Pariz donosi uštedu od 150.000 eura godišnje

Ne obeshrabrivati se sporošću u realizaciji sporazuma o kolokaciji, poručio Lukovac
79 pregleda 0 komentar(a)
Srđan Darmanović, Igor Crnadak, Foto: MVP
Srđan Darmanović, Igor Crnadak, Foto: MVP
Ažurirano: 21.08.2017. 05:24h

Prije nego što se prošlog mjeseca sa Bosnom i Hercegovinom saglasila da pod istim krovom budu ambasade dviju zemalja, Crna Gora je isti sporazum potpisala prije gotovo četiri godine sa Makedonijom.

“Na osnovu tog sporazuma, Crna Gora i Republika Makedonija dijele zajednički prostor u Republici Francuskoj (Pariz) gdje se nalaze prostorije ambasada dviju država,” saopšteno je “Vijestima” iz Ministarstva vanjskih poslova.

Osim Francuske, dvije zemlje pregovarale su posljednjih godina da dijele prostore i u glavnim gradovima još šest zemalja.

Međutim, bivši šef diplomatije Branko Lukovac ističe da realizacija sporazuma zavisi od mnogo činilaca.

“Smatram da bi takvu orijentaciju trebalo svesrdno podržati i ne obeshrabrivati se sporošću u realizaciji sporazuma, koji mogu biti rezultat obaveza iz dosadašnjih aranžmana, vremena koje je potrebno za usklađivanje potreba, organizaciju prostora i rada, diobu troškova i sl.,” kazao je Lukovac na pitanje “Vijesti” da li se za četiri godine moglo realizovati više.

Tadašnji šefovi diplomatija dviju zemalja, Igor Lukšić i Nikola Poposki, su sporazum o kolokaciji potpisali krajem septembra 2013. godine.

Ambasada Makedonije u Parizu nalazi se u prostoru gdje je nekada bio konzulat SFR Jugoslavije, a koji je ta država naslijedila u procesu sukcesije imovine bivše zajedničke zemlje.

Ambasada Crne Gore se nalazi na toj adresi od aprila 2015. godine.

Kako je tada saopšteno iz Vlade, tim potezom ušteđeno je od oko 150.000 eura na godišnjem nivou.

Od šest zemalja o kojima je pregovarala sa Makedonijom, prioritet za Crnu Goru bile su dvije u kojima nema ni ambasadu ni konzulat - Španiji i Danskoj.

“Kada je u pitanju otvaranje diplomatsko-konzularnog predstavništva Crne Gore u Madridu, Ministarstvo vanjskih poslova je započelo neophodnu proceduru za stvaranje uslova za otvaranje diplomatsko-konzularnog predstavništva”, kazali su iz Ministarstva.

“Vijesti” su prije tri nedjelje objavile da će glavni politički savjetnik premijera Duška Markovića, Aleksandar Eraković, najvjerovatnije biti imenovan za ambasadora i da bi mogao dobiti Madrid.

Eraković je i ranije bio ambasador u Španiji, ali na nerezidentnoj osnovi.

Iz Ministarstva su kazali da je to jedini grad u kojem Crna Gora trenutno planira otvaranje predstavništva.

“U ovom trenutku, osim pomenutog, nije pokrenuta nijedan postupak kojim bi se obezbijedili neophodni uslovi za otvaranje diplomatsko-konzularnog predstavništva”, saopšteno je “Vijestima”.

Šef crnogorske diplomatije Srđan Darmanović 25. jula potpisao je sa bosanskim kolegom Igorom Crnadakom sporazum o kolokaciji.

„Nastojaćemo da ugovor operacionalizujemo, da vidimo gdje može, da uštedimo pare, jer se o tome radi, kako može sve da bude jeftinije, a da kvalitetno funkcioniše“, rekao je Darmanović prošlog mjeseca.

Crnadak je kazao da je sporazum još jedan dokaz povjerenja između dvije zemlje.

„Jer kako kažu kod nas, čim si spreman da sa nekim dijeliš kuću, to je dobar znak i pokazatelj da u tog imaš povjerenje“, rekao je on 25. jula u Sarajevu.

Lukovac: Ovi sporazumi pružaju podlogu za još tješnju saradnju

Bivši šef diplomatije Branko Lukovac kazao je da treba pozdraviti namjeru Ministarstva vanjskih poslova da se bliski odnosi sa zemljama nastalim iz ranije zajedničke države izraze i u različitim vidovima saradnje u organizaciji i radu diplomatsko-konzularne mreže u inostranstvu.

“Ona se već uspješno ostvaruje u sporazumima o konzularnim poslovima koji su postignuti sa Srbijom, Hrvatskom i još nekim državama, da zastupaju interese Crne Gore i obavljaju određene konzularne poslove u pojedinim državama gdje Crna Gora nema svoja diplomatska ili konzularna predstavništva. Drugi oblik takve saradnje je zajedničko korišćenje prostora za rad diplomatskog ili konzularnog predstavništva što, uz značajnu racionalizaciju troškova za obje države, pruža podlogu za još tješnju saradnju u spoljno-političkoj, ekonomskoj ili kulturnoj oblasti. Još važniji oblik saradnje i zajedništva bio bi dogovor o organizovanju zajedničkih diplomatskih ili konzularnih predstavništava u nekim državama, gdje nema mogućnosti, pa ni interesa da države formiraju samostalna DKP,” kazao je on “Vijestima”. Takvo pozitivno iskustvo imaju nordijske države, istakao je Lukovac, koji vjeruje da je to ono što bi bilo potsticano u naprednoj fazi evropskih integracija.

Bonus video: