Direktor za Zapadni Balkan u Evropskoj Službi za spoljne poslove (EEAS), Marko Makovec kazao je da je generisan novi momentum za proširenje Evropske unije.
“To može da se osjeti, osjeća se i među šefovima država”, kazao je Makovec na Beogradskoj bezbjednosnoj konferenciji koja je danas otvorena.
Napomenuo je da se rade konkretne stvari kako bi se obezbjedio novac za proširenje i dodao da će Zapadni Balkan biti dio paketa procesa proširenja u koji ulaze Ukrajina i Moldavija.
“Za sve države kandidate će biti primijenjena ista metodologija”, objašnjava Makovec.
Od je dodao da će ključni uslovi za proširenje EU ostati isti, ali da moraju raditi na tome da budu brži i efikasniji.
"Proširenje postoji da bi EU bila snažnija", naveo je Makovec.
Potpredsjednik Njemačkog Maršalovog fonda Tomas Klajne-Brokhof je kazao da naredno proširenje EU neće biti slično niti jednom ranijem proširenju.
Postavio je i pitanje kako će se EU postaviti prema pristupanju države koja je u ratu i čije granice nisu obezbjeđene, ali i dodao da ne treba pričati o konkretnom datumu proširenja.
Je li Evropa i dalje jedinstvena po pitanju Ukrajine
Govoreći o pitanju podrške Ukrajini od strane Evropske unije, Makovec je podsjetio da je EU posle agresije uvela Rusiji najveći set sankcija ikada.
Podsjetio je da je u finansijska podrška EU sve vrijeme u skladu sa obećanjima i da je prešla 80 milijardi eura, od čega je skoro 9 milijardi bila za municiju i oružje.
Makovec smatra da tu podršku, barem kratkoročno, ne mogu poremetiti politička previranja u državama članicama EU i da će za Ukrajinu biti uvedeni novi instrumenti finansijske pomoći u procesu EU proširenja.
Klajne-Brokhof smatra da bezbjednost nije moguće obezbjediti u sadašnjoj geopolitičkoj situaciji bez uključenosti Sjedinjenih Američkih Država.
Predsjednik Bečkog ekonomskog instituta (WIIW) i predsjednik Instituta za međunarodni mir Hanes Svoboda je ukazao da se mora više raditi na objašnjavanju građanima EU zašto je pitanje ruske agresije na Ukrajinu, bezbjednosni problem za cijelu EU.
„Ne radimo dovoljno da ubijedimo svoje građane da je naša bezbjednost i sloboda ugrožena onim što se dešava u Ukrajini. Podrška Ukrajini nije samo prijateljstvo i solidarnost“, navodi Svoboda.
On smatra da će pitanje Ukrajine uticati i na rezultate izbora i izborne strategije širom Evrope.
Ambasador Ukrajine u Srbiji Volodomir Tolkač je podsjetio paneliste da je Ukrajina napadnuta još 2014. godine i da su tada okupirani Krim i Donbas.
Bonus video:
