Poslanici crnogorskog parlamenta predali su u skupštinsku proceduru Predlog odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu koji bi, do kraja naredne godine, trebalo da pripremi predloge zakona i drugih akata, u cilju uspostavljanja punog povjerenja javnosti u izborni proces.
Formiranje Odbora predložili su poslanici parlamentarne većine i opozicije.
Kako se navodi u Predlogu odluke o formiranju Odbora, zadatak tog radnog tijela je sveobuhvatna reforma i izmjena izbornog zakonodavstva, koja podrazumijeva implementaciju preporuka iz izvještaja Evropske komisije o napretku i izvještaja OEBS/ODIHR misije.
Odbor bi trebalo da definiše predloge zakona o izboru odbornika i poslanika, o biračkom spisku, o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i zakona o registrima prebivališta i boravišta.
Među zadacima tog skupštinskog tijela je i analiza primjene zakona o ličnoj karti, o crnogorskom državljanstvu i o političkim partijama, uz eventuainu pripremu predloga izmjena i dopuna zakona ukoliko se ispostave korisnim i neophodnim za realizaciju postavijenih ciljeva.
“Zatim jačanje svesveukupnih kapaciteta, profesionalizma i transparentnosti organa značajnih za izborne procese, ukijučujući Državnu izbornu komisiju i Agenciju za sprečavanje korupcije, čiji je cilj, imeđu ostalog, i jačanje povjerenja javnosti u njihov rad”, navodi se u Predlogu odluke.
Zatadatak Odbora je i dalje dogradnja i izmjena opštih ambijentalnih uslova za sprovođenje izbora, koja podrazumijeva definisanje predloga Kodeksa etičkog ponašanja u izbornim kampanjama, definisanje rješenja o načinu održavanja lokalnih izbora u svim jedinicama lokalne samouprave u jednom danu.
Predlogom odluke o obrazovanju Odbora predviđeno je da to privremeno skupštinsko tijelo ima 14 članova, odnosno po sedam predstavnika parlamentarne većine i opozicije, sa kopredsjedavajućim načinom predsjedavanja.
“Sastav Odbora, uključujući i kopredsjednike, konstituiše se na način da svakom klubu poslanika pripada najmanje jedan član Odbora, a preostali dio proporcionaino broju poslanika u klubu”, piše u Predlogu odluke.
Izuzetno, kako se navodi, klub poslanika koji je u Odboru zastupljen sa dva ili više članova, ima pravo da drugom klubu poslanika ustupi pravo na još jednog člana u Odboru.
“Kopredsjednike i članove Odbora, na predlog radnog tijela nadležnog za izbor i imenovanja bira Skupština”, ističe se u Predlogu odluke.
U radu Odbora u statusu pridruženog člana mogu učestvovati i predstavnici nevladinog sektora (do tri člana) i akademske zajednice – Univerziteta (do dva člana), bez prava odlučivanja.
Kako se navodi u Predlogu odluke, sjednicama Odbora mogu prisustvovati i stručni saradnici u klubovima poslanika, bez prava aktivnog učešća.
"U radu Odbora, po pozivu, bez prava odlučivanja, mogu učestvovati predstavnici Vlade, ministarstava i drugih drzavnih organa, civilnog društva, međunarodnih organizacija i institucija, kao i eksperti, konsultanti, naučni i stručni radnici iz oblasti predmeta rada Odbora", dodaje u dokumentu.
U dokumentu se ističe da Odbor odlučuje konsenzusom.
“Izuzetno, u slučaju da se princip konsenzualnog odlučivanja ne moze postići, a postoji podrška članova Odbora koja garantuje postizanje potrebne većine u plenumu, takav predlog može biti utvrđen bez obzira na nepostojanje konsenzusa”, navodi se u Predlogu odluke.
Odbor je dužan da najkasnije do 31. decembra naredne godine pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge zakona i drugih akata u vezi sa ciljem i zadacima tog radnog tijela.
Predlog odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu je na dnevnom redu sjednice Skupštine koja počinje u četvrtak.
O Predlogu će se prethodno izjasniti Zakonodavni i Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu.
Bonus video:
