Vlada Crne Gore je snažno opredijeljena da, zajedno sa Evropskom komisijom, kroz instrument Plana rasta, radi na planiranju i praćenju sprovođenja reformi, koje će doprinijeti ekonomskom i ukupnom razvoju društva i ubrzati proces pristupanja EU, poručili su članovi Delegacije Vlade Crne Gore u Briselu.
"Vlada Crne Gore će, na osnovu postojećih preporuka, uključujući prethodne ekonomske i reformske programe, paket proširenja i postojeće političke dijaloge, pripremiti Reformsku agendu, kao predlog mjera usmjerenih na reformu i rast", navodi se u saopštenju članova Delegacije Vlade u Briselu.
Oni su danas, sa predstavnicima Evropske komisije, razgovarali o Planu rasta i Agendi prioritetnih reformi. U ime Vlade, na sastanku su učestvovali potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj i ministri evropskih poslova i energetike i rudarstva, Maida Gorčević i Saša Mujović.
Evropska komisija je, pored postojeće podrške državama Zapadnog Balkana, predložila dodatni investicioni paket od šest milijardi eura kroz obezbjeđivanje dvije milijarde eura bespovratnih sredstava, a četiri milijarde eura u obliku povoljnih zajmova. Od tog iznosa, za Crnu Goru je planirano oko 413 miliona eura.
Predstavnici Evropske komisije su, piše u saopštenju Vlade, istakli da se, kroz finansijsku podršku EU, Crna Gora podstiče da, u kratkom roku, kombinacijom reformi i investicija, istovremeno uveća stopu ekonomskog rasta i ubrza proces pristupanja Evropskoj uniji. Kako su kazali, na ovaj način će se, uz već definisana sredstva koja Zapadni Balkan ima na raspolaganju kroz pretpristupne fondove, prvi put izjednačiti s finansijskom podrškom koju u prosjeku dobijaju građani EU.
"Na taj način, EU želi da podstakne ekonomski rast, smanji značajnu razliku u životnom standardu između Zapadnog Balkana i EU, i podstakne region na sprovođenje intenzivnijih reformi u procesu evropske integracije", poručili su iz EK.
Ministri su, piše u saopštenju, kazali da će Vlada, u najkraćem roku, pripremiti i dostaviti EK predlog Reformske agende, sa konkretnim predlozima mjera podrške u tri prioritetne oblasti: poslovni ambijent, digitalizacija i inovacije i energetika. Poručili su da će Vlada kandidovati između 60 i 80 reformskih mjera, koje će biti realizovane u naredne 4 godine, što će biti preduslov za dodjelu dijela finansijske podrške.
Takođe, kako je istaknuto, dio reformske agende će obuhvatiti i dio ključnih reformi koje se odnose na vladavinu prava i reformu javne uprave, a koje su od posebnog značaja za proces pristupanja EU.
"Značajan dio reformi koje su predmet Plana rasta je već definisan kroz okvir pregovaračkog procesa, što će doprinijeti kvalitetu i ubrzati pripremu Agende reformi. Dobra osnova za ovaj dokument biće i priprema novog Programa ekonomskih reformi 2024-2026, kao i preporuke iz nedavno objavljenog Izvještaja EK o Crnoj Gori", saopštili su predstavnici Vlade.
"Vlada Crne Gore će sprovesti ekonomsku reformu, unaprijediće ambijent za mala i srednja preduzeća i pojačaće inspekciju kako bi neformalna ekonomija bila u zoni formalnosti. Tako ćemo ispuniti očekivanja, koja nisu samo zahtjevi Evropske unije nego cilj Vlade. Želimo da stvaramo jedan takav ambijent da privučemo što više sredstava iz Plana razvoja. 44. Vlada Crne Gore je veoma posvećena euroatlanska država i kredibilan NATO partner i nadamo se da će biti prva naredna članica Evropske unije“, kazao je potpredsjednik Đeljošaj.
"Crna Gora ima jedinstvenu priliku da, na temelju kvalitetne pripreme i uspješne implementacije Plana rasta ostvari značajan ekonomski, kao i napredak u pregovaračkom procesu“, kazala je Gorčević.
Ona je poručila da je Vlada odlučna da ubrza sprovođenje reformi u oblasti vladavine prava, kao i da u kratkoročnom periodu ispuni preporuke iz ovogodišnjeg Izvještaja EK.
"Imamo ambiciozan, ali realan rok. Vlada će, do sredine decembra, za kada je planiran Samit EU – Zapadni Balkan, pripremiti i predložiti set reformi“, kazala je Gorčević.
"Pred crnogorskom Vladom i novoformiranim ministarstvom za energetiku i rudarstvo su mnogi izazovi, ali i razvojne šanse. Predstoji nam intenzivan period aktivnosti, a visoko na agendi rada su digitalizacija nacionalnog elektrodistributivnog sistema, energetska tranzicija i dekarbonizacija kroz izgradnju kapaciteta u oblasti solarnih, hidro i vjetro potencijala, kao i jačanje prenosne i distributivne mreže” istakao je Mujović i dodao da Crna Gora želi podršku EU po pitanju pokretanja proizvodnje “zelenog čelika.
Bonus video:
