To što je posljednji izvještaj Fridom hausa lošiji od onih iz vremena mandata Demokratske partije socijalista (DPS) je rezultat slabljenja jednog poretka, svojevrsnog dvovlašća nakon 30. avgusta i problema što se demokratske institucije još nijesu uspostavile.
To je za “Vijesti” ocijenila direktorica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), Milka Tadić Mijović, navodeći da je poslije autoritarnih sistema, kakav je bio Đukanovićev, potrebno da prođe nekoliko izbornih ciklusa, da institucije profunkcionišu.
“Njegovim odlaskom nakon predsjedničkih izbora stiču se uslovi za ukidanje dvovlašća, što je bio jedan od razloga haosa”, ocijenila je Tadić Mijović.
U izvještaju Fridom hausa “Države u tranziciji 2023”, koji je objavljen u srijedu, Crna Gora je na skali od jedan do sedam (najviši i najniži nivo napretka), dobila ocjenu demokratije 3,79, što je najgori rezultat države u posljednjoj deceniji.
Na sajtu FH piše da su zemlje koje dobijaju ovaj rezultat (od 3,01 do 4,00) “tipično izborne demokratije u kojima su demokratske institucije krhke, a postoje značajni izazovi za zaštitu političkih prava i građanskih sloboda”.
Tadić Mijović je kazala da je metodologija FH sjajna i da misli da je realno prikazano stanje: “Izvještaj zavisi donekle od onog koji ga piše, ali i koji ga edituju”.
Na sajtu FH je nabrojeno sedam indikatora i to nacionalno demokratsko upravljanje, izborni proces, civilno društvo, nezavisni mediji, lokalna demokratska uprava, pravosudni okvir i nezavisnost pravosuđa i korupcija.
Povezani članci
Tadić Mijović je ocijenila da je ključni problem u Crnoj Gori danas to što su se institucije “prosto raspale nakon odlaska DPS i njihove totalne kontrole”.
“To se desilo prije svega sa Ustavnim sudom, ali je i djelovanje drugih institucija bilo problematično, prije svega kršenje Ustava od strane skupštinske većine i predsjednika države. Dakle, sve ovo je rezultat slabljenja jednog poretka, svojevrsnog dvovlašća nakon 30. avgusta i problema sto se demokratske institucije jos nijesu uspostavile. Za sve to treba vremena”, ocijenila je Tadić Mijović.
U izvještaju Fridom hausa se, kao primjeri, da je Ustav Crne Gore bio “ozbiljno narušen” političkim potezima “sa svih strana”, navode i produžavanje mandata lokalnim samoupravama i formiranje opštine Zeta nakon raspisivanja lokalnih izbora.
Fridom haus ukazuje i da je, nakon izglasavanja nepovjerenja 43. Vladi, šef države odbio da primijeni ustavna ovlašćenja i imenuje mandatara, stvarajući tako “situaciju bez presedana”. U dokumentu je istaknuto i da su partije koje su pobijedile na izborima 2020, pokušale da “zaobiđu Ustav” prepravljanjem nadležnosti predsjednika, obavezujući ga da retroaktivno djeluje.
Na pitanja “Vijesti” da li se smatraju odgovornim za loše ocjene FH s obzirom na pomenute razloge iz izvještaja, nije odgovorila većina partija vlasti, ali ni opozicioni DPS.
Poslanik i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović bio je jedini koji je komentarisao odgovornost stranaka. On je podsjetio da su podržali izmjene Zakona o predsjedniku jer je Đukanović “posljednjim trzajem pogazio sve dobre običaje parlamentarizma” i odbio da poslije izglasavanja nepovjerenja Vladi povjeri mandat novoj osobi koja je imala podršku parlamentarne većine.
“Uostalom, te je izmjene Zakona i sam Đukanović potpisao, a ni Ustavni sud se o njemu nije izjasnio iako smo to od njega tražili. Na kraju krajeva, sve je to sada dio naše istorije, s obzirom da smo dobili novog predsjednika Crne Gore, za koga nikako ne bih mogao da pomislim da će se ponašati kao njegov prethodnik”, kazao je Bogdanović.
On je kazao da za formiranje nove opštine Zeta nisu glasali jer se u toku lokalnih izbora ne mogu mijenjati granice jedinica lokalne samouprave i zato što o granicama nijesu konsultovani građani te opštine.
“Ako je nekome palo na pamet da tim potezom sačuva gradsku vlast u Podgorici, Podgoričani su im na izborima poslali vrlo snažnu poruku što misle o tome. Ostaje nam samo da se nadamo da će Opština Zeta biti funkcionalna, pa i prosperitetna jedinica lokalne samouprave, te da će se u bliskoj budućnosti riješiti sva sporna pitanja”, kazao je.
Bogdanović je dodao da je njihov tim uradio dugoročnu analizu ocjena stanja demokratije u Crnoj Gori, “po kojoj se nedvosmisleno vidi da je DPS u posljednjoj četvrtini svoje vladavine doveo do sunovrata demokratije u našoj zemlji, da se u periodu poslije njihovog pada taj trend zaustavio, osim u oblastima na koje su i dalje imali uticaja”.
Pitaju za nezavisno pravosuđe, sukob interesa, zaštitu ljudskih prava
U okviru indikatora demokratskog upravljanja razmatra se demokratski karakter sistema, djelotvornost i odgovornost zakonodavne i izvršne vlasti. Za izborni proces su važni izbori, zakoni, učešće građana u političkom procesu...
Za civilno društvo ocijenjuje se organizacioni kapacitet i finansijska održivost, pravno i političko okruženje, funkcionisanje sindikata, prijetnja antidemokratskih ekstremističkih grupa.
Za nezavisnost medija ispituje se sloboda štampe, njena finansijska održivost, funkcionisanje javnih medija, zakoni o kleveti, uznemiravanje novinara i uređivačka nezavisnost...
Zatim se za lokalnu upravu razmatra decentralizaciju moći, transparentnost i odgovornost lokalnih vlasti... Kada je u pitanju pravosuđe ocjenjuje se ustavna zaštita i zaštita ljudskih prava, nezavisnost pravosuđa, status prava etničkih manjina, garancije jednakosti pred zakonom, postupanje prema osumnjičenima i zatvorenicima, poštovanje sudskih odluka.
Za korupciju se sagledava percepcija javnosti, poslovni interesi visokih kreatora politike, zakoni o sukobu interesa...
Bonus video:
