Vjetar u jedra Spajićevom brodu, posada je ključna

Podrška gotovo tri petine parlamenta izboru nove Vlade vjetar je u jedra premijeru Milojku Spajiću za ispunjavanje najavljenih obećanja. Međutim, uprkos tome biće mu teško da realizuje mnoga od njih, pogotovo ona koja zahtijevaju krupne reforme.

To proizilazi iz odgovora sagovornika Vijesti na pitanja kakvi će biti dometi Spajićeve Vlade, odnosno koje zacrtane ciljeve je najlakše realizovati, a koje najteže.

Jedan od osnivača pokreta Preokret Srđan Perić kaže da je Spajićev kabinet postavljen na nerealističnim obećanjima, i da racionalan čovjek teško može očekivati njihovo ispunjenje u ovom mandatu vlasti.

“Godišnja stopa stranih direktnih investicija na nivou BDP-a, gradnja auto-puteva, iskorjenjivanje nezaposlenosti, skokovito povećanje životnog standarda bez objašnjenja kako to učiniti... Ipak, to ne znači da novo rukovodstvo ne treba podsjećati da su na ovim temama dobili podršku na izborima. Baš na tome treba insistirati. Dakle, za 12 mjeseci prosječna plata od 1.000 eura, minimalna penzija 450 i tako redom, uz imperativ da to ne ugrozi održivost javnih finansija. Ako se u tome uspije - pohvale, ako ne - novi izbori”, rekao je on Vijestima.

Perić navodi da bi bilo dobro da se pokrenu temeljne reforme u pravosuđu, obrazovanju i zdravstvu, “kako bismo postali suštinski funkcionalan sistem...”. Bilo bi, dodaje, blagotvorno i da se počne suzbijati partitokratija “koja razara potencijal naše zajednice”.

“Jer dodatno udaljava cilj da se prilikom imenovanja i zapošljavanja uvede kao neprikosnoven kriterijum znanja i sposobnosti. Jednako tako bi nam bilo nužno da konačno počnemo snažiti i podsticati preduzetnički duh. No, za ovako velika pregnuća je potrebna vizija koju nije pratilo objašnjenje kako do nje”, napominje sagovornik.

Nova, 44. Vlada, na čijem je čelu lider Pokreta Evropa sad (PES) Spajić, izabrana je rano juče u Podgorici glasovima 46 poslanika (od ukupno 81).

Spajić je u programu rada Vlade obećao, između ostalog, unapređenje životnog standarda građana kroz program “Evropa sad 2”, kraće radno vrijeme, reformu poreskog sistema, “nastavak izgradnje auto-puteva”, bolju zdravstvenu i socijalnu zaštitu, formiranje specijalnog suda za borbu protiv organizovanog kriminala... Međutim, u ekspozeu nije precizirao kako namjerava da realizuje ta obećanja.

To nije učinio ni na sjednici parlamenta, ali je najavio da će jedan od prvih koraka na planu unapređenja standarda biti povećanje minimalne penzije na 450 eura početkom sljedeće godine.

Premijer je juče, nakon konstitutivne sjednice Vlade, tvrdio da su detalji programa “Evropa sad 2” predstavljeni, i da je to identičan program kao “Evropa sad 1”.

“Nisam vidio da se iko iz prave stručne javnosti oglasio po tom pitanju”, izjavio je.

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić ocjenjuje za Vijesti da bi bilo sjajno da nova Vlada prijatno iznenadi građane i obraduje ih sistemskim odlukama, temeljnim promišljanjem ozbiljnih strukturnih problema i kvalitetnim radom na tome da Crna Gora postane država blagostanja i članica EU. Kaže da bi to bilo korisno za sve, ali da ona ne vidi nijedan “vjesnik” toga.

“Svi činioci vladajuće većine su na prvo mjesto stavili svoje partitokratske potrebe i formirali glomaznu vladu, rodno neizbalansiranu, sačinjenu od mahom stranačkog kadra koji se do sada nije istakao nikakvim uspjesima, koji nema iskustva u oblastima kojim se bave. To će dugoročno da ostavlja traga na njihove rezultate”, naglašava Bajramspahić.

Ona navodi da je kadar koji čini Vladu - “Vladina izjava o viziji i planovima”.

“Činjenica da imamo pet potpredsjednika na grbači građana, ne upućuje na nadu da će doći do reforme javne uprave, optimizacije i depolitizacije, mjerenja učinka, dobre koordinacije, racionalizacije bespotrebnih troškova, itd. Da i ne mislimo o težim pitanjima...”, kaže sagovornica.

Spajić je u ekspozeu najavio i reformu inspekcijskih službi, digitalizaciju e-servisa, otvorenu javnu upravu... Konstatovao je da, nakon imenovanja u pravosuđu, treba dovršiti i preostale reforme u toj oblasti, posvetiti se “konsolidaciji bilansa rezultata u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala”, unaprijediti medijski ambijent, istražiti napade na novinare, “intenzivirati napore na razrješenju brojnih afera i neriješenih ubistava”...

U kampanji uoči parlamentarnih izbora, Spajić je obećavao minimalnu zaradu od 700 eura, prosječnu platu od 1.000 eura i minimalnu penziju od 450 eura.

Ana Nenezić, iz Instituta za društveno-politička istraživanja Analitiko, rekla je Vijestima da će gotovo tropetinska podrška koju je Vlada dobila u parlamentu, pružiti izvršnoj vlasti snažan mandat za sprovođenje najavljenih reformi.

Najlakše će, prema njenim riječima, realizovati ciljeve koji ne zahtijevaju duboke strukturalne promjene.

“Tu prevashodno mislim na imenovanja u ključnim oblastima na bazi meritokratije, ne kroz sistem partijskog zapošljavanja. To je i jedan od ključnih prioriteta sadržanih u Spajićevom ekspozeu, a koji može pokazati zaokret u odnosu na ranije prakse”, objašnjava Nenezić.

S druge strane, ciljevi koji zahtijevaju duboke reforme, zakonske izmjene i promjene u institucionalnom okviru biće, kaže ona, teže realizovati.

“Ovo se posebno odnosi na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, gdje će biti potrebna politička volja i odlučnost, kao i snažna nedvosmislena podrska nadležnim institucujama. Pored toga, Vlada će se suočiti sa izazovom balansiranja između domaćih interesa i spoljnopolitičkih ciljeva, uključujući evroatlantske integracije”, navodi sagovornica.

Nenezić ističe da je izvjesno da će za Spajića prioritet biti stabilizacija ekonomije i povećanje životnog standarda građana, kako je i sam najavio. Pored toga je, dodaje ona, ključno raditi na jačanju pravne države i institucija, kao i na promociji transparentnosti i odgovornosti.

Spajićeva Vlada izabrana je na sjednici koja je počela u ponedjeljak oko 23.30 časova, a završila se u utorak oko 7 sati. Prije toga, izabrano je novo rukovodstvo Skupštine, na čelu se Andrijom Mandićem, liderom Nove srpske demokratije. Obje sjednice obilježili su verbalni sukobi vlasti i opozicije, a nakon izbora Mandića protestovalo se ispred parlamenta.

U Skupštini se “zakuvalo” i nakon što je Spajić odlučio da poslanicima pročita samo dio ekspozea, tvrdeći da to čini zbog racionalizacije vremena. Dio opozicije optužio ga je za kršenje Ustava, zaprijetivši mu opstrukcijom izbora vlade, što se i desilo - na sjednici su govorili gotovo svi poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), zbog čega je ona potrajala do jutra.

Prema Ustavu, mandatar za sastav vlade iznosi u Skupštini svoj program i predlaže sastav kabineta.

Vlasti je zamjereno i što je sjednica o izboru vlade, prva sjednica redovonog jesenjeg zasjedanja, održana u Podgorici, a ne na Cetinju, čime je prekršen Zakon o prijestonici. Šef Skupštine saopštio je da sjednica nije mogla biti održana na Cetnju zbog “rokova i obaveza”, najavivši da će prva naredna biti u prijestonici.

Spajić je nakon izbora Vlade rekao da je podrška 46 poslanika najveća koju je jedna vlada u Crnoj Gori imala dosad.

“To je pozitivna vijest, ukazuje na stabilnost i dobru osnovu za izglasavanje reformskih zakona. Očekujem da će to ići mnogo brže nego dosad”, poručio je.

Za ministre PES-a u Vladi izabrani su Filip Ivanović (vanjski poslovi), Maida Gorčević Šukurica (evropski poslovi), Andrej Milović (pravda), Anđela Jakšić Stojanović (prosvjeta, nauka i inovacije), Novica Vuković (finansije), Filip Radulović (saobraćaj), Janko Odović (prostorno planiranje, urbanizam i državna imovina), Vojislav Šimun (zdravlje), Naida Nišić (rad i socijalno staranje) i Saša Mujović (energetika i rudarstvo).

Demokrate će u izvršnoj vlasti predstavljati Aleksa Bečić (zamjenik premijera za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove), Momo Koprivica (potpredsjednik za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju), Dragan Krapović (ministar odbrane), Danilo Šaranović (ministar unutrašnjih poslova), Vladimir Martinović (ministar turizma, ekologije i održivog razvoja) i Tamara Vujović (ministarka kulture i medija).

U Vladi će biti po dva predstavnika Socijalističke narodne partije (SNP) - Dragoslav Šćekić (potpredsjednik za demografiju i mlade i ministar sporta i mladih) i Vladimir Joković (ministar poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede), te Albanskog foruma - Nik Đeljošaj (potpredsjednik za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja) i Maraš Dukaj (ministar javne uprave).

Savez građana CIVIS u Spajićevom kabinetu zastupaće Srđan Pavićević (potpredsjednik za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu), a koaliciju Albanska alijansa Fatmir Đeka (ministar ljudskih i manjinskih prava).

Nenezić: Saradnja s EU i NATO najveći izazov za većinu

Ana Nenezić ocjenjuje da je velika podrška Vladi element koji je nedostajao kako bi se konačno krenulo u proces suštinskih reformi, posebno jer se, kaže, pokazalo da politički dijalog u postojećoj konstalaciji odnosa na političkoj sceni nije funkcionalan.

“U oblasti pravosuđa, tropetinska većina omogućava konačnu deblokadu sistema izborom članova Sudskog savjeta, vrhovnog državnog tužioca i drugih ključnih pozicija. Međutim, od suštinske je važnosti da ova prilika ne bude iskorišćena za nametanje rješenja ili za političku dominaciju, već da se kreira prostor za dijalog i konsenzus sa svim političkim akterima, uključujući i opoziciju. U suprotnom, isključivanjem opozicije samo bi se dodatno pojačala društvena polarizacija”, upozorava ona.

Nenezić kaže da će se Spajićeva Vlada suočiti s nizom izazova, kako unutrašnjih, tako i spoljnih. Unutrašnji će se, objašnjava, dominantno odnositi na upravljanje etničkim i političkim tenzijama, “posebno u kontekstu kompleksnih odnosa unutar parlamentarne većine”. Na spoljnopolitičkom planu to će biti, dodaje, balansiranje odnosa sa ključnim međunarodnim akterima, uključujući EU i NATO, i ispunjavanje preuzetih obaveza.

“Za parlamentarnu većinu ovo će biti najveći izazov, imajući u vidu njihove ideološke i programske razlike. Vjerujem da će se upravo na ovom primjeru vidjeti da li ova većina može biti konstruktivna i sarađivati u praksi, ili će to ipak biti kamen spoticanja”, zaključuje sagovornica.

Perić: Nepoštovanje propisa nije vizija, već samovolja

Srđan Perić kaže da je važno da čelni ljudi Vlade pokažu da razumiju koliko je značajno poštovanje Ustava, zakona i procedura.

“Jer, uostalom, država je skup procedura koja kao takva štiti interese njenih građana... Imajući u vidu prethodno iskustvo premijera Spajića dok je bio ministar finansija, ali i po tome što nije htio da pročita integralni ekspoze pred poslanicima, no budimo pošteni i iskustvo prethodnih Vlada - ovo će biti posebno izazovan zahtjev. Naime, ustalio se običaj da nepoštovanje normi znači nekakvu viziju. Sasvim suprotno - ka viziji možete ići ako imate instrumente da radite ono što je čini bližom. Procedure to jesu. Sve drugo je samovolja i nekontrolisana vlast”, podvlači on.

Perić navodi da nova Vlada ima priliku da učinu “ono što vlade nakon promjena 2020. nisu znale i/ili htjele - da iniciraju opštedruštveni dijalog”.

“Da bude otvorena za drugo i drugačije mišljenje i da kritičare ne posmatra za neprijatelje, već da njihove primjedbe vidi kao priliku da sami budu u boljoj kondiciji jer znaju da će njihov rad biti propitivan i preispitavan”, kaže on.

Sagovornik poručuje da građani treba da nagrađuju ili kažnjavaju vlast u skladu s njenim postignućima - da to čine na izborima.

“To bi bio put ka opštem dobru. Nek to bude rečeno već na početku rada ove Vlade”, konstatuje Perić.

EU traži rezultate, Sjedinjene Države i dalje zabrinute

Spajić se juče u Podgorici sastao s predsjednicom Evropske komisije (EK) Ursulom fon der Lajen. Na sastanku je konstatovano da je najvažniji zadatak Vlade da isporuči rezultate “iz evropske agende”.

Na sastanku je bilo riječi i o administrativnoj podršci EU u pogledu boljeg korišćenja fondova Unije, jačanju infrastrukture, saobraćajnom povezivanju...

“Crna Gora ima pro-evroatlantsku Vladu i stabilnu političku većinu koja će doprinijeti zatvaranju najvažnijih pregovaračkih poglavlja i ubrzati neophodne reforme u svim granama vlasti”, kazao je Spajić.

Predsjednica EK razgovarala je i sa predsjednikom države Jakovom Milatovićem.

Iz Ambasade SAD-a u Podgorici juče su saopštili da su zabrinuti da bi stranke koje “istorijski ne podržavaju zacrtane ciljeve nove Vlade, mogle spriječiti napredak Crne Gore”.

“... Nova crnogorska Vlada treba da bude odgovorna prema vlastitim zacrtanim ciljevima - ‘punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji; aktivno i kredibilno članstvo u NATO savezu; unapređenje dobrosusjedskih odnosa; i jačanje uloge naše države u multilateralnim organizacijama’... Pozivamo na oprez kako bismo osigurali da Crna Gora iskoristi ovu istorijsku priliku da ostvari svoj puni demokratski i ekonomski potencijal”, saopštili su.

Iz Ambasade su najavili da će podržati i priznati “konstruktivne akcije” nove Skupštine i Vlade.

“Ali i iskazati našu zabrinutost zbog aktivnosti koje su u suprotnosti s evroatlantskim vrijednostima i koje koče opipljiv napredak prema integraciji u EU. Očekivanja su visoka i očekujemo da ona mogu i da će biti ispunjena”, poručili su.

Britanska ambasada čestitala je formiranje vlade, poručivši da se raduje nastavku jačanja veza između Ujedinjenog Kraljevstva i Crne Gore.