To što su Crna Gora i Luksemburg među najmanjim članicama nije problem, jer se u NATO cijeni kvalitet a ne kvantitet, poručila je državna sekretarka Lusekmbruga za odbranu Fransin Klosner.
“Željela bih da istaknem da svaki doprinos je bitan NATO-u, i to veoma cijene zemlje članice. Mi imamo vojsku od 1.000 vojnika i nikada nismo imali pravu raspravu da li je to korisno ili nije”, kazala je Klosner u razgovoru za “Vijesti”.
Klosner je prisustvovala posljednjem sastanku ministara odbrane zemalja članica NATO 29. juna u Briselu, na kojem je Crna Gora prvi put učestvovala kao punopravna članica.
Od 29 članica NATO-a, najmanje pripadnika regularnih oružanih snaga imaju Luksemburg pa Crna Gora.
Protivnici ulaska Crne Gore u NATO često su poručivali da Crna Gora ne može sa 2.000 vojnika da doprinese NATO-u i da je odluka o prijemu u taj savez zapravo politička. Klosner smatra da se na takve kritike ne treba obazirati.
“Bez obzira na veličinu, mi pokušavamo da učestvujemo u svakoj operaciji NATO-a i svakoj operaciji Evropske unije. Učešće vojnika na terenu je uvijek najvidljiviji i navredniji znak solidarnosti. Zato uvijek, čak i kada je učešće simobilično, kao sada, naši partneri na Baltiku zaista cijene što šaljemo naše vojnike tamo. Crna Gora može uraditi istu stvar”, poručila je Klosnerova.
Odnos NATO-a i EU bila je jedna od tema posljednjeg sastanka ministara odbrane u okviru kojeg su generalni sekretar alijanse Jens Stoltenberg istakao da NATO i EU nisu nikada bolje sarađivale. Klosner smatra da saradnja NATO-a i EU treba da bude nova norma i zato “ohrabruje crnogorski narod da ide dalje na putu ka EU”. Crna Gora je na tom sastanku u Briselu donijela odluku da poveća za desetak odsto učešće vojnika u misiji “Odlučna pordrška” u Avganistanu. U Avganistanu svoje predstavnike ima i Luksemburg.
“Bitno je da smo tamo, bitno je da se pokaže prisustvo, učešće. Nije uvijek u pitanju kvantitet nego i kvalitet,” kazala je ona.
Na pitanje da li smatra da manje članice, poput Luksemburga i Crne Gore, mogu jednako pomoći kao veće članice i koje su prednosti manjih, Klosner je kazala da ih je više.
“Prvo, sada imamo mogućnost da nekoliko malih članica donesu drugi pogled unutar NATO-a. To je uvijek veoma bitno. Tu je naša snaga da izgrađujemo mostove između većih zemlja članica. To se odnosi i na proces donošenja odluka. To je mnogo brže u manjim članicama. Možemo biti od koristi velikim članicama kada je potrebno donijeti konsenzus”, ocijenila je ona.
Pokažite saveznicima da ste spremni da dijelite rizik
Vlada Luksemburga je ozbiljno shvatila poruku američkog predsjednika Donalda Trampa da sve članice moraju uložiti dva odsto BDP-a na odbranu, kazala je državna sekretarka.
“Luksemburška Vlada je posvećena ispunjavanju dogovora iz Velsa, koji se tiče izdvajanja za odbranu. To je veoma važno za nas, zato smo prije nekoliko nedjelja usvojili novu strategiju. To je zaista prvi put da imamo strategiju koja se tiče naših troškova na polju odbrane. Mi ćemo povećati naš budžet i naša izdvajanja. Da li ćemo to postići do 2024. godine, ne mogu reći, ali posvećenost je tu da se poveća budžet na održiviji način. To je prvi put da to radimo”, kazala je ona.
I Crna Gora, kao i Luksembrug, trenutno izdvaja daleko manje od traženog udjela.
Klosnerova je poručila da se i Crna Gora mora posvetiti ispunjavanju tog cilja.
“Uvjerena sam da, iako je veoma mala zemlja, veoma je važno da se pokaže saveznicima da ste spremni da dijelite dio tereta, da dijelite rizik. Solidarnost nije jednosmjerna ulica,” poručila je ona.
Galerija
Bonus video:
