Popis stanovništva: Statističari u problemu, dok političari traže kompromis

Odgađanje popisa stanovništva za 30. novembar neće samo povećati troškove sprovođenja tog procesa, već će Upravi za statistiku (Monstat) stvoriti probleme u vezi organizacije popisivanja, koji će morati da se riješe ubrzo.

Prema nezvaničnim saznanjima Vijesti, ta institucija već kontaktira dobavljače raznih usluga zbog izmjena ili aneksiranja ugovora za prevoz, smještaj i ishranu popisnih instruktora koji su raspoređeni u opštinama van svog boravišta.

Osim toga, odgađanje popisa proizvelo je problem rada unosioca popisnih podataka, koji će u zaštićenim prostorijama Monstata i na posebnim kompjuterima za ovu namjenu ubacivati te podatke uz nadzor državnih instruktora i dodatnih kontrolora.

Plan je bio da taj posao započnu nakon završetka popisa, koji je prvobitno trebalo da traje od 1. do 15. novembra, da rade u dvije smjene i da završe obaveze u roku od 40 dana, odnosno pred Novu godinu. Riječ je unošenju odgovora na preko sto pitanja, s preko milion popisnih listića za stanovnike, domaćinstva i stanove. Sada će taj posao moći da počnu 15. decembra. Prema saznanjima Vijesti, razmatra se opcija da li da rade i tokom novogodišnjih i božićnih praznika, ili da naprave pauzu uz dodatne mjere zaštite popisnog materijala. Ako bi se pravila pauza, unos podataka bio bi završen krajem januara ili početkom februara.

Dodatni problem, koji će proizvesti i nove troškove, je to što će Monstat morati ponovo da pravi reklame o popisu, jer se u onima koji se emituju navodi prvobitni termin za prikupljanje podataka. Osim toga, Monstat analizira dokumenta usvojena za pripremu i organizovanje popisa, kako bi ih izmjenili jer su u njima takođe navedeni prvobitni rokovi.

S obzirom na to da bi popis trebalo da počne 30. novembra, neće biti potrebno nove štampanje raznih obrazaca na kojima je pisalo - “Popis novembar 2023”.

U Monstatu, prema saznanjima Vijesti, očekuju da će lokalne samouprave i opštinske popisne komisije ispuniti svoje obaveze o osiguravanju prostorija za rad i čuvanje popisnih listića, kao i obezbjeđenju potrebnog broja popisivača. U neispunjavanju ovih obaveze prednjačile su opštine u kojima je na vlasti opozicija s državnog nivoa.

Vijestima su prije nekoliko dana iz Monstata nezvanično saopštili da će odgađanje popisa za mjesec povećati ukupne troškove tog procesa 20 odsto, što je oko 600 do 700 hiljada eura.

Novoizabrana Vlada, čiji je predsjednik Milojko Spajić, prekjuče je odgodila popis za period od 30. novembra do 15. decembra. Odluka je uslijedila nakon što je dio opozicije i nacionalnih savjeta to tražio, poručujući da trenutno nema uslova za sprovođenje popisivanja jer nije, između ostalog, obezbjeđena kontrola tog procesa. Neke od stranaka najavljivale su i bojkot.

Spajić se juče u Vladi sastao s dijelom opozicije, koja mu je predstavila svoje zahtjeve. Prema informacijama Vijesti, predstavnici tih partija premijeru su kazali da da im je glavni problem nepovjerenje u popisivače, tvrdeći da većinu tih ljudi čine pristalice doskorašnjeg Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Građanskog pokreta (GP) URA.

Više izvora sa sastanka reklo je da su stekli utisak da Spajić želi da se popis sprovede kako treba, odnosno da se nad tim postupkom uspostavi kontrola. Neki od sagovornika kažu da je plan da se, paralelno s dijalogom Vlade i opozicije, u Skupštini vodi proces izmjena Zakona o popisu.

Na sastanku, prema tvrdnjama svih sagovornika, nije bilo govora o roku u kom treba ispuniti zahtjeve opozicije.

Vršilac dužnosti predsjednika DPS-a Danijel Živković, poručio je sinoć da će ta stranka, ako ne budu ostvareni njeni zahtjevi u vezi kontrole popisa, ostati pri bojkotu.

On je, nakon sastanka sa Spajićem, rekao novinarima da cilj DPS-a nije da se popis ne održi, već da bude organizovan u skladu “s pozitivnim zakonskim propisima, primijenjenom metodologijom i u uslovima kontrole tog procesa”.

“Osnovni cilj je da se dobiju tačni i relevantni podaci. Kazali smo da naš cilj nije da se popis ne održi; on treba da se održi bez bilo kakvog uslovljavanja, posebno od koalicije Za budućnost Crne Gore (doskorašnji DF) koja je preuzela kontrolne mehanizme u Skupštini, i to treba da uradimo u dobrom duhu i dijalogu. Vjerujem da ćemo nastaviti ono što smo započeli na sastanku”, izjavio je Živković.

Na pitanje vjeruje li da se zahtjevi opozicije mogu ispuniti za mjesec dana, koliko je ostalo do popisa, Živković je odgovorio da to ne bi “oročavao”, ali da je upitno da li se to može desiti u tom roku.

“Ne pričamo o rokovima nego o suštini - da dođemo do tačnih i relevantnih podataka i da svi imaju povjerenja u ovaj proces”, dodao je šef DPS-a.

Ta partija tražila je odgađanje popisa na pola godine, ulazak u popisne komisije, učešće opozicije u izboru instruktora i popisivača, kao i prisustvo predstavnika tih stranaka prilikom obilaska domaćinstava...

Sastanku sa Spajićem u Vladi prisustvovali su i Živkovićev partijski kolega Nikola Janović, lider i poslanik Socijaldemokrata (SD) Damir Šehović i Boris Mugoša, te predsjednik i potpredsjednik Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović i Damir Gutić.

Šehović je naveo da opozicija želi da ima maksimalno povjerenje u popisivače, da ima kontrolne mehanizme na nivou popisnih komisija, da se izradi softversko rješenje za dodatnu kontrolu...

“Tražimo uslove koje je opozicija imala 2011. godine. Stekli smo utisak da je premijer razumio našu argumentaciju. Vjerujem da će biti dovoljno razuma da se postigne kompromis. Ne bismo robovali datumima. Kad ambijent bude takav da popis možemo održati, reći ćemo - da. Do tada, bićemo u bojkotu. Ovdje nije bitan datum, nego ambijent i kontrolni mehanizmi. Kad se oko toga dogovorimo, opozicija će iskazati interes za učešće u popisu”, konstatovao je šef SD-a.

Funkcioneri BS-a nisu davali izjave nakon sastanka.

Iz Vlade su nakon sastanka poslali kratko saopštenje u kom su naveli da su “razmijenjena mišljenja i date sugestije” u vezi sa pripremom i sprovođenjem popisa, te “iskazana spremnost da se u najboljoj namjeri da doprinos realizaciji popisa kao jednog od kapitalno važnih procesa za trasiranje ukupnog društvenog razvoja”.

“Sagovornici su iskazali spremnost da se postigne najširi konsenzus o ovom važnom pitanju”, navedeno je u saopštenju.

Spajić je, prije susreta s opozicijom, razgovarao i s predstavnicima vijeća-savjeta manje brojnih naroda i nacionalnih zajednica u Crnoj Gori i tom prilikom, kako je saopšteno, istakao da popis mora biti proces koji je izraz međusobnog povjerenja, te da će njegovi rezultati biti osnova za izgradnju društva po mjeri građana.

Sa Spajićem su razgovarali predsjednik Bošnjačkog vijeća Suljo Mustafić, predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca Faik Nika, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković, predsjednik Savjeta Muslimana Sabrija Vulić i predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj.

Spajić je, kako je navedeno u saopštenju, kazao da je Vlada voljna da iznađe rješenje za sve što” potencijalno predstavlja otvoreno pitanje u smislu sprovođenja predstojećeg popisa”.

Milatović: Vjerujem u dogovor Spajića i opozicije

Šef države i zamjenik predsjednika PES-a Jakov Milatović, kazao je juče da je popis “nepotrebno ispolitizovan” i da ne bi volio da se to pitanje koristi “u nedostatku određenih stavova o razvojnim politikama”.

“Pozdravio sam odluku nove Vlade da sasluša opoziciju i pokuša da izađe u susret određenim razumnim zahtjevima koje imaju. Ali, zaista želim da vjerujem da s druge strane postoji dobra vjera da se uđe u ove pregovore... U svakom slučaju, popis će početi 30. novembra, i mislim da bi trebalo da zaista prestanemo da ga politizujemo”, rekao je Milatović novinarima u Podgorici, nakon konferencije Dani tužilaca Crne Gore.

On je naveo da je popis važno statističko pitanje, poručujući da vjeruje u dogovor i da ima povjerenje u Vladu i Spajića.

Isti ljudi kontrolisali popis i u vrijeme DPS-a

Glavni posao na popisu uradiće 80 državnih instruktora. Oni su obučili opštinske instruktore i nadgledali obuku poposivača, i članovi su opštinskih popisnih komisija koji usmjeravaju njihov rad. Oni nadziru kontolu i čuvanje popisnih listića, i po završetku popisa ih preuzimaju. Kontrolišu i unos podataka u sistem koji će početi nakon završetka popisa.

Državni instruktori zaposleni su u Monstatu sa stručnim i naučnim zvanjima, i u 90 odsto slučajeva riječ je o istim osobama koje su kontrolisale prethodni popis. Za značajan broj njih ovo će biti treći popis.

Skoro svi su radnici Monstata još iz perioda vladavine DPS-a.

Ta stranka optužuje Monstat da sprema “popisni inženjering” i “prevarne rezultate”.