Državni sekretar u Ministarstvu pravde Bojan Božović ocijenio je da je pri kraju izrada Analize stvaranja uslova za uvođenje procesa vetinga u pravosuđu i da će u narednih nekoliko dana biti prezentovana javnosti i svim relevantnim subjektima.
Razmatranje uvođenja vetinga - procesa utvrđivanja sposobnosti sudija i tužilaca da nastave da obavljaju funkcije, kroz “češljanje” njihove i imovine članova njihovih porodica, ispitivanje potencijalne povezanosti s kriminalom i procjenu profesionalnih kompetencija, najavljeno je krajem prošle godine.
Božović je, komentarišući ocjene iz izvještaja Specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija o nezavisnosti sudija i advokata Margaret Satertvejt, koja je navela da Vlada u nekim slučajevima preuzima zasluge sudija i tužilaca kada joj to politički ide u prilog, rekao da je Vlada pozdravljala i aktivnosti u kojima su procesuirane i osobe koje su u političkom smislu bile dio i vladajuće strukture, tako da ne bi rekao da se Vlada miješa u taj rad, već samo podsjeća da su izmjene određenih zakona koji su potekli od pojedinaca koji su dio ove Vlade danas daje određene rezultate.
“A na državnim tužiocima i sudijama je da časno i profesionalno vrše svoje dužnosti”, kazao je Božović.
Kako komentarišete ocjene iz izvještaja Specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija o nezavisnosti sudija i advokata, Margaret Satertvejt, koja je kazala da je šokirana arhivama i načinom na koji se čuvaju dokazi, kao i da smatra da su sudije u bezbjednosnom riziku? Kako će se to odraziti na status države kada bude ozvaničeno u izvještaju UN?
Problemi postoje odavno i činjenica da gotovo četiri decenije nije izgrađena niti jedna nova zgrada koja je namjenski građena za sud u Crnoj Gori je moralo jednom biti toliko vidljivo da to uoče ne samo oni koji su zaposleni u tim institucijama, kao i oni koji su u neposrednom kontaktu sa njima, već i izvjestioci međunarodnih organizacija. Međutim, ove poruke treba samo da nas dodatno ohrabre ili opomenu da bez odlaganja nastavimo sa realizacijom započetih projekata. S tim u vezi smo već započeli adaptaciju četiri suda u Crnoj Gori, a ovim izvještajem nam je samo stigla i neformalna potvrda opravdanosti naše inicijative o realizaciji izgradnje objekata za pravosudne institucije na Starom aerodromu. Da ne bi bilo zabune, ne mislim da će ovo biti dovoljno, niti da će biti riješeno preko noći, u krajnjem, nerijetko sam i sam nezadovoljan dinamikom određenih procesa i činjenicom da ih brojni faktori dodatno usporavaju, ali je najbitnije da volja nesporno postoji i da ćemo u narednom periodu svi imati znatno bolje uslove za rad.
Ona je takođe rekla i da su napadi na nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa u Crnoj Gori uobičajeni, da političari i mediji pokušavaju da utiču na odluke pojedinih sudija i tužilaca, kao i da Vlada u nekim slučajevima preuzima zasluge sudija i tužilaca, kada joj to politički ide u prilog?
Vlada kreiranjem i vođenjem javnih politika priprema pogodno tle za stvaranje i jačanje svih institucija koje imaju nezavisan i nepristrasan atribut djelovanja. Rekao bih da je nediskriminatorno u odnosu na konkretne situacije Vlada uvijek davala podršku prije svega SDT- u da vrši krivična gonjenja u odnosu na lica koja se sumnjiče da si činili najteža krivična djela. Podsjetio bih da je Vlada pozdravljala i aktivnosti u kojima su procesuirana i lica koja su u političkom smislu bila dio i vladajuće strukture, tako da ne bih rekao da se Vlada miješa u taj rad već samo podsjeća da su izmjene određenih zakona koji su potekli od pojedinaca koji su dio ove Vlade danas daje određene rezultate. A na državnim tužiocima i sudijama je da časno i profesionalno vrše svoje dužnosti.
Javnost je bila svjedok skandala sa tunelom ispod Višeg suda. Mislite li da je ministru pravde i premijeru bilo mjesto na mjestu gdje su radili forenzičari? Može li se to podvesti pod skupljanje političkih poena?
Vjerujem da je svakom čovjeku bitnije da sazna ko stoji iza ovih radnji, nego što su tu, po završetku uviđaja radili predsjednik Vlade i ministar pravde. Podsjetiću da je ministar pravde koordinator BOK-a, a upravo taj Biro je zasjedao tri sata nakon te posjete sa ciljem prikupljanja informacija povodom slučaja “tunela”. Osim toga, i Osnovno državno tužilaštvo i policija su u svojim saopštenjima naveli da su svoje poslove obavili i prije posjete i da je sve vrijeme postojala komunikacija među njima.
Nedavno je ministar potpisao memorandum sa Kancelarijom UN, čime se stvaraju uslovi da se aplicira za sredstva EU za stvaranje Palate pravde - kako nam je objašnjeno?
Potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između Ministarstva pravde Crne Gore i Kancelarije Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) je za nas istorijski trenutak koji simbolizuje novu eru modernizacije i reforme pravosudnog sistema Crne Gore. Partnerstvo s UNOPS-om potvrđuje našu nepokolebljivu posvećenost unapređenju pravosudnih institucija, kako kroz izgradnju novih objekata i povećanje nivoa bezbjednosti, tako i kroz uvođenje savremenih tehnologija. Naš glavni cilj je izgradnja efikasanog i transparentnog pravosudnog sistema, koji je sposoban odgovoriti na potrebe naših građana.
U saradnji Ministarstva pravde i UNOPS-a u najavi je početak projekta koji će biti fokusiran na izgradnju prostornih kapaciteta i ljudskih resursa, sa posebnim akcentom na pripremi tehničke dokumentacije za izgradnju kompleksa pravosuđa na Starom aerodromu. Oba projekta se finansiraju od strane međunarodnih partnera, čime se jasno ističe podrška međunarodnih partnera našim naporima da stvorimo preduslove za moderno pravosuđe.
Ova saradnja s Kancelarijom Ujedinjenih nacija za projektne usluge ima dvostruki značaj. Ne samo da će dodatno osnažiti naš pravosudni sistem, već će i predstavljati ključni korak u našem procesu pristupanja Evropskoj uniji, posebno u svjetlu obaveza iz pregovora za članstvo u EU u okviru Poglavlja 23.
Kad se može okvirno očekivati početak stvaranja boljih uslova za rad sudija i tužilaca, da li će oni privremeni biti seljeni u zgradu stare vlade?
Svjesni činjenice da brojni objekti u kojem se nalaze sudovi nisu adekvatni za rješavanje problema u bezbjednosnom smislu, Ministarstvo pravde je iniciralo postupak izgradnje Palate pravde, kako bi se na sveobuhvatan i kvalitetan način riješio problem smještajnih kapaciteta sudova u Podgorici i koji će po okončanju zadovoljavati sve standarde sa bezbjednosnog aspekta. Takođe, na predlog Ministarstva pravde Vlada Crne Gore je septembra 2023. godine na sjednici usvojila Informaciju o analizi postojećeg stanja i potrebi rješavanja pitanja prostornih kapaciteta pravosudnih organa u glavnom gradu Podgorici, u dijelu koji se odnosi na dugoročno rješavanje prostornih kapaciteta tužilačke organizacije. Ranije je prethodnim dokumentom predviđena izgradnja četiri suda na Starom aerodromu: Osnovnog suda u Podgorici, Višeg suda u Podgorici, Upravnog suda Crne Gore i Privrednog suda Crne Gore.
Vlada Crne Gore je takođe u julu 2023. usvojila Informaciju o potrebi privremenog rješavanja pitanja prostornih kapaciteta Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, kako bi se u što kraćem roku riješili određeni problemi kada su u pitanju smještajni kapaciteti tužilačke organizacije. Međutim, kako bi se stvorili adekvatni uslovi za rad tužilačke organizacije u Podgorici neophodno je napraviti objekat koji će namjenski biti izrađen u skladu sa specifičnim potrebama rada tužilaštva, prvenstveno u pogledu bezbjednosti, ali ne smije biti zanemarena ni funkcionalna strana cijelog koncepta.
Sem toga, na ovaj način bi se stvorio sinergetski efekat u radu tužilaštva u Crnoj Gori, kroz optimalnije koriščenje kapaciteta tužilačke organizacije i bržu razmjenu operativnih podataka.
Na ovaj način će se obezbijediti da tužilaštva u okviru kompleksa pravosudnih institucija na Starom aerodromu adekvatno planiraju pripremu i sprovođenje budućih aktivnosti na poboljšanju prostornih i funkcionalnih, uslova tehnologije i bezbjednosti, kao i energetske efikasnosti.
Ovakvim konačnim rješenjem će se u dva nova objekta za sudove i jedan novi objekat za tužilaštva stvoriti preko 2.000,00 m2 slobodnog prostora u postojećim objektima za druge državne organe, a istovremeno racionalizovati prostor i omogućiti povećanje kapaciteta pravosudnih organa koji ostaju u postojećim objektima.
Koncept planiranja objekata pravosuđa u ovoj fazi grupiše četiri suda u dvije zgrade na jednoj parceli, a sve tužilačke organe u zgradu koja se nalazi na susjednoj parceli.
Za kompletnu realizaciju projekta neophodno je obezbijediti sredstva od oko 12.000.000 eura, kao i troškove upravljanja projektom, ukoliko projekat vodi neka međunarodna organizacija.
Dugo se priča o vetingu. Da li je Ministarstvo pravde započelo izradu Analize stvaranja uslova za uvođenje procesa vetinga u pravosuđu, nakon što su Vam tražene materijale dostavili Skupština Crne Gore i Tužilački savjet?
U Ministarstvu pravde u julu ove godine održan je drugi sastanak Radnog tima za izradu Analize stvaranja uslova za uvođenje procesa vetinga u pravosuđu.
Na sastanku su razmatrani materijali koje su u skladu sa zaključcima sa prvog sastanka dostavili Skupština Crne Gore i Tužilački savjet. Skupština Crne Gore dostavila je komparativni pregled procesa vetinga u pravosuđu u zemljama regiona (Albanija, Sjeverna Makedonija), kao i u drugim zemljama Evrope (Moldavija, Poljska), dok je Tužilački savjet dostavio pregled sistema odgovornosti državnih tužilaca u legislativnom okviru Crne Gore.
Tokom diskusije zaključeno je da će Ministarstvo pravde, na osnovu dostavljenih materijala, započeti izradu Analize stvaranja uslova za uvođenje procesa vetinga u pravosuđu, a da se u međuvremenu pribave statistički podaci o postupcima utvrđivanja etičke i disciplinske odgovornosti sudija i državnih tužilaca u posljednjih deset godina, podaci o broju pokrenutih postupaka pred Agencijom za sprečavanje korupcije u posljednjih pet godina, analize civilnog sektora, kao i dodatne informacije o uporednim iskustvima i međunarodnim standardima u ovoj oblasti. Analiza je pri kraju i u narednih nekoliko dana biće prezentovana javnosti i svim relevantnim subjektima.
Pitanja koja se ne mogu regulisati mimo Zakona o Sudskom savjetu i sudijama
S obzirom na političke prilike, do kad će trajati v.d. stanje u Sudskom savjetu i na čelu Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT)? Da li su Sudski savjet, čiji su članovi iz redova uglednih pravnika (izuzev jednog) u mandatu skoro duplo dužem nego što predviđa zakon, pozvani da promjenom Poslovnika ograničavaju v.d mandat u Vrhovnom sudu?
Iako svjesni činjenice da trenutno v.d. stanje nije održivo, da predugo traje i da ostavlja negativne posljedice po sudski sistem, kao i da su legitimni zahtjevi da se izvrše nužne promjene na ovom polju smatramo da nije zakonito ovo pitanje regulisati mimo Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, već da se na drugi način može postići namjeravani cilj bez kršenja pozitivnih propisa. Naime, podsjećamo da u Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama ne postoji odredba kojom je propisano određivanje vršioca dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore ili bilo kog drugog suda. Budući da ove pravne situacije nijesu regulisane važećim zakonom, Sudski savjet je vršioce dužnosti predsjednika Vrhovnog suda i drugih sudova određivao tumačeći svoja ustavna ovlašćenja iz čl. 124 i 128 Ustava, da bira i razrješava predsjednika Vrhovnog suda, odnosno sudije i predsjednike sudova.
Bonus video:
