Visoki predstavnik Evropske unije (EU) za zajedničku spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj u utorak je predložio mjere za borbu protiv dezinformacija.
Izvještaj o mjerama protiv dezinformacija je izrađen uoči početka izborne kampanje za evropske izbore, koji će se održati u junu.
Oko 400 miliona glasača će krajem proljeća birati njihove predstavnike u evropskim institucijama.
Kao rezultat ovih izbora, fomiraće se nova struktura poslanika u Evropskom parlamentu, te odabrati čelnici institucija poput Evropske komisije, Evropskog savjeta i Evropske službe za spoljnu akciju.
Ruska kampanja dezinformacija je industrijskih razmjera
"Postoje bombe koje mogu da ubiju, otrovi koji mogu da vas otruju. Ali, kako se pozabaviti manipulacijom i miješanjem na terenu, takođe je veliki izazov", naglasio je Borelj.
Rusija se, kako je ocijenio, godinama bavi kampanjom dezinformacija na sofisticiran način i u industrijskim razmjerama.
"Osjetljivi smo na ovu prijetnju jer se informacije i dezinformacije šire brzinom svjetlosti", rekao je on.
Rusija i Kina glavni akteri u širenju dezinformacija
U izvještaju se Rusija i Kina spominju kao glavni akteri koji manipulišu.
Ove dvije zemlje namjerno manipulišu sa javnim narativom na više kanala i platformi, ističe se.
Prema ovom izvještaju, motivi ova dva faktora se kreću od destabilizacije i podjele društava, do podrivanja demokratskih institucija ili samo radi ekonomske dobiti.
Izvještaj je izrađen na osnovu 750 takozvanih incidenata između decembra 2022. i novembra 2023 godine.
Prema nalazima stručnjaka, oko 59 pojedinaca bili su meta incidenata, počevši od političara, kao što su ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, francuski predsjednik Emanuel Makron, te i Borelj lično.
Među "žrtvama" bili su i glumci, poput Nikolasa Kejdža i Margot Robi, Elajdže Vuda ili književnika Stivena Kinga.
Takođe, 30 odsto napada je organizovano protiv 140 različitih međunarodnih organizacija.
Mreže poput Telegrama i Iksa (bivši Tviter) su najviše korišćene za strano uplitanje.
Međutim, navodi da je ovo miješanje primijećeno praktično na svim drugim velikim i novim platformama, a koordinacija na više platformi bila je podrazumijevani metod koji su primjenivali zlonamjerni akteri.
Srbija bila meta stranog uplitanja
U izvještaju se spominje da su mete stranog miješanja "globalne".
U 49 odsto analiziranih slučajeva, zemlje ili njihovi zvanični predstavnici širom svijeta direktno su bili meta 480 puta.
Najčešća meta bila je Ukrajina, sa 160 zabilježenih slučajeva.
Sjedinjene Američke Države bile su na meti 58 puta u ovim slučajevima. Slijede Poljska, Njemačka Francuska i Srbija.
Od ostalih zemalja regiona, navode se Crna Gora i Kosovo, i to u kontekstu stranog miješanja tokom izbornog procesa.
S tim u vezi, spominju se parlamentarni izbori u Crnoj Gori, koji su održani prošle godine, kao i lokalni izbori na Kosovu, takođe održani 2023.
Bonus video:
