Još jedna “packa” međunarodnog suda trebalo bi da osvijesti i natjera domaće pravosudne i sve druge institucije da uobičajene paušalne floskule “pravna država” i “vladavina prava” konačno počnu i da primjenjuju u praksi za neke buduće slučajeve koji su već u najavi.
To je za “Vijesti” ocijenila advokat Andrijana Razić, koja je bila punomoćnik bivšem funkcioneru Pokreta za promjene (PzP) Nikoli Bajčetiću u sporu sa državom Crnom Gorom pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.
Bajčetić je tužio državu zbog nečovječnog i ponižavajućeg postupanja pripadnika Posebne jedinice policije 17. oktobra 2015. godine, odnosno prebijanja, tokom protesta nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF), kao i nedostatka djelotvorne istrage. Sud je predložio stranama u postupku da predmet riješe prijateljskim poravnanjem, pa će Vlada Crne Gore Bajčetiću u naredna tri mjeseca isplatiti 4.500 eura zbog naknade nematerijalne štete.
“Treba naglasiti da ni Bajčetić, ni ja kao njegov punomoćnik nemamo nikakvu želju ni potrebu da ‘likujemo’ zbog još jedne nedvosmislene potvrde da je naša država i dalje daleko od poštovanja i primjene procesnih i materijalnih konvencijskih standarda u postupcima torture i zlostavljanja od strane policijskih službenika, i sprovođenja kvalitetne istrage u tom smislu”, navela je Razićeva.
Ona je kazala da su zadovoljni što je zastupnik države pred sudom u Strazburu u konkretnom slučaju postupio odgovorno, savjesno i u skladu s najboljim interesom države, pa je pristao na zaključenje poravnanja i “tako državu poštedio daljih i već troškova, a što mu je, svakako, i opis posla i zakonska obaveza”.
“Naravno, novčani iznos od 4.500 eura kao naknada materijalne i nematerijalne štete i troškova postupka, Bajčetiću ne može u potpunosti nadoknaditi pretrpljenu povredu jednog apsolutno zaštićenog ljudskog prava, ali predstavlja određeni vid moralne satisfakcije u smislu priznanja države i preuzimanja odgovornosti za učinjenu povredu i nanijetu štetu”, rekla je Razićeva.
Ustavni sud je krajem marta 2021. donio odluku u ovom predmetu kojom se obavezuje Vlada da obezbijedi da Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici hitno istraži torturu i zlostavljanje Bajčetića.
U rješenju Ustavnog suda piše da ODT nije izvršilo njihove naloge od 30. septembra 2020, kojim je usvojena žalba Bajčetića na nepostupanje tužilaca.
Prebijanje Bajčetića samo je jedan u nizu slučajeva koji su povezani sa protestima DF-a iz 2015. u kojima nije sprovedena efikasna istraga.
Evropski sud za ljudska prava je utvrdio da nadležni državni organi, prvenstveno tužilaštvo i policija, nisu sproveli efikasnu i djelotvornu istragu kako bi otkrili i adekvatno kaznili počinioce zlostavljanja Podgoričana Branimira Vukčevića i Momčila Baranina u Zlatarskoj ulici u Podgorici. Taj sud je donio odluku da im se na ime pravičnog zadovoljenja isplati po 7.500 eura odštete zbog kršenja člana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima, odnosno zabrana mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja.
U slučaju brutalnog prebijanja Milorada Mija Martinovića iste godine procesuirana su samo dvojica pripadnika tadašnje Specijalne antiterorističke jedinice Uprave policije, koji su se prijavili i priznali zločin, kao i njihov komandant zbog prikrivanja svih izvršilaca krivičnog djela torture.
U vrijeme ovih dešavanja na čelu Uprave policije nalazio se Slavko Stojanović, dok je ministar unutrašnjih poslova bio Raško Konjević.
Bonus video:
