U spomen na događaj u Orašcu, na kojem je tačno prije 220 godina donijeta odluka o dizanju bune protiv dahija, ali i u spomen na 1835. godinu, kada je na Sretenje Kneževina Srbija dobila svoj prvi ustav, sjutra bratska Republika Srbija obilježava Dan državnosti. U čast tog dana i mi smo se večeras sabrali da kažemo da je ovaj praznik zajednički praznik, a himna "Bože pravde" zajednička himna svih Srba ma gdje živjeli, kazao je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, na Svečanoj akademiji koja je večeras u Sali Centra za kulturu organizovana povodom obilježavanja 220 godina od Prvog srpskog ustanka i 189 godina od proglašenja Sretenjskog ustava.
Svečana akademija počela je intoniranjem himne "Bože pravde", zvanične himne Srbije.
Vraneš je kazao da je sjutra praznik pljevaljskih Srba ništa manje od bilo kojih u Srbiji.
„Sjutra je praznik i pljevaljskih Srba, nas koje od naše etničke matice dijeli prevoj koji se zove Jabuka. Tu Jabuku su vjekovima, oni koji nam ne misle dobro, svim silama, pokušavali da pretvore u jabuku razdora. Tako je bilo i do prije četiri godine, ali je uprkos svemu kroz sve to vrijeme ta jabuka bila ostala i biće jabuka sloge, mira i ljubavi jabuka koja spaja i koja poziva na jedinstvo“, rekao je Vraneš, na svečanosti kojoj nijesu prisustvovali funkcioneri Pokreta Evropa sad, Demokrata i Građanskog pokreta URA, sa kojima između ostalih Nova srpska demokratija, čiji je Vraneš kadar, dijeli vlast u Pljevljima.
Dodao je da je ustanak 1804. godine bio samo jedan u "beskonačnom nizu" ustanaka Srba i srpskog naroda za slobodu, kako na prostorima sadašnje Srbije, tako i na prostorima gdje živi srpski narod.
„Prvi srpski ustanak je samo kruna viševjekovne borbe srpskog naroda za slobodu i samostalnost a vožd Karađorđe je stao samo na čelo nepregledne kolone vitezova koji su prije njega pali na oltar otadžbine“, rekao je Vraneš.
Kazao je i da Svečana akademija povodom 220 godina od početka Prvog srpskog ustanka prilika je da "pokušamo razgrnuti zaborav" sa događaja koji su se tada dešavali na ovim prostorima, kako u pljevaljskom kraju, "tako u dijelu stare Hercegovine."
"Odmah po saznanju da su braća Srbi iz Srbije digli bunu na dahije srpski narod naših krajeva je počeo sa pripremama za dizanje ustanka. Bez ičije i ikakve pomoći osim Božije, poslije nekoliko mjeseci narod Stare Hercegovine je bio na nogama. Skoro u isto vrijeme su ustali Drobnjaci, Uskoci, Moračani, Pivljani i zatarci iz tadašnjeg pljevaljskog kadiluka kao i Prijepoljci, Novovarošani, Pribojci i Ruđani. Predvođeni svojim prvacima, hajdučkim harambašama i uskocima, svojim najumnijim sinovima, sveštenicima i kaluđerima hercegovački Srbi su faktički oslobodili cijelo svoje područje osim par utvrđenih osmanlijskih gradova. Desetine i stotine naših predaka iz pljevaljskog kraja pohitalo je u susret ka Sjenici i Karađorđevim ustanicima. Gotovo da nema porodice u pljevaljskom kraju iz koje bar jedna muška glava sa poletom nije stala pod Karađorđev barjak. Ostalo je zapisano da je svih 11 Svetotrojičkih kaluđera krenulo u pomoć ustanicima a manastir je ostao čuvati samo jedan stari kaluđer“, rekao je Vraneš uz podsjećanje da je ustanak ovog dijela Stare Hercegovine bio ugušen krajem 1905. godine.
Predsjednik Opštine Pljevlja je rekao da je na slavi i uspjesima Prvog srpskog ustanka par decenija poslije njegovog početka Srbija povratila svoju punu državnost potpuno demokratski donošenjem Sretenjskog ustava u Kragujevcu 1935. godine, u vrijeme kada je Evropom harao apsolutizam i samovolja monarha.
„Iako je često težila putem između dvije dinasitije Karađorđevića i Obrenovića, Srbija nikada nije prestala da bude stožer i pouzdan oslonac srpskom narodu u svim srpskim zemljama. Neka tako bude i na vijek i vjekova“, rekao je Vraneš.
Na svečanoj akademiji govorio je i vladika Mileševske eparhije Atanasije, a u umjetničkom programu nastupili su: glumac Ivan Vučković, guslar Saša Laketić, KUD Pljevlja i sestre Ljiljanić.
Bonus video:
