Kampanja za parlamentarne izbore, koji će biti održani 11. juna, neubjedljiva je i nedovoljno informativna, ocijenila je izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje Ana Nenezić, navodeći da dominiraju često megalomanska obećanja koja nemaju utemeljenja u realnosti.
Nenezić je kazala da su ključni politički igrači odlučili da kampanje temelje na lider-centričnom pristupu, obogaćenom populističkim porukama i bez međusobnih napadanja, u nadi da će time otvoriti širi prostor za postizbornu saradnju.
„Lider političke partije ili koalicije stoji u prvom planu i koristi se kao glavni politički brend. U središtu je svih političkih poruka, a kampanja se često svodi na personalizaciju politike“, rekla je Nenezić agenciji MINA.
Kako je navela, takav tip kampanje svakako privlači pažnju na crnogorskom političkom tržištu.
Nenezić je objasnila da su bez izrađenog plana i strateške vizije, bez konkretnih političkih programa i inovativnih ideja, te kampanje sklone da budu samoreferentne i da promovišu lidera radi lidera, a ne radi ciljeva koje nastoje postići.
„To je posebno zabrinjavajuće kada govorimo o parlamentarnim izborima, na kojima građani biraju 81 predstavnika koji će ih zastupati u naredne četiri godine, a koje zapravo nemaju priliku ni da upoznaju“, smatra Nenezić.
Prema njenim riječima, insistiranje na takvom tipu kampanje dodatno potvrđuje tezu o partitokratskom uređenju u crnogorskom političkom sistemu, jer građani ne biraju svoje predstavnike, već to čine partije i koalicije.
„Ovim pristupom se stvara jedan zatvoreni krug isprepletanih interesa, a lojalnost budućih poslanika ide ka liderima političkih partija od kojih im zavisi politička budućnost, umjesto ka građanima čije bi interese trebalo da zastupaju“, rekla je Nenezić.
Ona je istakla da se nedostatak sadržine kampanje ogleda u nevidljivosti osoba sa patijskih lista, od kojih je najveći broj nepoznat široj javnosti.
Nenezić je naglasila da će ti novi akteri biti oni koji će oblikovati politički i društveni sistem u budućnosti, donoseći ključne političke odluke u ime građana.
„Upravo zato, očekivali smo da će partije i koalicije iskoristiti ovu priliku da bolje predstave kandidate široj crnogorskoj javnosti, ali ono što smo dobili je reafirmacija lidera kroz zastarjele komunikacijske metode“, navela je Nenezić.
Kako je kazala, to su metodi kao što su bilbordi sa osmjehnutim licima i optimističkim pogledima u daljinu, repetitivni slogani koji su izgubili svrhu zbog prekomjerne upotrebe i video materijali „koji podsjećaju na trejlere loših akcionih filmova, s naglaskom na glorifikaciju nosilaca lista“.
Nenezić je navela da u predizbornoj komunikaciji dominiraju ekonomske teme, što je bilo očekivano s obzirom na rastuću popularnost Pokreta Evropa sad (PES) koji političku ponudu dominantno bazira na ekonomskim pitanjima.
Ona smatra da se većina ostalih partija prilagođava tome, vjerujući da je to recept koji im može donijeti porast popularnosti i veći procenat podrške.
„Međutim, nedostatak vizije i fokus na ekonomsku populističku retoriku doveli su do bizarne situacije licitiranja koja partija može ponuditi veće plate i penzije, bez konkretnih planova i realnih metoda za ostvarivanje tih obećanja“, ocijenila je Nenezić.
Istina je, kako je rekla, da se kampanja u velikoj mjeri udaljila od identitetskih pitanja.
„Ali to je rezultiralo dominacijom često megalomanskih obećanja koja nemaju utemeljenja u real politici“, kazala je Nenezić.
Ona je kazala da takva obećavanja, neutemeljena u stvarnosti, mogu uvući državu i društvo u period neizvjesnosti i krize, nakon što postane jasno da ne mogu biti ispunjena.
„Zato je važno da građani jasno čuju ne samo šta se planira, već i kako se to planira ostvariti, kako bi mogli procijeniti njegovu realnost i vjerodostojnost, odnosno da bi mogli donijeti informisanu odluku“, dodala je Nenezić.
Prema njenim riječima, vrlo je zabrinjavajuće što te čisto populističke ponude nijesu podržane izbornim programima, niti jasnim planom ostvarenja obećanja.
Nenezić smatra da postoji realna opasnost da će politički prostor ostati zarobljen između identitetskih pitanja i megalomanskih obećanja, dok istinski relevantne teme ostaju zanemarene.
Ona je kazala da se, posmatrajući predstojeće izbore kao političko tržište na kojem se prezentuju različite ponude, zapravo ne zna šta se nudi nakon dosadašnje kratke kampanje.
Nenezić je navela da Demokratska partija socijalista (DPS) nema jasnu kampanju ili ponudu.
„Gotovo su nevidljivi, što otežava procjenu onoga što ova koalicija nudi ili kako planira da postigne svoje ciljeve“, rekla je Nenezić i dodala da vjeruje da se unutarstranačka kriza jasno odslikava i na samoj kampanji.
S druge strane, kako je rekla, koalicija Građanskog pokreta URA i Demokrata, u želji da se pozicionira kao ključni faktor u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, koristi teatralne metode poput "Autobusa hrabrosti" i „Ruka pravde“, koji može dovesti do banalizacije njihovog političkog stava.
Nenezić je istakla da je ipak njihova kampanja najvidljivija i skupa, prisutna na svim platformama tradicionalnih i savremenih kanala komunikacije, i dopire do velikog broja birača.
„Uz prednosti funkcionerske kampanje, koju obilato koriste, može dati određene rezultate“, smatra Nenezić.
Ona je navela da je PES dobro procijenio da im nije potrebna intenzivna kampanja, već kontrolisana komunikacija kroz pažljivo osmišljene poruke, kako ne bi rizikovali prednost koju sada imaju.
„Otvaranje prostora ka potencijalno spornim pitanjima poput spoljnopolitickih pozicija, odnos ka nacionalnim pitanjima, unutarstranačka pitanja, i sličnim temama, se vješto izbjegavaju“, rekla je Nenezić.
Kako je kazala, PES-u ide na ruku blagi i nekritički odnos njihovih političkih konkurenata, a opet potencijalnih postizbornih partnera.
Ti subjekti, prema riječima Nenezić, u nadi da će imati otvoren prostor za saradnju nakon izbora, ne napadaju PES, već im dozvoljavaju da potpuno relaksirano prođu kroz proces kampanje, uskraćujući time i građane za one odgovore koji mogu biti važni prilikom donošenja odluke.
Nenezić je, govoreći o koaliciji Demokratske narodne partije, Nove srpske demokratije i Radničke partije, kazala da je njihov izraz očekivano radikalan, možda i najradikalniji u poređenju sa svim prethodnim kampanjama.
Kako je kazala, u strahu od gubitka birača na račun Evrope sad, ali i pojave konkurencije u vidu novih partija koje se dominantno obraćaju prosrpskom biračkom tijelu, ulaze u svjesno retoričko provociranje ostalih etnonacionalnih grupa u Crnoj Gori.
„Sa očekivanjem da bi jačanjem emocija ugroženosti kod prosrpskog biračkog tijela, mogli uvećati svoje procente“, dodala je Nenezić.
Ona je navela da se ta koalicija, zbog par potencijalnih procenata, istovremeno i udaljava od bilo kakve mogućnosti koaliranja sa ostalim partijama nakon izbora.
Nenezić je kazala da se manje partije i grupe građana, uprkos često svježim i inovativnim idejama, suočavaju sa ozbiljnim preprekama u dostizanju veće vidljivosti.
Razlog za to je, prema riječima Nenezić, često nedostatak adekvatnih resursa za širenje njihovih poruka, ali i neadekvatnih platformi koje su im dotupne za predstavljanje programa, čime su stavljeni u neravnopravan položaj.
„U prilog tome je i zastarjeli i negledljivi koncept debate na javnom servisu RTCG, koji nema realnu vrijednost za nove manje partije“, smatra Nenezić.
Ona je rekla da je funkcionerska kampanja, nažalost, dio svake političke kampanje u Crnoj Gori, od uvođenja višestranačja, do danas.
Nenezić je istakla da je jasno i da su izborni zakoni pisani na način da ostave prostor da se takvo postupanje ne može adekvatno sankionisati, iako daje neprimjerenu institucionalnu prednost partijama koje kampanju vode sa pozicija moći.
Ona je naglasila da je, imajući u vidu da su najglasniji kritičari zloupotrebe državnih resursa i drugih oblika institucionalne prednosti u periodu vladavine DPS-a upravo bili oni koji danas čine vlast, zabrinjavajuća lakoća sa kojom su pribjegli istim mehanizmima i praksama.
„Uz identična objašnjenja koja smo decenijama slušali od prethodne vlasti i zajednički osuđivali“, dodala je Nenezić.
Kako je rekla, sada predstavnici civilnog sektora koji principijelno nastavljaju sa kritikom takvih negativnih pojava postaju otvoreni neprijatelji, od nekadašnjih poželjnih partnera.
Prema riječima Nenezić, funkionerska kampanja je loša praksa sa kojom se mora prekinuti.
„Ali dok ne budemo imali političku većinu koja je spremna ući u proces reforme izbornih zakona, ovakve pojave se ne mogu zaustaviti, pa ostaje da se na njih kritički ukazuje i da se javno osude svi pokušaji zloupotrebe javnih, to jest naših resursa, za partikularne partijske interese“, zaključila je Nenezić.
Bonus video:
