Već poznata kao uzročnik haosa na tržištu, kripto industrija je sada izazvala politički haos, preokrenuvši kritične parlamentarne izbore u Crnoj Gori, problematičnoj balkanskoj državi koja se bori da se oslobodi uticaja organizovanog kriminala i Rusije.
Samo nekoliko dana prije glasanja 11. juna, politički pejzaž u Crnoj Gori doživio je rasulo zbog intervencije Do Kvona, odbjeglog čelnika propalog kripto biznisa čiji je kolaps prošle godine doprinio padu vrijednosti od 2 biliona dolara u cijeloj industriji.
U rukom pisanom pismu koje je poslato vlastima iz crnogorskog zatvora u kojem se nalazi od marta, Kvon tvrdi da je imao "vrlo uspješan investicioni odnos" s vođom Pokreta Evropa sad, favoritom na izborima, te da su "prijatelji iz kripto industrije" osigurali finansiranje kampanje u zamjenu za obećanja o "prijateljskoj kripto politici".
Očekivalo se da će Evropa sad dobiti odlučujući mandat građana na izborima za novi parlament. Njihova kampanja je kombinoval populistička obećanja o povećanju plaća i penzija sa obećanjima da će zemlja krenuti jasnim putem prema članstvu u Evropskoj uniji, čisteći kriminal i korupciju koja je cvjetala za vrijeme dugogodišnje vladavine bivšeg crnogorskog lidera Mila Đukanovića.
Stranka je ipak osvojila najviše glasova, ali daleko ispod očekivanja, završivši tik ispred suaprničke grupacije koja podržava Rusiju, a koja sada može ometati napore za formiranje stabilne prozapadne koalicione vlade. Samo 56 odsto biračkog tijela je glasalo, što je najniža zabilježena izlaznost na izborima.
Kvonova intervencija “nas je uništila", izjavio je vođa Evrope sad, Milojko Spajić, koji je bio meta pisma osramoćenog kripto preduzetnika, a u koje je imao uvid Njujork tajms i čije postojanje je procurilo u lokalnim medijima prije glasanja.
Milojko Spajić, vođa Pokreta Evrpa sad, vjeruje da je pismo Kvona naškodilo šansama njegove stranke na nacionalnim izborima. Spajić je u intervjuu odbacio Kvonove optužbe kao "lažne" i dio "prljave političke igre" kojom se nanosi šteta njegovoj stranci. Kvonovi advokati nisu osporili autentičnost pisma.
Kao osnivač Terraform Labs-a, Kvon, koji je obrazovan na Stanfordu, nekada je bio hvaljen kao pionir u kripto industriji, odgovoran za kreiranje popularne digitalne valute Luna, koja je, kako je tvrdio, trebalo da promijeni svijet, a čije je ljubitelje ponosno nazivao "lunaticima".
Spektakularan kolaps Lune i TerraUSD, druge kriptovalutea koje je kreirao Kvon, u maju 2022. pretvorio ga je od heroja inovacija u bjegunca koga traže i Sjedinjene Američke Države i Južna Koreja zbog optužbi za prevaru.
Nakon toga je nestao, a njegovo mjesto boravišta bilo je tajna sve do marta, kada su vlasti u Crnoj Gori objavile da je uhapšen dok je pokušavao da se ukrca u privatni avion za Dubai u Podgorici, koristeći faslifikovani kostarikanski pasoš.
On je insistirao da je pasoš autentičan, ali je sud u Podgorici je u ponedjeljak utvrdio da su Kvon i njegov južnokorejski kriptobiznis partner krivi za korišćenje falsifikovanih pasoša i osudio ih na četiri mjeseca zatvora.
Još uvijek nije jasno što je Kvon radio u Crnoj Gori prije hapšenja i kada je stigao. Njegove aktivnosti nakon hapšenja još su mutnije.
Iako su mu oduzeti elektronski uređaji, Kvon koji se nalazi u zatvoru, navodno je nekako prenio 29 miliona dolara sa kripto novčanika povezanog s njim, izjavili su južnokorejski tužioci, potvrdivši izvještaj Bloomberg News.
Dritan Abazović, vršilac dužnosti premijera Crne Gore i Spajićev politički rival, izjavio je da ne postoji evidencija da je Kvon ušao u zemlju ili se registrovao u hotelima, pa vlasti žele da utvrde da li je imao lokalne saradnike.
"Ne optužujem Spajića ni za što", rekao je Abazović u intervjuu, "ali moramo vidjeti što se događalo u kripto zajednici ovdje i da li je bila umiješana u pranje novca i finansiranje kampanje".
Crna Gora, koja je dugi niz godina bila centar krijumčarenja cigareta i trgovine kokainom tokom više od tri decenije vladavine Đukanovića, u posljednjih nekoliko godina se predstavlja kao centar kripto industrije.
Spajić, koji je tada bio ministar finansija, 2022. godine je predvidio da bi industrija kriptovaluta mogla činiti gotovo trećinu BDP Crne Gore u roku od tri godine.
Za Spajića i ostale zagovornike blokčejn tehnologije, kriptovalute su bile sljedeća Velika Stvar, prema riječima Željka Ivanovića, šefa nezavisne medijske grupe Vijesti.
"To je viđeno kao jednostavan izlaz - novi tajni recept koji će zamijeniti krijumčarenje koje je bilo Đukanovićev recept decenijama", rekao je Ivanović. "Ali čudotvorni lijek se pretvorio u katastrofu."
Crna Gora je prošle godine dodijelila državljanstvo Vitaliku Buterinu, rusko-kanadskom osnivaču Etereuma, najpopularnije platforme za kriptovalute, kako bi privukla talente.
Buterin je izjavio da "nikad svjesno nije upoznao ili razgovarao sa Do Kvonom, uključujući i putem trećih strana", i da "nikad nije dao novac Evropi sad".
U maju je organizovao blokčejn konferenciju u Crnoj Gori na kojoj su, osim entuzijasta za visoku tehnologiju, prisustvovali Spajić i vršilac dužnosti premijera, Abazović.
Osnivač Etereuma, Vitalik Buterin, dobio je crnogorsko državljanstvo u sklopu napora za razvoj kripto industrije u zemlji. Spajić je na tviteru objavio fotografiju sa Buterinom, koji drži svoj novi crnogorski pasoš, i poruku: "Dovešćemo najbolje ljude na svijetu u Crnu Goru."
Međutim, Crna Gora je svojim gostoljubivim pristupom privukao i Džordža Kotrela, britanskog finansijera osuđenog za prevaru putem elektronske komunikacije u Sjedinjenim Američkim Državama, koji je kasnije preselio u Crnu Goru pod novim imenom Džordž Co.
Kotrel je, prema riječima zvaničnika, napustio Crnu Goru i otputovao u London 9. juna, ubrzo nakon što je policija izvršila raciju u Salon Privé, baru u primorskom ljetovalištu Tivat za koji vlasti vjeruju da je povezan s njim. U baru se nalaze aparati za kockanje i "kriptomat", koji se koristi za kupovinu i trgovinu digitalnim valutama.
Ratko Pantović, Kotrelov advokat, koji zastupa i bar, izjavio je da njegov britanski klijent nema nikakve veze s kockarnicom ili kripto industrijom.
Vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova Crne Gore, Filip Adžić, koji je nadgledao policijsku raciju u Tivtu, izjavio je da Kotrel nije optužen za bilo kakav kriminal, ali da se istražuje njegovo eventualno učešće u ilegalnim kripto aktivnostima.
Adžić je rekao da Crna Gora treba biti oprezna s poslovanjem koje, zbog omogućavanja anonimnih transakcija, "pomaže organizovanom kriminalu, finansiranju terorista i pranju novca".
Američki i južnokorejski tužioci žele da pregledaju tri laptopa i pet mobilnih telefona koje su vlasti oduzele Kvonu prilikom hapšenja, kako bi pronašli tragove o tome šta se dogodilo s milijardama dolara uloženih u njegovu sada uglavnom bezvrijednu digitalnu valutu.
Međutim, za crnogorske vlasti je važnije što ti uređaje možda sadrže u vezi s finansiranjem kampanje i odnosom između Kvona i Spajića.
Na sudskom ročištu 16. juna, advokati Kvona su izjavili da njihov klijent negira da je finansirao Spajićevu izbornu kampanju. Međutim, u Kvonovom pismu navodi se da su kampanji doprinijeli "drugi prijatelji iz kripto industrije".
"Imam dokaze o tim komunikacijama i doprinosima", naveo je Kvon u svom pismu.
Spajić je prvobitno porekao bilo kakvu vezu sa Kvonom, ali je kasnije priznao da ga poznaje od 2018. godine i da je uložio novac s njim u ime investicionog fonda za koji tvrdi da je radio u Singapuru - "prevario nas je", rekao je Spajić - i da ga je ponovno sreo krajem prošle godine u Beogradu.
To se desilo nakon što su južnokorejski tužioci u septembru objavili da je globalna policijska organizacija Interpol izdala "crvenu potjernicu" radi hapšenje Kvona. Spajić je rekao da se sreo s Kvonom samo zato što "smo željeli povrat našeg novca".
Kvon je dao drugačije izjave, tvrdeći u svom pismu da je Spajić želio da razgovara o finansiranju kampanje. Rekao je da mu je Spajić, koji je tada planirao kandidaturu za predsjednika, objasnio da "prikuplja nekoliko miliona dolara za predstojeću kampanju" i "zamolio me da doprinesem ". Kvon je rekao da je to odbio.
Spajić je rekao da je "apsolutno netačno" da su razgovarali o finansiranju kampanje.
Milan Knežević, lider proruskog bloka koji je zauzeo drugo mjesto na izborima 11. juna, izjavio je da se raduje neočekivanom snažnom rezultatu svoje grupacije, postignutom djelimično zbog poremećaja koje je prouzrokovao Kvon, ali i dalje je žalio što je Crna Gora otvorila vrata kripto stručnjacima.
Bilo bi bolje, rekao je Knežević, sjedeći u kancelariji ukrašenoj slikama ruskog predsjednika Vladimira Putina, da smo dobrodošlicu dali borcima iz militantne grupe Islamska država.
"Sa ISIS-om barem znate sa čim se suočavate", rekao je Knežević. "Ali nemamo pojma šta ovi ljudi iz kripto industrije zapravo rade."
(Njujork tajmsa)
Bonus video:
