazova u kojima se nalaze Crne Gora i naše društvo”.
”Naš kandidat zaslužuje pozornost s obzirom na trenutne okolnosti, geopolitiku... Sve to ukazuje na ozbiljnost izbora. I bez naše mobilizacije, partija će učiniti sve da se naš kandidat dodatno medijski predstavi. Mislimo da će to da bude dovoljno, ali svakako ćemo učiniti sve da proširimo informacije i potrebu da izlaznost bude što veća... Biračko pravo imaju punoljetni ljudi, koji su svjesni odgovornosti, i mislim da će to pravo iskoristiti...”, podvukao je.
Iz Bošnjačke stranke (BS), koja podržava Đukanovićevu kandidaturu, nisu odgovorili na pitanja “VIjesti” da li će biti dio organizacije dolaska dijaspore. Lider te partije Ervin Ibrahimović sredinom februara sreo se s Đukanovićem, koji je tada “izrazio očekivanje da će BS podržati kandidata DPS-a”, posebno zato jer će za drugi krug biti presudna podrška dijaspore, koja je uglavnom iz redova Bošnjaka.
Blefiranje "rezervoarom"
Novinar Željko Pantelić ocjenjuje da je priča o “rezervoaru” glasova DPS-a, odnosno Đukanovića, klasični politički blef.
On kaže za “Vijesti” da je izborni štab šefa DPS-a, imajući u vidu da ne mogu da “prodaju” narativ o tome kako mogu da privuku glasače Mandića, Bečića i Danilovića, lansirao priču o “rezervoaru”.
”Oni koji se nadaju da bi istorija mogla da se ponovi, pozivajući se na 2006. godinu - na stranu što ta dva događaja imaju potpuno različitu konotaciju i liče na poređenje baba i žaba - trebalo bi da se sjete Marksove krilatice da se istorija prvi put ponavlja kao tragedija, a drug put kao farsa. Ako je 30. avgust 2020. bio tragedija za DPS i Đukanovića, u aprilu ih čeka farsa”, smatra Pantelić.
DPS, prema njegovim riječima, više nema ni infrastrukturu ni sredstva koja je imao na raspolaganju u vrijeme referenduma 2006. da bi mogao da mobilizuje dijasporu.
”Takođe, jedno je potezati put kad se odlučuje o nezavisnosti države, a sasvim drugo o budućnosti jednog čovjeka. Broj ljudi u dijaspori, koji vjeruju da je izbor Đukanovića pitanje opstanka države, zanemarljivo je mali”, naglašava Pantelić.
Iz Uprave za saradnju sa dijasporom, sinoć su TV “Vijesti” kazali da u dijaspori ima oko 150 hiljada građana s pravom glasa u Crnoj Gori, ali da od toga trećina otpada na zemlje regiona, a ostatak na EU i SAD. Poručili su da ne očekuju dolazak velikog broja građana jer “dijaspora razumije ove procese”, i da želi da “Crna Gora konačno postane članica EU”.
"Pukla" ljubav s manjinama
Izvor “Vijesti” iz izbornog štaba DPS-a, kaže da je jedan od problema te partije uoči drugog kruga i to što više ne može da računa na veći broj glasova Albanaca i što gubi podršku kod Bošnjaka.
Govoreći o odnosu s Albancima, sagovornik navodi da postoje lični animoziteti dijela čelnika albanskih stranaka prema DPS-u, zbog toga što krajem februara nije glasao da za sudiju Ustavnog suda bude izabran Faruk Resulbegović, kog su te partije predložile.
Kad je riječ o Bošnjacima, izvor kaže da BS nije izveo sve glasače koje je najavio, jer su joj navodno otkazali podršku, i da je dodatni problem što druga partija tog naroda, Stranka pravde i pomirenja (SPP) u Crnoj Gori, raste.
Sagovornik tvrdi da bi Bošnjaci i Albanci bili mnogo više motivisaniji da podrže Đukanovića u drugom krugu da mu je, umjesto Milatovića, protivkandidat Mandić.
Pantelić: Đukanović se ne bori za funkciju šefa države, već partije
Novinar Željko Pantelić kaže da Đukanović ne trči drugi izborni krug da bi pobijedio, već da bi zadržao lidersku ulogu u DPS-u i spriječio raspad partije i sistema koji je stvarao tri decenije. Đukanovićev cilj nije, prema njegovim riječima, da osvoji pedeset odsto glasova plus jedan, već da bude iznad 40 odsto, što bi mu, objašnjava, zadržalo kredibilitet u DPS-u i unutar tzv. suverenističkog bloka, te omogućilo da “još jednom prekrši datu riječ o povlačenju iz politike, pravdajući kontrazaokret neophodnošću da se ‘žrtvuje’, još jednom, u odbrani države”.
Sagovornik kaže da je aktuelnom šefu države na isteku mandata potreban kakav-takav politički kišobran ako želi da ostane u zemlji. Nije, navodi, isto ako ste lider najjače opozicione stranke i poslanik u Skupštini i penzionisani predsjednik republike, i bivši lider partije “bez ikakave zaštite pred brojnim ‘kreditorima’ i izložen istragama pravosudnih organa zajedno sa članovima najbližeg okruženja koji su uživali decenijama u nepisanom ‘imunitetu’”.
”Zbog prethodno rečenog, za Đukanovića je fundamentalno važno da prebaci 40 odsto podrške. Svaki rezultat ispod tog procenta bi značio uvod u raspad DPS-a ili, još gore, pojedinačno i dalje najjača stranka u Crnoj Gori će doživjeti sudbinu grčkog PASOK-a ili francuske Socijalističke partije, koje su u krugu jednog izbornog ciklusa od premijera u vili Maksimos, odnosno predsjednika u Jelisejskoj palati, spali na jednocifreni procenat oko izbornog praga”, podvlači Pantelić.
On ocjenjuje da u sljedećih deset dana možemo očekivati jednu od najprljavijih kampanja. Pošto, kaže, Đukanovićev tim zna da ne može da pridobije nove glasače, fokusiraće se na tzv. negativnu kampanju i ‘rejectionist voting’ kako bi obeshrabrili ili demotivisali Milatovićeve glasače da izađu na izbore.
Zato će, naglašava, Demokratski front (DF), Demokrate i Građanski pokret (GP) URA biti “na velikom ispitu iskrenosti podrške Milatoviću u drugom krugu”.
”Zahvaljujući činjenici da su palamentarni izbori vrlo blizu, velika je vjerovatnoća da će ta podrška biti snažna. Ironija sudbine je da je Đukanović raspisao izbore (za 11. jun) nadajući se da će njegova pobjeda na predsjedničkim izborima dati vjeter u leđa DPS-u na parlamentarnim, a ispalo je da je njegov potez primorao sve tri kolone iz avgusta 2020. da se ujedine oko Milatovića. Neko ironičan bi mogao da zaključi da i mrtav Amfilohije pobjeđuje Đukanovića, i to još ubjedljivije nego dok je bio živ”, navodi Pantelić.
Hadžić: Ako dijaspora i dođe, većina glasova ide Milatoviću
Predsjednik SPP-a u Crnoj Gori Seid Hadžić, poručio je za “Vijesti” da u drugom krugu očekuje veću izlaznost jer je i “ulog” veći.
”Dakle, građani biraju da li će da ostanu u raljama kriminala, korupcije, nepotizma, nacionalnih i vjerskih tenzija, lošeg ekonomskog stanja, ili će da idu putem razvoja, prosperiteta, boljeg životnog standarda, evropskih vrijednosti i stabilnosti države u svakom smislu”, istakao je.
Hadžić tvrdi da bi dijaspora došla u rekordnom broju da je Mandić ušao u drugi krug, ali ne, kako objašnjava, zato što je vezana za Đukanovića, već što bi u tom slučaju “na tacni bila dva toliko različita puta”.
”Dijaspora uvijek bira Evropu, a ne međunarodnu izolaciju. S obzirom na to da u drugom krugu imamo dva kandidata koji zagovaraju EU integracije, dijaspora, i ako dođe, vrlo vjerovatno će većinu glasova dati upravo novom mlađem predsjedniku (Milatoviću), koji je živio u dijaspori”, tvrdi Hadžić.
On ocjenjuje da su razlozi niske izlaznosti u prvom krugu u opštinama u kojima su Bošnjaci i Albanci većina, “slojeviti” i da ih ima više.
”Mala izlaznost u ovim opštinama je zato što je većinu tih građana upravo Đukanović poslao da koru hljeba traže van granica naše države. Dakle, nezadovoljstvo zbog sveukupnog društveno-političkog stanja u državi, okretanje leđa politici podjela od strane manje brojnih naroda i ono što se meni čini realnim je to da ovaj procenat izlaznosti oslikava pravo stanje broja stanovnika u opštinama na sjeveru države”, napominje sagovornik.
Hadžić kaže da mobilizacija stranaka nije bila na velikom nivou u nedjelju zato što je, tvrdi, “skupina oko Đukanovića očekivala u drugom krugu Mandića i laku pobjedu”.
”Sad je sve poremećeno, i poraz je doživljen maltene u prvom krugu, a Milatović će ponijeti još veći broj glasova u drugom”, zaključuje on.
Bonus video:
