Raspušteni crnogorski parlament trebalo bi da vrši samo tekuće i nužne poslove, tim prije što je besmisleno usvajati zakone ako ih odlazeći predsjednik države ne proglašava i ako postoje najave da to neće činiti ni njegov nasljednik.
To, između ostalog, poručuju sagovornici “Vijesti”, odgovarajući na pitanja šta bi trebalo da budu nadležnosti raspuštene Skupštine i kakva je svrha njenog rada u tom “režimu” ako propisi koje donosi ne stupaju na snagu.
Odlazeći šef države Milo Đukanović raspustio je zakonodavni dom 16. marta, nakon što je, po odredbama izmijenjenog Zakonu o predsjedniku, istekao rok za formiranje nove vlade.
Uprkos tome, parlament i dalje funkcioniše nesmetano, a Ustavom i zakonima nisu propisana ograničenja po tom pitanju. Iz tridesetoavgustovske skupštinske većine tvrde da poslanici treba da nastave s radom, dio nje poručuje da bi trebalo obavljati samo tehničke poslove, dok iz opozicije predvođene Đukanovićevom Demokratskom partijom socijalista tvrde da je to zloupotreba, te stoga ne dolaze u parlament.
Đukanović nije proglasio, niti vratio poslanicima na ponovno odlučivanje zakone usvojene nakon raspuštanja. Među usvojenim propisima su izmjene zakona o Centralnoj banci Crne Gore, elektronskim komunikacijama, penzijskom i invalidskom osiguranju, lokalnoj samoupravi, sporazumi u vezi sa Berlinskim procesom koji građanima olakšavaju putovanja, studiranje i posao.
Predsjednik Udruženja pravnika i univerzitetski profesor Branislav Radulović, kazao je “Vijestima” da je crnogorska pravnička zajednica nepodijeljena u stavu da raspuštena Skupština ima ograničen mandat u pogledu predlaganja novih zakona i značajnijih inicijativa, i da bi stoga morala ostati “skrupulozna u okviru svojih ovlašćenja”. Posebno, napominje, nakon 16. maja, kad ističe rok za predaju izbornih lista za prestojeće državne izbore.
Parlament bi tako trebalo da postupa tim prije što, kako navodi, Đukanović do kraja mandata (20. maja) neće potpisati zakone, i što postoje najave i da to neće učiniti ni novoizabrani predsjednik Jakov Milatović, ili da će ih vratiti poslanicima na ponovno odlučivanje.
”Sve to nužno zahtijeva da postojeći saziv parlamenta svoje aktivnosti svede na samo ‘tekuće i nužne poslove’ koji su bili u skupštinskoj proceduri prije raspisivanja parlamentarnih izbora iz člana 92 stav 5 Ustava Crne Gore, kako se to navodi u komentaru Ustava profesora Mladena Vukčevića”, ističe Radulović.
Najvišim pravnim aktom propisani su rokovi u kojima se zakoni moraju proglasiti, što znači da Milatović ne bi mogao da razmatra akte poslate Đukanoviću.
Predsjednik je, po Ustavu, dužan da potpiše zakon u roku od sedam dana od usvajanja, odnosno u roku od tri dana ako je usvojen po hitnom postupku. Ili da ga vrati na ponovno odlučivanje.
Prema Poslovniku Skupštine, šef parlamenta dostavlja predsjedniku zakon na proglašenje odmah, a najkasnije tri dana po usvajanju.
Iz Pokreta Evropa sad (PES), čiji je Milatović jedan od lidera, saopštili su da je usvajanjem nekih važnih zakona raspušteni parlament izvršio “atak i na instituciju predsjednika”.
”Jedini mogući odgovor ovakvom protivustavnom djelovanju je nepotpisivanje akata usvojenih nakon raspuštanja Skupštine, i vraćanje (zakona) novom sazivu nakon parlamentarnih izbora 11. juna”, poručio je funkcioner PES-a Andrej Milović.
Milatović nije odgovarao na pitanja “Vijesti” o tome hoće li proglašavati akte raspuštenog zakonodavnog doma. On je prekjuče rekao da će se blagovremeno odrediti ako poslanici odluče da skrate sebi mandat. Tu ideju zagovara dio većine koji osporava Đukanovićev ukaz o raspuštanju Supštine.
Iz kabineta odlazećeg predsjednika su poručili da takva izjava znači da se Milatović neće ponašati u skladu sa Ustavom i ustavnim ovlašćenjima, već da će ih kršiti.
Podsjećajući da Ustavom nije definisano pitanje pravnog položaja raspuštenog parlamenta, i toga da li on može obavljati određene poslove, i ako može, u kom obimu, podgorički advokat Branislav Lutovac kaže da u pravnoj teoriji postoji pravilo da nejasna norma predstavlja otvoreni sadržaj, i da je stoga svako tumači onako kako mu odgovara.
On navodi za “Vijesti” da treba zauzeti stav da zakonodavni dom nastavlja s radom do konstituisanja novog, obavljajući prije svega tekuće i nužne poslove u okviru svojih ovlašćenja, a da krupne i značajne zakonske akte ne treba da usvaja do konstituisanja novog saziva koji će imati puni legitimitet i legalitet.
”Nema ni svrhe ni smisla usvajati zakone ako odlazeći predsjednik neće da ih potpiše, a novoizabrani ima rezerve prema njima. Ovaj slučaj jasno pokazuje da nam je neophodno da što prije usvojimo zakone o Vladi i Skupštini, i izbjegnemo pravne ćorsokake u kojima se sad nalazimo”, naglasio je Lutovac.
Iz Skupštine “Vijestima” nisu odgovorili koja je svrha njihovog trenutnog rada, te hoće li parlament i njegova tijela funkcionisati i nakon 16. maja, kad ističe rok za predaju izbornih lista.
Branislav Radulović kaže da mišljenje da bi parlament trebalo da obavlja samo tekuće poslove potvrđuju i uporedna ustavno-pravna rješenja koja upućuju da po raspuštanju uglavnom dolazi do obustave rada parlamenta ili do značajne redukcije aktivnosti. Na to je, dodaje, nedovano ukazala i analiza Akcije za ljudska prava (HRA).
U tom dokumentu piše da je obično propisano da se raspuštena Skupština bavi samo neodložnim poslovima, a da se jedino u slučajevima ratnog ili vanrednog stanja uspostavlja njena puna nadležnost. Takvo rješenje, navodi se, postoji u Ustavu Srbije. U analizi je istaknut i slučaj Hrvatske, čiji Ustav, poput crnogorskog, ne propisuje eksplicitno šta se dešava sa raspuštenim parlamentom, ali gdje su poslanici nakon raspuštanja Sabora 2020. godine, obustavili rad.
”To je praksa u parlamentranim sistemima, gdje nakon skraćivanja mandata ili raspuštanja Skupštine nema nove zakonodavne aktivnosti, na šta su jasno ukazali i pojedini šefovi poslaničkih klubova u crnogorskom parlamentu. U protivnom čitav pravni poredak bi se mogao dodatno uvesti u stanje pravne nesigurnosti i produženog insitucionalnog haosa i narušavanja stečenih dobrih običaja i prakse u dosadašnjem radu crnogorskog parlamenta”, podvlači Radulović.
Šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta Slaven Radunović, poručio je početkom aprila, da Skupština treba da se suzdrži od usvajanja inicijativa koje nisu “tehničke”.
Još se čeka na zakone o Skupštini i vladi
Iako su nove vlasti u više navrata ukazivale na nužnost donošenja propisa o vladi i Skupštini, kojima bi bila precizirana njihova ovlašćenja u “tehničkom” mandatu, ti zakoni još su na čekanju.
Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Milosava Paunović, koja je bila koordinatorka radne grupe za izradu nacrta zakona o parlamentu, kazala je “Vijestima” da je tom tijelu istekao mandat.
“Nakon toga, Kolegijum (predsjednice Skupštine) nije formirao novu radnu grupu. Mi smo uradili dio posla, i ostavili smo to nekoj sljedećoj grupi ako im bude od koristi”, navela je.
Kad je riječ o zakonu o vladi, nacrt tog teksta je prošao javnu raspavu, i prekjuče je poslat Evropskoj komisiji na razmatranje. To je novinarima juče, na radnom doručku u Podgorici, saopštio ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Inauguracija neodložni posao
Radulović navodi da je bez obzira na to što je Skupština raspuštena, njena predsjednica Danijela Đurović bila dužna da sazove sjednicu na kojoj će, u skladu s Ustavom, novoizabrani predsjednik Milatović položiti zakletvu i na taj način stupiti na dužnost. Ta sjednica zakazana je za 20. maj.
”To je ustavno definisana aktivnost Skupštine, koja se neupitno podvodi pod ‘nužne i neodložive poslove’”, zaključuje sagovornik.
Bonus video:
