Upravi za statistiku (Monstat) do juče nije bio stigao nijedan zvanični zahtjev niti jedne političke partije u vezi sa imenovanjem njihovih poredstavnika u popisne komisije.
To je Vijestima saopšteno iz Monstata, u odgovoru na pitanje da li im je iko od predstavnika opozicionih partija zvanično tražio da se imenuju njihovi članovi u popisne komisije, kao što je to bilo 2011. godine.
Omogućavanje učešća opozicionih partija u popisnim komisijama bio je, uz odlaganje popisa, jedan od javnih zahtjeva Demokratske partije socijalista (DPS) čiji je Glavni odbor u srijedu veče donio odluku o bojkotu tog procesa.
Vršilac dužnosti predsjednika DPS-a Danijel Živković rekao je juče da su pokušali sa nadležnima da se dogovore oko odlaganja popisa.
“Pored svih naših zahtjeva i dobre volje i zahtjeva koje smo uputili, želje da učestvujemo u organizaciji popisa, Vlada i Monstat su se ignorantski ponašali sve ovo vrijeme. Nijesu izašli u susret nijednom našem zahtjevu, makar da su na nekoliko odgovorili, mogli smo da imamo regularan proces. Govorim prije svega o kontroli tog procesa”, rekao je Živković na konferenciji za novinare i pozvao građane da bojkotuju popis. Zbog toga je predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić protiv Živkovića podnio krivičnu prijavu.
Monstat je ranije naveo da im je prihvatljiv zahtjev DPS-a da se predstavnicima političkih partija dozvoli učešće u popisnim komisijama u domenu obaveza koje se odnosi na poslove organizacione, odnosno logističke prirode.
Da bojkotuju popis odlučili su i Socijaldemokrate (SD), Socijaldemokratska partija i Liberalna partija.
Pokret Evropa sad (PES) juče je apelovao na sve političke subjekte da odustanu od opstrukcija popisa koja se sprovodi kroz kampanju o identitetskim pitanjima i kroz pozivanje na bojkot, ili da bar budu konstruktivni i predlože efikasne mehanizme nadzora svih faza tog procesa.
PR tim PES-a, koji će biti okosnica nove vlade, Vijestima je rekao da je pozivanje na bojkot popisa politički neodgovorno ponašanje jer se građani direktno pozivaju da krše zakon i sebe izlažu visokim kaznama i nema utemeljenje u bilo kakvim dokazima o eventualnim zloupotrebama.
“Ne vjerujemo da će se građani odazvati ovom bojkotu, ali nas svakako zabrinjava ovako otvoreno pozivanje na anarhiju i sumnjamo u motivaciju iza ove kampanje”, stoji u odgovoru PES-a čiji je lider Milojko Spajić mandatar za sastav vlade.
Poručuju da je popis isključivo statistički posao i da je to je jedini pravilan kontekst u kom se može posmatrati.
“Prema raspoloživim podacima, Monstat je obavio sve pripremne radnje za sprovođenje popisa u skladu sa Zakonom i najboljom praksom. Ovo podrazumijeva to da su instruktori i popisivači izabrani na osnovu javnog oglasa pri čemu se vodilo računa da to budu prijavljeni u Zavodu za zapošljavanje, a imaju potrebna iskustva, da su instruktori završili obuku i da je sve spremno za obuku popisivača koja će se održati krajem mjeseca”, rekli su iz PES-a.
Kako su kazali, iako je teško povjerovati da će neko na osnovu bilborda ili marketniške kampanje promijeniti svoj identitet, u smislu izjašnjavanja na popisu, ove kampanje su zabrinjavajuće budući da javnosti nije jasno ko stoji iza njih, ko ih finansira i odakle se finansiraju.
“Na nivou principa protivimo se svakom pokušaju destabilizacije društva, a javno opstruiranje sprovođenja najvažnijeg statističkog procesa u zemlji to uistinu jeste”, rekli su iz PES-a.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović najavio je da će u srijedu biti predstavljene sve aktivnosti koje su do sada sprovodene za organizaciju popisa, kao i da je sve bilo u predviđenim rokovima.
Smatra da bojkot može u nekim procentima “narušiti uslovno rečeno bilans”.
“Međutim, shodno Zakonu o popisu postoji mehanizam da se to nadomjesti postojećim registrima tako da ni to ne može biti nikakav problem i prepreka popisu”, naveo je.
Pozvao je DPS da nadziru sve popisne radnje i kontrolišu sve od rada popisnih komisija do unošenja podataka.
Živković je Damjanoviću odgovorio da nije problem da sjednu da se dogovore.
“Ako postoji volja g. Damjanovića, neka odgode popis i da dogovorimo monitoring”, rekao je Živković.
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka juče je Vladi uputio inicijativu za odlaganje popisa, a na osnovu apela dijela nacionalnih savjeta koji predstavljaju manjinske narode.
“Član sam Nacionalnog savjeta Albanaca. Manjine čine oko 25 do 30 odsto populacije. Inicijativa je potpisana od strane pet nacionalnih savjeta - Bošnjačkog vijeća, Nacionalnog savjeta Albanaca, Hrvatskog nacionalnog vijeća, Savjeta muslimana i Romskog savjeta u Crnoj Gori. Ne znamo hoće li i oni da bojkotuju, da preduzmu neke korake... Volio bih da sve ide u nekom dobrom duhu, bilo šta da odlučimo”, rekao je Đeka.
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović ponovio je stav odranije da se popis dosta odlagao.
“Postoji naznaka da će 26. oktobra biti izbor nove vlade tako da će kolega Đeka ili neko drugi imati priliku da ovu inicijativu uputi njima. Mi imamo kapaciteta i spremnosti da ga sprovedemo. Ako neka druga vlada razmišlja drugačije to je potpuno legitimno”, poručio je.
Ministar unutrašnjih poslova i Abazovićev partijski kolega Filip Adžić (URA) rekao je da je država spremna da sprovede popis, ali da budućoj vladi treba dati preporuku da razmotri Rezoluciju Evropskog parlamenta o Crnoj Gori u kojoj je navedeno da popis treba sprovesti kad se okonča “politički zastoj”.
“Mislim da treba da damo preporuku budućoj vladi da razmotri Rezoluciju EP i u skladu sa tim se opredijeli da li ima kapaciteta da sprovedu popis i da li je bolje za budući put Crne Gore ka EU da se to ipak odloži”, rekao je Adžić.
Pomoćnica direktora Monstata Snežana Remiković rekla je Radiju Crne Gore da su zbog oprečnih mišljenja Eurostata i EP tražili pojašnjenje šta se dešava, naročito od Eurostata, da provjere da li su promijenili mišljenje za ovih deset dana.
Popisivači dužni da obiđu stanove i evidentiraju adrese
Odgovarajući na pitanje kako će, u slučaju eventualnih kazni zbog odbijanja davanja podataka, utvrđivati gdje ko živi, Monstat je saopštio da je u praksi prepoznato da popisivanje može da odbije pojedinac kao član domaćinstva, a da se ostali članovi popišu ili da cijelo domaćinstvo odbije popisivanje.
“S tim u vezi, popisivači su dužni da obiđu sve stanove u okviru dodijeljenih popisnih krugova za koje su zaduženi i tokom ovog obilaska evidentiraju sve adrese koje pripadaju datom popisnom krugu. Takođe, za svaki stan, shodno Metodologiji popisa, potrebno je utvrditi da li u njemu neko živi ili ne. Neophodno je ispoštovati procedure definisane metodologijom i internim procedurama Uprave za statistiku. U slučajevima odbijanja popisivanja i nakon intervenisanja popisne komisije, i upoznavanja Uprave, shodno zakonskim odredbama procesuiraće se dalje radnje prema nadležnim organima”, smatra Monstat.
Danijel Živković je juče istakao da se ni u čiji stan ne može ući bez sudskog naloga i da kazne propisane za bojkot popisa nijesu onakve kakvim ih je predstavio Monstat.
On je rekao da građani mogu njega uzeti na primjer, jer će on “tih dana imati dosta obaveza” i da ga popisivači neće moći naći na kućnoj adresi.
U upitniku i nacionalna i etnička pripadnost da bi bilo jasnije
Jedno od pitanja u upitniku za predstojeći popis je “nacionalna, odnosno etnička pripadnost”. Na pitanje u čemu je razlika između nacionalne i etničke pripadnosti, iz Monstata su odgovorili da je to tako postavljeno u cilju pojašnjenja.
Istakli su da je u probnom popisu 2009. godine testiran termin etnička pripadnost i jedan od zaključaka je bio da se ovaj termin ne prepoznaje i da je u velikom broju slučajeva traženo njegovo dodatno pojašnjenje.
“U međunarodnim statističkim krugovima za ove pojmove, prema dogovoru, koristi se isključivo riječ ‘ethnicity’, iz razloga što se uobičajeni termini kod nekih zemalja ‘nationality’ miješa se državljanstvom i na taj način se stvara konfuzija. U tom smsilu, dogovoreno je da se više ne koristi riječ ‘nationality’ niti za pojam etničko-kulturoloških karakeristika niti za državljanstvo. U tom smsilu, za državljanstvo se koristi riječ ‘citizenship’. Na državama je da definišu najbolje termine, tj. one koji će biti najbolje shvaćeni od javnosti”, kazali su.
Kako su naveli, tokom popisa 1948, 1953. i 1961. godine korišćen je termin “narodnost”, 1971. godine “narodnost ili etnička pripadnost”, 1981. “pripadnost narodu, narodnosti ili etničkoj grupi”, 1991. “nacionalna pripadnost”, 2003. “nacionalna ili etnička pripadnost”, a 2011. “nacionalna ili etnička pripadnost”.
Bonus video:
