Ustavni sud autoritativno obezbjeđuje poštovanje i primjenu Ustava, i zato niko ne smije uticati na tu instituciju prilikom odlučivanja o pitanjima iz njene nadležnosti.
To je “Vijestima” kazao savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja odlazećeg predsjednika Crne Gore, Boris Bastijančić.
On je to rekao odgovarajući na pitanje lista da li bi eventualno poništavanje izmjena Zakona o predsjedniku moglo da bude povod za odgađanje prijevremenih državnih izbora, raspisanih za 11. jun.
U javnosti se spekuliše da su neke partije predaju lista za izbore, za šta rok ističe 16. maja, vezale za sjednicu Ustavnog suda koja je zakazana za 12. maj. Međutim, sud na njoj neće odlučivati o ustavnosti Zakona o predsjedniku, već je na njenom dnevnom redu “inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti” tog akta.
Bastijančić navodi da Ustavni sud odlučuje samostalno i nezavisno o pitanjima iz svoje nadležnosti, koja su utvrđena najvišim formalnim, pisanim crnogorskim pravnim aktom, a bliže razrađena zakonom.
”Stoga, niko ne smije uticati na Ustavni sud prilikom odlučivanja o pitanjima iz njegove nadležnosti. Imajući u vidu sve to, ni u ovom niti u bilo kojem drugom slučaju ne bi bilo demokratski, institucionalno korektno i profesionalno primjereno davati bilo kakve projekcije ishoda ili iskazivati očekivanja povodom predstojećeg postupanja Ustavnog suda”, istakao je.
Inicijative za ocjenu ustavnosti Zakona o predsjedniku suda su podnijeli Bastijančić i NVO Centar za demokratsku tranziciju (CDT), i one su objedinjene u isti predmet.
U Bastijančićevoj inicijativi, koju su “Vijesti” ranije dobile iz Kabineta odlazećeg predsjednika Mila Đukanovića na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, piše da su izmjene zakona udžbenički primjer “zakonskog neprava, nastao spletom najizazovnijih pravno-političkih okolnosti”.
Istaknuto je da je taj propis “kabasto strano tijelo” zaglavljeno u crnogorskom pravnom sistemu, koje je, kako piše, neophodno što prije odgovarajućom demokratskom procedurom precizno odstraniti na dobrobit društvene zajednice i njene dominantno evropske orijentacije.
Bastijančić je u inicijativi takođe naveo da se “pravnim aktom niže pravne snage derogira Ustav”.
Zakon o predsjedniku izmijenjen je u decembru prošle godine, nakon što Đukanović jesenas nije dao mandat za sastav Vlade Miodragu Lekiću, tvrdeći da nije stekao utisak da postoji većina koja bi mogla konstituisati kabinet. Međutim, nova izvršna vlast nije oformljena ni nakon promjene zakona, pa je Đukanović sredinom marta raspustio parlament i nakon toga raspisao prijevremene izbore.
Bonus video:
