Provala u magacin podgoričkog Višeg suda, kao i činjenica da su zbog neažurnosti te institucije na slobodu počeli da izlaze optuženi za organizovani kriminal, dešavanja su koja će pojačati kritike EU o stanju crnogorskog pravosuđa i koja će negativno uticati na pregovore s tom zajednicom.
To su poručili sagovornici “Vijesti”, govoreći o potencijalnim posljedicama skorašnjih događaja u sudstvu.
Za obijanje depoa Višeg suda, podzmenim tunelom iskopanim do te institucije, saznalo se početkom prošle sedmice. Zasad je poznato da je iz suda odnijeto 19 komada vatrenog oružja.
Kad je riječ o izlasku optuženih za organizovani kriminal na slobodu, to je rezultat toga što Viši sud u 58 takvih predmeta (od 137) duže od dvije i po godine nije donio prvostepene odluke. Nekima od optuženih za najteža krivična djela pritvor je ukinut početkom septembra.
Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković, ocjenjuje da je to što će optuženi za organizovani kriminal presude čekati na slobodi “problem potpune neodgovornosti u sudstvu”.
“Jedno je pitanje da li se predmeti okončavaju oslobađajućim i odbijajućim presudama zbog toga što se na neadakvatan način prikupe dokazi ili se uopšte ne prikupe, ili pak tim licima tužilaštvo stavi na teret pogrešna krivična djela, a drugo je pitanje odgovornosti sudstva. Kako sudije mogu da dozvole da se predmeti toliko razvlače i da toliko traju, došli smo u ovakvu situaciju. Dok ne budemo imali individualnu odgovornost, neće biti ni promjena”, kazala je ona za “Vijesti”.
Ćalović Marković naglašava da je “pravi recept” za individualnu odgovornost postupak vetinga, odnosno proces utvrđivanja sposobnosti sudija i tužilaca da nastave da obavljaju funkcije kroz “češljanje” njihove i imovine članova njihovih porodica, ispitivanje potencijalne povezanosti s kriminalom, procjenu profesionalnih kompetencija...
“Jedan od kriterijuma u vetingu je, makar u Albaniji, bio način odlučivanja sudija i tužilaca, odnosno to da li su dozvoljavali da im značajni predmeti zastaraju iako su mogli nešto konkretno da urade da to spriječe. Mislim da je to nešto sa čim se moramo suočiti prije ili kasnije ako hoćemo da uradimo bilo šta po pitanju pravosuđa”, poručuje ona.
Član Tužilačkog savjeta (TS) Stevo Muk, rekao je “Vijestima” da se bez presuda u razumnom roku ozbiljno dovodi u pitanje rad policije i tužilaštva, ali i ljudska prava optuženih.
“Prema svim pokazateljima, s ovim brojem sudija, s postojećom organizacijom rada, kod ovako čestih odgađanja ročišta, specijalno vijeće Višeg suda u Podgorici neće moći da efikasno, u razumnim rokovima, donese prvostepene presude. Potrebna je odlučna akcija države na povećanju broja sudija, broja sudnica, kao i efikasnija odbrana od zloupotrebe procesnih ovlašćenja”, istakao je on.
Savjetnik premijera i bivši ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, objašnjava da su razlozi za nedonošenje presuda specifični za svaki pojedinačni slučaj, da postoje i objektivni i subjektivni faktori, ali da to, ipak, šalje poruku o “nemoći države i gubljenju povjerenja javnosti u sistem”.
“Evropska komisija (EK) od nas očekuje pravosnažne osuđujuće presude i oduzimanje imovine (stečene kriminalom), i sigurno je da će se posljednji događaji negativno odraziti na ispunjavanje mjerila u ključnim pregovaračkim poglavljima”, rekao je on “Vijestima”.
Posljednja dešavanja u sudstvu dolaze dok se čeka na objavljivanje godišnjeg izvještaja EK o napretku Crne Gore. EK taj dokument obično predstavlja u oktobru, što znači da je njegova suština već napisana. Međutim, on se, kako su “Vijestima” objasnili iz civilnog sektora, može mijenjati i dopunjavati do trenutka objave, te je stoga moguće da se u dokumentu nađu i posljednji slučajevi u pravosuđu.
U prošlogodišnjem izvještaju, objavljenom u oktobru, EK je ocijenila da je Crna Gora postigla “ograničeni napredak” u pravosuđu, i da je sprovođenje ključnih reformi u tom sistemu u zastoju. Slične ocjene nalaze se i u non-pejperu EK, objavljenom prije skoro tri mjeseca, u kom piše da se cjelokupni pravosudni sistem i dalje suočava s dubokom institucionalnom krizom, da Sudski savjet nije kompletiran, da nije izabran vrhovni državni tužilac, da su mnoge institucije u v. d. stanju...
Ćalović Marković kaže da misli da će provala u depo Višeg suda suštinski ojačati kritiku EK po pitanju nedostatka reforme pravosuđa. Navodi da smatra da se u prethodnom periodu nije desilo ništa značajnije da bi se ocjene EK promijenile.
“Osim imenovanja glavnog specijalnog tužioca (Vladimira Novovića) i novog TS-a, nismo imali nikakvih drugih rezultata, niti pokušaja da se bilo šta promijeni. U tom smislu, i ovaj događaj će ojačati impresiju EK o tome da je stanje u našim institucijama sistema na krajnje niskom nivou”, podvlači ona.
Na pitanje kako će EK vrednovati hapšenja pojedinih čelnika pravosuđa i policije, Ćalović Marković odgovara da je to upitno s obzirom na to da je ta institucija, prema njenim riječima, naučila da to što se dese hapšenja, ne mora da znači da će biti presuda.
“I ranije smo imali nekih ozbiljnih slučajeva koji su doveli do hapšenja, ali upravo zahvaljujući situaciji u sudstvu i izostanku odgovornosti tužilaštva, došli smo do oslobađajućih presuda. Tako da, vrlo sam zabrinuta da se slično može desiti i u aktuelnim predmetima...”, napominje Ćalović Marković.
EK još bez datuma objave izvještaja
Iz EK su “Vijestima” juče saopštili da je u toku rad na predstojećim izveštajima, i da se njihovo usvajanje očekuje na jesen. Međutim, nisu precizirali datum objave izvještaja.
“Još nemamo tačan datum..., kao što je rečeno, rad je u toku”, kazala je listu portparolka EK, Ana Pisonero Hernandez.
“O Medenici odlučuju sudije koje su u konfliktu interesa”
Ćalović Marković kaže da je zabrinuta da do oslobađajuće presude može doći i u slučaju bivše dugogodišnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koja je optužena da je dio kriminalne organizacije.
“... Jer su sudije koje su odlučivale u njenom predmetu bile de fakto u konfliktu interesa. Međutim, to ni na koji način nije adresirano. To je još jedna od stvari na koje je EK ukazivala u svojim ranijim izvještajima - da se konflikt interesa u pravosuđu suštinski ni na koji način ne rješava i da to može da utiče na ishod predmeta”, navodi sagovornica.
Specijalno državno tužilaštvo tereti Medenicu da je, između ostalog, koristeći funkciju, uticala na kolege u donošenju sudskih odluka u korist nekoliko privatnih kompanija i da je za to primila mito.
Bonus video:
