Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predložio je danas partijskog kolegu i lidera Pokreta Evropa sad (PES) Milojka Spajića za mandatara za sastav nove vlade.
Milatović je, na konferenciji za medije održanoj u Rezidenciji predsjednika na Cetinju, kazao da se nakon juče završenih njegovih konsultacija s predstavnicima partija, iskristalisao samo jedan predlog kandidata za mandatara - Spajić.
Istakao je da su Spajića podržale partije koje u zbiru imaju 44 mjesta u parlamentu - PES s koalicionim partnerima (24 poslanika), Demokrate (sedam poslanika), Bošnjačka stranka (šest poslanika, Socijalistička narodna partija (dva poslanika), te Albanska alternativa, Demokratski savez Albanaca, Demokratska unija Albanaca, Forca i Hrvatska građanska inicijativa (svi imaju po jednog poslanika).
Milatović je rekao da je određeni broj stranaka, prvenstveno iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), istakao spremnost da podrži šefa PES-a nakon eventualnog dogovora o vladi.
Naveo je da Socijaldemorkate (SD), koje su nakon konsultacija rekle da je logično da Spajić bude mandatar, nisu među onima koji su podržali Spajića.
"U konsultacijama nije bilo pitanje šta je logično, a šta nije, nego koga subjetki podržavaju za mandatara", dodao je.
Šef države je saopštio da dodjeljivanjem mandata Spajiću otpočinje faza koja podrazumijeva postizanje političkog dogovora i formiranje parlamentarne većine koja će izabrati novu izvršnu vlast. Ustavni rok za predlaganje programa i sastava Vlade je 90 dana.
"Očekujem od g. Spajića kao budućeg mandatara, ali i svih političkih aktera koji učestvuju u pregovorima oko formiranja vlade, odgovornost i ekspeditivnost. Kao predsjednik, smatram da je Crnoj Gori u ovom trenutku potrebna stabilna politička vlada, nesporne evropske i reformske profilacije, čiji će konstituenti u Skupštini presudno doprinijeti realizaciji svih neophodnih imenovanja u pravosuđu, otvoriti dijalog o izbornoj reformi i efikasno djelovati kad su u pitanju inicijative od važnosti za unapređenje vladavine prava, poboljšanje životnog standarda i ubrzanje evropskog puta", naglasio je Milatović.
Predsjednik je poručio da Spajić, ako ne bude mogao da oformi kabinet, može da vrati mandat.
"Zakonom o predsjedniku je predviđeno da u tom slučaju imam obavezu da obavim novu rundu konsultacija, i da onda dam mandat nekom drugom", pojasnio je Milatović.
On je naveo da proces pregovora o vladi vidi kao inkluzivan, "u kom glas bilo kog građanina neće biti unaprijed obezvrijeđen".
"G. Spajiću želim uspjeh u nastojanjima da sastavi stabilnu i stručnu vladu, koja će biti kadra da se uhvati ukoštac s ključnim izazovima s kojima se suočava crnogorsko društvo. Kao predsjednik, s posebnom pažnjom ću pratiti pregovore o konstituisanju buduće vlade, do finalizacije cjelokupnog procesa", poručio je Milatović.
Na pitanje novinara smatra li da nije dobro to što s nekih međunarodnih adresa dolaze sugestije da koalicija ZBCG ne bi trebalo da bude dio vlasti i to što neke stranke odbijaju da razgovaraju s Demokratskom partijom socijalista (DPS), predsjednik je prvo odgovorio citirajući Abrahama Linkolna.
"'Na nama je danas da se posvetimo donekle nedovršenom poslu, da bi narod koji živi ovdje imao novo rođenje slobode, tako što će dobiti vladu od naroda, za narod i uz narod'. To je moj odgovor na vaše pitanje", kazao je.
Međutim, kasnije je dodao da je to sada pitanje za Spajića.
"Što se mene tiče, kao predsjednika Crne Gore koji poštuje Ustav i zakon Crne Gore i koji u tom ustavnom i zakonskom procesu određuje mandatara, svaki glas svakog građanina Crne Gore na apsolutno isti način treba da bude tretiran", podvukao je Milatović.
Upitan da li je tokom konsultacija sa ZBCG dobio garancije te koalicije da će ona, u slučaju uslasku u vladu, podržati stavove zvanične Podgorice o NATO-u, ratu u Ukrajini, pitanju Kosova, predsjednik je kazao da se jačanje kredibilnosti NATO članstva nalazi se u vrhu projektovanih prioriteta većine aktera koji su učestvovali u konsultacijama, te da nijedan od njih apsolutno ne dovodi u pitanje članstvo Crne Gore u NATO-u.
Na pitanje smatra li da se tokom pregovora o formiranju vlade treba strogo držati predloženog principa PES-a - da se resori dijele shodno izbornom rezultatu, Milatović je odgovorio da danas nastupa s pozicije šefa države i da je i to pitanje za Spajića.
"Ponavljam, kao predsjednik Crne Gore - svaki glas na izborima je podjednak", dodao je.
"Odredba 7c propisuje da je predsjednik dužan da podrži kandidata koji ima podršku većine u Skupštini. Imajući to u vidu, od svih subjekata tražio sam ekslicitno izjašnjenje da li podržavaju nekog kandidata. Iskristalisao se samo jedan predlog kandidata, a to je nosilac liste PES-a g. Spajića. Njega su podržali subjekti koji u zbiru imaju 44 poslanička mjesta - PES s partnerima, Demokrate, BS, SNP, Albanska alternativa i Demokrataki savez Albanaca, DUA, Forca, HGI", kazao je Milatović.
On je dodao da određeni broj subjekata, u prvom redu iz koalicije Zajedno za budućnost Crne Gore (ZBCG) istakao je spremnost da podrži Spajića nakon dogovora o vladi.
Govoreći o juče završenim konsultacijama, koje je vodio od prošle sedmice, Milatović je kazao da su se razgovori odnosili na prioritete Vlade, njenu strukturu, preferirani model vlasti i podršku nekom od kandidata za mandatara.
"U vezi s prioritetima, postoji opšti konsenzus svih subjekata koji se odnosi na neophodnost ubrzanja procesa EU integracija, unapređenje vladavine prava i borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, te unaprjeđenje životnog standarda kroz realan i održiv model ekonomskog rasta. Jačanje kredibilnosti NATO članstva takođe se nalazi u vrhu projektovanih prioriteta većine partija, a nijedna od partija ne dovodi u pitanje članstvo Crne Gore u toj organizaciji. Pored toga, jačanje institucija, dalja afirmacija građanskih vrijednosti društva, unapređenje odnosa sa susjednim državama... treba da budu prioriteti 44. vlade", rekao je on na konferenciji za medije.
Milatović je saopštio da su partije imale različite stavove o pitanju strukture i broja ministarstava u novoj vladi. Prema njegovim riječima, dio stranaka smatra da je veći broj resora neophodan za efikasnije sprovođenje ciljeva vlade, dok drugi ocjenjuju "da preglomazna struktura ne proizilazi iz programskih potreba, već predstavlja političko zadovoljenje činilaca buduće vlade".
"Evidentno je da i dalje postoje isključivosti između različitih partija kad je u pitanju mogućnost koalicione saradnje u kontekstu formiranja vlade... U vezi s preferiranim modelom i strukturom 44. vlade, svi učesnici razgovora složili su se da je Crnoj Gori potrebna politička i stabilna vlada. Dio subjekata smatra da je upravo podrška budućoj vladi od minimum 49 poslanika garant ubrzanog izbora najviših pravosudnih funkcija, što bi doprinijelo institucionalnoj deblokadi i ubrzanju evropskog puta zemlje, dok drugi pak smatraju da su u pitanju dva odvojena procesa...", zaključio je Milatović.
Bonus video:
