Politika Turske zasniva se na nemiješanju u politički poredak nijedne zemlje, pa tako i Crne Gore.
To je u intervjuu “Vijestima” kazao ambasador Turske u Crnoj Gori Bariš Kalkavan poručujući da njegova država poštuje odluke i političke procese “koji dolaze iz glasačke kutije u Crnoj Gori”.
“... Nastavićemo da blisko sarađujemo sa svim vladama koje će biti uspostavljene na osnovu volje naroda kao rezultat demokratskih izbora, i da podržavamo strateške ciljeve Crne Gore”, istakao je on.
Kalkavan je rekao da Turska ima bliske odnose sa Bošnjacima i Albancima u Crnoj Gori, ali i sa svim ostalim zajednicama. Navodi da je njihov najveći prioritet da nijedna etnička grupa ne bude isključena iz političkih i društvenih procesa.
“Turska je jedna od rijetkih zemalja koja može uspostaviti kontakt i sarađivati sa svim političkim krugovima i društvenim grupama u Crnoj Gori”, podvukao je ambasador.
Da li ste zadovoljni odnosima Crne Gore i Turske, šta karakteriše te odnose i mislite li da ih u nekom aspektu treba poboljšati?
Imamo odlične političke odnose sa Crnom Gorom. U temeljima ovih odnosa stoji bliskost među narodima. Želimo da u narednom periodu na ovim čvrstim temeljima dodatno institucionalizujemo naše političke odnose. Među ovim ciljevima su Savjet za saradnju na visokom nivou, radne grupe između ministarstava (poljoprivreda, kultura, turizam) i mehanizmi tripartitne saradnje koji će uključivati i druge balkanske zemlje.
Prema podacima crnogorskih institucija, Turska je među najvećim stranim investitorima u Crnoj Gori. Osim toga, najviše stranih preduzeća prošle godine bilo je u vlasništvu turskih državljana. Šta kažu vaši podaci - koliko je novca iz Turske uloženo u Crnu Goru u proteklih pet godina?
Prema zvaničnim podacima, iz Turske je u Crnu Goru od 2006. godine do danas uloženo 380 miliona eura. U prvoj polovini 2023. godine, turske investicije našle su se na 4. mjestu, sa 39 miliona eura. Procjenjujem da je vrijednost kapitala koju čine turske kompanije mnogo veća, oko milijardu eura. Obim naše trgovine je preko 200 miliona eura. U suštini, ove brojke su ispod potencijala.
Osnovali smo TurkCham (Tursku privrednu komoru) kako bismo povećali našu trgovinu i zajednička ulaganja. Iako je prošlo tek četiri mjeseca, pozitivne efekte smo primijetili odmah. Postoje 7.254 registrovane turske kompanije koje posluju u svim sektorima, od turizma i hotelijerstva do rudarstva, posebno građevinarstva. Ovdje možemo dodati i razvojne projekte i tehničku pomoć Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA) u vrijednosti od blizu 25 miliona eura, kao i kulturne i umjetničke aktivnosti Instituta “Junus Emre” (“Yunus Emre”).
Da li su u planu nove investicije, i ako jesu - o kakvim projektima je riječ i koliko novca će biti uloženo u njih?
Obrazovanje, zdravstvo, turizam i infrastruktura su među našim prioritetnim oblastima saradnje. TurkCham, koja je osnovana da razvija naše aktivnosti u ovim oblastima, predstavlja veoma važnu fazu u pogledu naših poslovnih odnosa u Crnoj Gori. Iz Turske postoji ogroman ekonomski i komercijalni interes za Crnu Goru. Činimo sve napore da dobro procijenimo ovaj potencijal i privučemo nove investicije koje će održavati vrijednost turskog brenda.
Zašto su turski investitori manje zainteresovani za investicije na sjeveru Crne Gore, odakle dio stanovnika Turske vodi porijeklo, već se više fokusiraju na jug i centralnu regiju?
Zapravo, imamo investicije i na sjeveru, ali one nisu dovoljne. Podstičemo svakog turskog biznismena koji dolazi u Crnu Goru da investira, posebno u nerazvijenim djelovima na sjeveru.
U svakom kontaktu s poslovnim ljudima objašnjavamo kako se mogućnosti mogu stvoriti u nerazvijenim regijama korišćenjem potencijala TurkCham-a. Imamo planove za uspostavljanje novih investicionih i proizvodnih kapaciteta koji će doprinijeti razvoju sjevernog dijela zemlje.
Znam da postoje turske kompanije koje pregovaraju o pitanjima kao što su eko-turizam, proizvodnja građevinskog materijala, hotelijerstvo, drvoprerađivački kapaciteti i postrojenja za preradu voća.
Ugostićemo u Crnoj Gori zvaničnike Organizovane industrijske zone u Antaliji kako bi u bliskoj budućnosti uspostavili industrijsku zonu. Može se procijeniti mogućnost stvaranja nove pravne infrastrukture za uspostavljanje zajedničke industrijske zone.
Da li su turski investitori nailazili na poteškoće, jer investicije u nekadašnja crnogorska državna preduzeća - nikšićku Željezaru i barski Kontejnerski terminal, nisu ispunile očekivanja?
Poznata je činjenica da veliki investitori koji prekidaju svoja ulaganja u neku zemlju, plaše potencijalne investitore efektom “bandwagoning-a” (praksa praćenja ponašanja većine prim. aut.). Kompanija prvo traži predvidljivost i povjerenje prije nego što investira u zemlju. U tom kontekstu, planiramo da radimo na prevazilaženju pravnih i birokratskih poteškoća u saradnji sa TurkCham-om i državnim organima Crne Gore, kako bismo privukli nove investitore.
Crna Gora je geografski i logistički centar privlačnosti koji se otvara prema Jadranskom moru sa svojom strateškom lokacijom, infrastrukturom i turističkim potencijalom. Nastavićemo da usmjeravamo naše poslovne ljude na ulaganja.
Zbog čega Turska ulaže mnogo u Crnoj Gori? Kako odgovarate na ocjene nekih regionalnih političkih komentatora da vaša država nastoji da time obnovi politički uticaj na prostoru koji je nekad bio u sastavu Osmanskog carstva?
Prisutne su naše političke, ekonomske i ljudske veze na Balkanu koje su ukorijenjene u istoriji. Sa Crnom Gorom dijelimo zajedničku prošlost. U svakoj prilici iskazujemo da ne prihvatamo vještačku razliku između “Zapadnog Balkana” i Turske. Smatram da Tursku ne treba miješati ili upoređivati sa neregionalnim zemljama van Balkana koje pokušavaju da prodru u region. Turska, kao balkanska zemlja, podstiče regionalno vlasništvo i saradnju umjesto vještačkih inicijativa.
S druge strane, ovaj region je na transportnim koridorima sa Evropskom unijom, najvećim trgovinskim partnerom Turske. Na Balkanu imamo višedimenzionalno prisustvo, od TIKA-e do Instituta ‘’Junus Emre’’, od škola Fondacije Marif (Maarif) do Uprave za vjerska pitanja, ali i kroz saradnju od opština do nevladinih organizacija.
Stabilnost Balkana ne posmatramo drugačije od našeg sopstvenog prosperiteta i sigurnosti. Direktno smo pogođeni nestabilnostima koje pogađaju Balkan. Stoga vodimo proaktivnu politiku za održavanje stabilnosti i mira. Zahvaljujući ovoj politici, imamo uravnotežene i dobre odnose sa svim našim balkanskim susjedima.
U kakvim ste odnosima sa Bošnjacima?
Imamo veoma bliske kulturne i ljudske veze sa Bošnjacima i Albancima, koje smatramo našim srodnim zajednicama. Naše odnose ostvarujemo uspješno kroz Islamsku zajednicu. Očuvanje multikulturalne, multireligijske i multietničke strukture Crne Gore od ključnog je značaja za očuvanje stabilnosti i mira na Balkanu.
Međutim, mi kao Turska imamo bliske odnose sa svim zajednicama, kao i sa Bošnjacima i Albancima. Naš je najveći prioritet da nijedna etnička grupa ne bude isključena iz političkih i društvenih procesa. Turska je jedna od rijetkih zemalja koja može uspostaviti kontakt i sarađivati sa svim političkim krugovima i društvenim grupama u Crnoj Gori.
Da li ste razgovarali s nekim o formiranju nove crnogorske vlade, i jeste li prenijeli ovdašnjim političarima bilo kakvu poruku u pogledu toga ko bi trebalo da sastavi vladu? To Vas pitam iz razloga što dio crnogorskih političkih aktera optužuje strane ambasade da se miješaju u sastavljanje vlade, dok dio indirektno priznaje da im diplomatski predstavnici prenose savjete o tome ko ne bi trebalo da bude dio vlasti.
Mirni završetak predsjedničkih i opštih izbora u Crnoj Gori pokazuje da je Crna Gora dostigla zrelu demokratiju. Mi smo država koja poštuje odluke i političke procese koji dolaze iz glasačke kutije u Crnoj Gori. Politika Turske zasniva se na nemiješanju u politički poredak nijedne zemlje, pa tako i Crne Gore.
S druge strane, strateški interesi Turske i Crne Gore se međusobno preklapaju. U tom kontekstu, nastavićemo da blisko sarađujemo sa svim vladama koje će biti uspostavljene na osnovu volje naroda kao rezultat demokratskih izbora, i da podržavamo strateške ciljeve Crne Gore.
Kralj Nikola vidio nepravedan odnos Zapada prema Turcima
U izvještaju Evropske komisije o napretku Turske za 2022. godinu piše da je u septembru te godine u zatvorima u vašoj državi bilo 69 novinara i medijskih radnika, koji su na izdržavanju kazne ili čekaju suđenje. Izvještaji međunarodnih organizacija govore i o hiljadama političkih zatvorenika. Zašto je to tako?
Uhapšeni novinari su u zatvoru ne zbog svojih novinarskih aktivnosti ili kritika upućenih vlastima, već zato što su umiješani u kriminal. To uključuje zločine kao što su terorističke aktivnosti, ukidanje ustavnog poretka, seksualno zlostavljanje, posjedovanje vatrenog oružja i formiranje kriminalne čete.
Pritvaranja i hapšenja su u okviru tekućih parničnih procesa. Ovo pitanje je u rukama sudstva, a ne izvršne vlasti. Podsjećam da je u Turskoj u julu 2016. godine izvršen izdajnički pokušaj državnog udara. U ovom pokušaju stradao je 251 naš građanin, a povrijeđeno više od dvije hiljade građana. Posmatrati one koji su uključeni u terorističke aktivnosti i pokušaje državnog udara kao političke krivce, u suštini je dvostruki standard s kojim se susrećemo vjekovima. Ovaj stav je takođe u suprotnosti sa evropskim vrijednostima.
Ovdje bih želio da kažem nešto o dnevniku koji je knjaz Nikola vodio za svoju kćer tokom posjete Istanbulu. Knjaz Nikola u jednom dijelu dnevnika prvo navodi da mu je sultan Abdulhamid rekao da je “samo Crna Gora vodila poštenu i opravdanu politiku prema Turcima”. Zatim navodi da njegova kćerka ne treba da se ljuti na njega zbog ljubavi prema Turcima. Objašnjava nepravedan pristup Zapada prema Turcima. Ovdje, govoreći o terorističkim incidentima koji su se desili u Istanbulu, on objašnjava da kad se zapadne zemlje susreću s terorističkim incidentima i napadima, one to doživljavaju kao zločin, ali kad su u pitanju sopstveni interesi, one terorističke incidente i napade u Turskoj vide kao opravdane i ignorišu izgubljene živote.
Ne prihvatamo vještačku razliku između “Zapadnog Balkana” i Turske, ne miještati nas s onima koji pokušavaju da prodru u region
Ataturk genije i vođa, moderna Turska u grupi savremenih zemalja
Krajem narednog mjeseca navršiće se 100 godina od osnivanja Republike Turske. Šta za vašu državu znači taj jubilej i na koji način će biti obilježen? Kakvu ulogu očekujete da vaša država igra u narednim decenijama?
Ove godine obilježava se 100. godišnjica Republike Turske, i u isto vrijeme predstavlja 500. godišnjicu od osnivanja Organizacije turskih vanjskih poslova. Naša Republika je pobjeda našeg rata za nezavisnost, predvođenog Mustafom Kemalom Ataturkom koji je ušao u svjetsku istoriju kao jedinstveni genije i vođa. Moderna Turska je u proteklih 100 godina uspjela da zauzme svoje mjesto u grupi savremenih zemalja sa statusom koji je dala turskim ženama, svojim demokratskim nivoom, razvijenom ekonomijom i industrijom i vojnom moći.
U ovom periodu, koji nazivamo “Turski vijek”, sprovodi se preduzetnički i humanitarni pristup vanjske politike koji odražava preduzetnički duh i humanitarne vrijednosti naše nacije u skladu sa idealom Mustafe Kemala Ataturka - “Mir kod kuće, mir u svijetu”.
Sa velikim entuzijazmom i ponosom zajedno s našim crnogorskim prijateljima proslavljamo 100. godišnjicu naše Republike. Spektakl plesne grupe “Vatra Anadolije”’, koji ćemo po prvi put organizovati u saradnji sa Glavnim gradom Podgorica i TurkCham-om, održaće se večeras na Trgu nezavisnosti u Podgorici. Osim toga, u narednim mjesecima će biti organizovane kulturne aktivnosti poput recepcije povodom Dana Republike, regate, izložbe, recitala, prevođenja knjiga, snimanja dokumentarca i naučne konferencije. Svim našim prijateljima iz Crne Gore želimo dobrodošlicu na naše događaje.
TIKA pokreće 30 novih projekata naredne godine
Agencija TIKA do sada je realizovala oko 500 projekata u Crnoj Gori. Da li se radi na nekim novim?
TIKA će i ubuduće, ne praveći razliku, podržavati sve crnogorske građane, kao i do sada, i nastaviće da sprovodi održive projekte i aktivnosti koje će podržati ekonomske, društvene i humane razvojne procese.
Ovi projekti i aktivnosti će biti projekti saradnje koji pokrivaju oblasti kao što su obrazovanje, zdravstvo, poljoprivreda i stočarstvo, administrativni i civilni kapaciteti i razvoj ljudskih kapaciteta, kao i prethodnih godina. Uključujući projekte koji su trenutno u toku, do kraja godine biće završeno 28 projekata.
Pokrećemo više od 30 novih projekata širom Crne Gore za 2024. godinu.
Bonus video:
