Drugi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori održan je u uz poštovanje opštih demokratskih standarda i principa, dok je izborni dan protekao mirno i bez većih nepravilnosti koje bi mogle ugroziti legitimnost ukupnog izbornog procesa. Nepravilnosti u radu nižih nivoa izborne administracije, notirane zloupotrebe državnih resursa i partijskog zapošljavanja, neizbalansirano izvještavanje medija, uz miješanju vjerske zajednice u izborni proces, kao i određeni oblici spoljnog miješanja, negativne su karakteristike ukupnog izbornog procesa.
To je saopšteno na pres konferenciji Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) povodom predstavljanja Izvještaja o preliminarnim nalazima i zaključcima “Građansko nadgledanje izbora - Predsjednički izbori Crna Gora 2023“, prenosi PR Centar.
Šefica misije, Ana Nenezić, kazala je da je izborni dan protekao u mirnoj atmosferi, a da karakter i obim nepravilnosti nijesu ugrozili regularnost ukupnog izbornog procesa u okviru drugog kruga predsjedničkih izbora.
„Izbori su sprovedeni bez većih problema u organizaciji, dok su temeljna prava kandidata i birača, da slobodno predstave svoje programe, odnosno sprovedu svoje biračko pravo, u najvećem dijelu poštovana“, navela je Nenezić.
Ukazala je da su izbori održani po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, koji sadrže brojne pravne praznine, nejasnoće i kolizije pravnih normi koje otvaraju prostor za njihovu zloupotrebu i umanjuje efikasnost.
„Drugi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori održan je prvi put u poslednjih 20 godina. Ta činjenica uslovila je da izborno zakonodavstvo ne sadrži propise koji precizno propisuju postupak za drugi krug predsjedničkih izbora. Kako bi bio sproveden izborni postupak, primijenjene su opšte odredbe važećih izbornih zakona, uz dio odluka donesenih od strane Državne izborne komisije (DIK). To dodatno potvrđuje više puta ponovljenu ocjenu da je neophodno hitno sprovesti sveobuhvatnu reformu izbornih zakona i izborne administracije“, istakla je Nenezić.
Ukazala je da je neprimjereno miješanje vjerskih zajednica, odnosno SPC-a, tokom izbornog procesa bila karakteristika i drugog kruga.
„Stava smo da u sekularnoj državi, vjerske zajednice se moraju uzdržati od javnog iznošenja stavova o pojedinačnim kandidatima i vršiti uticaj na birače. Kako se ova praksa ponavlja, smatramo da je potrebno zakonski propisati navedeno ograničenje“, rekla je Nenezić.
Istakla je i da CeMI smatra da se ne može sporiti pravo crnogorskim državljanima da ostvare svoje biračko pravo uslijed neuredne administracije i nemogućnosti nadležnih institucija da pravovremeno obave sve zakonom propisane obaveze.
Analitičar izborne administracije i DIK posmatrač, Vladimir Simonović, rekao je da su organi za sprovođenje izbora, u najvećem dijelu, efikasno vodili izborne pripreme i ispoštovali većinu zakonskih rokova u okviru drugog kruga predsjedničkih izbora.
„Iako je ukupan izborni proces u osnovi bio transparentan, CeMI, kao i druge, kako domaće tako i međunarodne posmatračke misije, nijesu bile uključene u rad institucija i organa za sprovođenje izbornog procesa, i imale su ograničen uvid u proces i dokumenta koja su pratila izborni proces. Smatramo da posmatračke misije trebaju biti uključene, od pripremnih izbornih radnji do zaključenja izbornog procesa, kako bi se osigurala puna transparentnost i doprinijelo punoj informisanosti građana o svim pojedinostima izbornog procesa“, naveo je Simonović.
Ukazao je da DIK ni u ovom izbornom procesu nije obezbijedila potpunu transparentnost svog rada, kao ni “live” prenos sjednica putem interneta, što je praksa mnogih država u svijetu.
„Dio DIK-a koji treba posebno pohvaliti su članovi izabrani na konkursu, i Stručna služba DIK-a, koja je pokazala visok nivo profesionalnosti i otvorenosti za saradnju sa nevladinim organizacijama“, rekao je Simonović.
„CeMI smatra da se ne može sporiti pravo crnogorskim državljanima da ostvare svoje biračko pravo uslijed neuredne administracije i nemogućnosti nadležnih institucija da pravovremeno obave sve zakonom propisane obaveze“, kazao je Simonović.
Pravni analitičar, Ognjen Mitrović, rekao je da je birački spisak zaključen na početku izbornog procesa te izmjene nijesu bile moguće.
„U konačni birački spisak je upisano 542.154 birača, koji su glasali na 1.162 biračkih mjesta. Međutim, nepreciznom komunikacijom sa javnošću, u trenutku između dva izborna kruga, Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), unijelo je zabunu saopštavajući da je birački spisak izmijenjen i dopunjen sa oko 1.500 novoupisanih birača“, naveo je Mitrović.
Iako se ova informacija odnosila na predstojeće parlamentarne izbore zakazane za 11. jun 2023. godine, kako je dodao, MUP nije pokazao proaktivnost i ispravio ili demantovao datu informaciju koja je stvorila nepotrebnu konfuziju kod zainteresovane javnosti.
„Netačan i neažuriran registar prebivališta koji vodi MUP, a koji je u jednom dijelu posljedica neprecizno propisane obaveze građana Crne Gore da odjave prebivalište, otvorio je pitanje zakonitosti glasanja dijaspore, regionalne i međunarodne, u drugom krugu predsjedničkih izbora“, rekao je Mitrović.
Analitičar finansiranja političke kampanje u Centru za monitoring i istraživanje (CeMI), Miloš Vukanović, istakao je da pravni okvir za finansiranje partija i izbornih kampanja, i zloupotrebu državnih resursa, kao i propisana kontrolna ovlašćenja Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), moraju biti unaprijeđeni, jer ne daju osnov za sprovođenje suštinske kontrole.
„Iako su kandidati blagovremeno podnijeli izvještaje između dva kruga predsjedničkih izbora, činjenica da se tačnost podataka utvrđuje isključivo na bazi prezentovanih podataka u samom izvještaju, predstavlja značajno ograničenje koje se mora prevazići“, rekao je Vukanović.
Govoreći o poštovanju propisanog roka za podnošenje izvještaja kandidata ASK-u, Vukanović je kazao da su kandidati potrebne izvještaje dostavili u propisanom roku.
„Pokrenuta su 182 postupka ili kontrole po službenoj dužnosti, odnosno 71 po osnovu dostavljenih prigovora. Zabilježeno je ukupno 166 aktivnosti od strane 83 pružalaca usluga“, naveo je Vukanović.
Ukazao je da je tokom izbornog ciklusa, notirana izrazito visoka stopa zapošljavanja lica u javnom sektoru.
„Tako je, u periodu trajanja kampanje, preciznije do 31. marta ASK notirao 6.968 ugovora kojima se uređuju radni odnosi, prava i obaveze državnih službenika i namještenika i obligacioni odnosi, a koji su zaključeni u periodu izborne kampanje. O zakonitosti pomenutih ugovora ASK nije dala zaključak“, rekao je Vukanović.
Kazao je da iako finansiranje iz inostranstva zakonski zabranjeno, postojale su brojne indicije da je postojalo u praksi.
„Međutim, neizvedeni pravni okvir ne ostavlja prostor, niti propisuje jasne mehanizme nadležnim institucijama, za detaljnu provjeru i utvrđivanje činjenica“, dodao je Vukanović.
Zamjenica šefice misije, Maja Milikić rekla je da je strano miješanje u crnogorski izborni proces bilo očito i kroz medijsko djelovanje, ako i kroz aktivnosti na društvenim mrežama.
„Medijsko okruženje je konkurentno, sa velikim brojem registrovanih medija, a javni emiter je ispoštovao zakonske preduslove i ponudio balansiranu pokrivenost kampanje. Visoka koncentracija stranog kapitala u crnogorskim medijima uticala je na neizbalansirano predstavljanje kandidata u privatnim medijima“, navela je Milikić.
Istakla je da je održavanje debate na javnom servisu RTCG, između dva predsjednička kandidata, značajan iskorak i u skladu sa međunarodnim standardima.
Na ovaj način, građani su bili u prilici da u direktnom sučeljavanju kandidata dobiju sve potrebne informacije kako bi mogli donijeti informisanu odluku“, rekla je Milikić.
PR koordinatorka CeMI-ja, Maja Bjelić, istakla je da je kampanja bila konkurentna, ali naglašeno negativna, sa velikim brojem optužbi između kandidata, ali i usmjerena na obećanja o ekonomskom prosperitetu zemlje i ubrzanju procesa evropskih integracija.
„Kada je u pitanju izborna ćutnja, do izražaja je došlo vršenje propagande političkih partija preko društvenih mreža. Najvažniji razlog za ovo jeste nepodudarnost rješenja u relevantnim zakonima, tj. Zakonu o izboru odbornika i poslanika (izborna propaganda traje do 24 časa prije dana održavanja izbora) i Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (izborna propaganda traje do dana održavanja izbora)“, rekla je Bjelić.
Ukazala je da je primjetan porast skrivenog reklamiranja, odnosno promotivne aktivnosti bez zakonom propisanih obilježja.
„Na osnovu projekcija, na bazi uzorka, CEMI je u 20 časova i 20 minuta izašao sa procjenom da je pobjednik drugog kruga Jakov Milatović koji je osvojio 60 odsto, naspram protivkandidata, dosadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića sa 40 odsto osvojenih glasova. Konačne projekcije su objavljene ubrzo nakon 21 čas i nije bilo značajnijih promjena u odnosu na prve objavljene projekcije“, podsjetila je Bjelić.
Projekat „Građansko nadgledanje predsjedničkih izbora u Crnoj Goru 2023“ omogućila je Britanska ambasada Podgorica.
Bonus video:
