Neshvatljivo je da Andrej Milović ostaje na poziciji ministra pravde zbog poteza koji su doveli do njegovog isključenja iz Pokreta Evropa sad (PES), ali moguće je da premijer i njegov doskorašnji partijski šef Milojko Spajić pokušava da ga se oslobodi u međustranačkim sukobima, ali da to ne može da učini jednostavno, pa pravi kompromise.
Tim riječima sagovornice “Vijesti” odgovaraju na pitanje kako je moguće da je Milović loš partiji, ali dobar Vladi, odnosno zašto se nakon njegovog isključenja iz PES-a ne pokreće pitanje razrješenja iz izvršne vlasti.
Milović je isključen iz PES-a prije sedam dana zbog navodnog nezadovoljstva stranke njegovim političkim djelovanjem i stavovima, ali zasad nema naznaka da će zbog toga, makar ne u skorije vrijeme, izgubiti i mjesto u Spajićevom kabinetu.
Zbog toga su otvorena pitanja - zašto je Milović prihvatljiv Vladi i premijeru ako nije partiji, da li premijer smatra da je stranačka funkcija važnija od državne, te da li je odluka PES-a samo predstava za javnost, imajući u vidu da je ta partija prošle godine isključila iz članstva Janka Odovića, koji je ubrzo potom postao njen predstavnik u Državnoj izbornoj komisiji, a kasnije i ušao u Vladu.
Prošlonedjeljnu poruku PES-a da će Milovićeva pozicija u vlasti biti otvorena uoči njene planirane rekonstrukcije, “a u skladu s ostvarenim rezultatima u oblastima vladavine prava i evropskih integracija”, djelimično je ublažio Spajić prekjučerašnjom izjavom da njegov kabinet želi da bude “jako predvidiv” do dobijanja IBAR-a (Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24) u maju ili junu, bez “potresa” i “iznanađenja”.
To bi trebalo da znači da će Milović sigurno biti u fotelji još najmanje dva ili tri mjeseca, a da će se onda Vlada, kako je najavio Spajić, odrediti o tome hoće li ministar ostati na funkciji u zavisnosti od (ne)dobijanja IBAR-a.
Povratak u partiju (ne)moguća misija
Profesorica na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović kaže za “Vijesti” da PES i Spajić, kao i u nekim ranijim slučajevima, pokazuju visok nivo netransparentnosti i nejasnosti u radu i donošenju odluka, te da i sad ostaju dužni da građanima objasne Milovićevu poziciju.
Ona navodi da je prosto nevjerovatno da Milovića potezi koje povlači kao ministar, preporučuju za tu poziciju, ali ne i za mjesto člana partije.
“Vrlo je moguće da Spajić u međustranačkim previranjima pokušava da se liši ličnosti koje mogu kompromitovati njegovu politiku i dalji pravac djelovanja u spasavanju partije, čak i kad je riječ o najbližim saradnicima. Istovremeno, očigledno da takve rezove nije ni u prilici da učini talo lako, pa je moguće da kompromise čini upravo ostavljajući Milovića na poziciji ministra, pod uslovom da treba da se pokaže kao adekvatan za napredak u EU integracijama. Ukoliko se pokaže kao ‘dobar’ ministar, moguće je da će ga to vratiti u partijske redove”, ističe Đukanović.
Podsjećajući na slučaj Odovića, sagovornica kaže da nije prvi put da PES isključuje visokopozicionirane članove zbog “narušavanja partijskog jedinstva”, da bi vrlo brzo nakon toga opet zauzimali važne stranačke funkcije, pa i ministarske.
“U svakom slučaju, prosto je nevjerovatno da cijenu za narušavanje ugleda države (i/ili bezbjednosnog sektora) neko može da plaća kao narušavanje ugleda partije, bez ikakve političke individualne ili objektivne odgovornosti”, podvlači ona.
“Vijesti” su objavile da je jedan od razloga za isključenje Milovića navodno neizručenje Turskoj njenog državljanina Binalija Camgoza, o čemu je odlučio ministar. Članovi Predsjedništva PES-a Miloviću su navodno zamjerili i “nesmotrene” izjave, napad na sektor bezbjednosti, odnosno “ponašanje koje šteti partiji”.
Milović je početkom mjeseca optužio šefa Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) Predraga Šukovića za saradnju sa organizovanom kriminalnom grupom (OKG) “Budva” i za navodnu spornu kupovinu stanova ispod cijene u tom gradu, upravo od ljudi koji se povezuju s budvanskim kriminalnim klanom. Šuković je odgovorio da je Milović u kontaktu s pet ili šest kriminalnih grupa.
Milović ni juče nije odgovarao na pozive “Vijesti”.
Dosad neviđeno
Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić ocjenjuje za “Vijesti” da je apsolutno neprimjereno da je neko nedostojan da bude u partiji, a dostojan da bude u Vladi, dodajući da takvo nešto “nikome do sad nije palo na pamet”.
Međutim, navodi da smatra da Milović, “kad je već sve tako kako je”, treba da ostane ministar do juna i da onda bude razriješen.
“Tačno je da je kritičan trenutak i da bi promjene ugrozile dinamiku pristupnih pregovora. Ne smijemo da prihvatimo da nam Vlada situaciju s ministrom pravde i direktorom policije (Zoranom Brđaninom) poturi kao izgovore za neispunjene obaveze, a sigurno bi to uradili. Dodatno, ako država ne dobije IBAR u junu - treba da padne cijela Vlada, a ne samo ministar pravde. Vladi koja je propustila najveću priliku za napredak u integracijama, Skupština treba da izglasa nepovjerenje jer nije ostvarila najveći nacionalni interes”, poručuje Bajramspahić.
Milović nije učestvovao na posljednjoj sjednici Vlade, održanoj u petak, a iz njegovog kabineta prehodnih dana stiglo je više saopštenje u vezi ministrovih sastanaka s inostranim zvaničnicima, u kojima se govorilo o “impresivnim rezutatima” resora pravde, “punoj posvećenost ispunjavanju privremenih mjerila i dobijanju IBAR-a”, predanom radu “na ispunjavanju svih zadataka iz evropske agende”...
Spajić je prekjuče, odgovarajući na pitanje koja je svrha isključenja Milovića iz PES-a ako je u Vladi, saopštio da je to “dio političke partije kao političke partije”.
“Njegovog političkog djelovanja s kojim se partija, jednostavno, nije slagala, nekim političkim stavovima koje je iznosio, nekim nepotrebnim svađama...”, naveo je.
Građanski pokret URA najavio je u srijedu da će podnijeti interpelaciju o radu Milovića, ali su iz dijela vladajućih partija tada “Vijestima” kazali da Spajić treba da odluči o eventualnoj smjeni ministra, dodajući da ne žele da se miješaju u unutrašnje stvari PES-a, jer prema koalicionom sporazumu toj stranci pripada resor pravde. Podršku podnošenju inicijative nija dala ni najjača opoziciona stranka - Demokratska partija socijalista.
Potresi u partiji
Ostavka Milatovića desila se dan nakon raskola u PES-u, odnosno odlaska predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića iz te partije.
Milatović je, nakon višemjesečnih razmirica sa Spajićem, podnio ostavku na sve funkcije u PES-u, rekavši da je dosadašnji način rada partije suprotan obećanom i vrijednostima koje je imao na umu prilikom njenog stvaranja. On je bio drugi čovjek (zamjenik predsjednika) PES-a, stranke koju je sa Spajićem napravio prije nepune dvije godine i koja je za to vrijeme pobijedila na predsjedničkim i parlamentarnim izborima i preuzela vlast u nekoliko gradova, uključujući Podgoricu.
Ostavka Milatovića i isključenje Milovića samo su dio događaja koji “tresu” najjaču vladajuću partiju - Izvršni odbor PES-a u nedjelju je raspustio podgorički i barski ogranak partije zbog navodnog kršenja Statuta, potom je dio članova i odbornika napustio partiju, a u najavi je priklanjanje pojedinih odbora Milatoviću.
Radulović u klin, Spajić u ploču
Sudeći po izjavama visokih funkcionera PES-a, u toj partiji nisu načisto s tim zbog čega je Milović isključen iz nje.
Dok Spajić kaže da je to urađeno jer PES nije bio saglasan s nekim Milovićevim političkim stavovima, sa svađama i slično, ministar saobraćaja i pomorstva i član Predsjedništva PES-a Filip Radulović tvrdi suprotno - da je Milović “posječen” zato što “nije održavao nivo rezultata kao ministar”.
“U tom momentu mi smo smatrali da (Milović) nije održavao neki nivo rezultata, i gospodin premijer je bio saglasan s tim, i to je bila odluka Predsjedništva”, rekao je Radulović u utorak, u emisiji “Reflektor” na TV “Vijesti”.
Bajramspahić: Preuzimanjem privilegija preuzimate odgovornost
Dina Bajramspahić ocjenjuje da to što se sastavni elementi Vlade i vlasti međusobno ne podnose, ne umanjuje njihovu zajedničku odgovornost i činjenicu da preuzimanjem privilegija preuzimaju odgovornost za ukupno stanje u zemlji.
Kaže da stoga svi resori što prije treba da delegiraju svoj najbolji kadar, “da se uključe u ispunjenje obaveza i postizanje kvalitativnih iskoraka”.
“Ovo je posljednji trenutak da administracija da sve od sebe i ne ostavi nijednu mogućnost da jedna od 27 članica EU ima bilo kakav prigovor na stanje u Crnoj Gori i blokira prelazak u sljedeću fazu. Evropsku komisiju je lako zadovoljiti, ali države članice nije, a one imaju pravo da otvore svako pitanje, čak i ona koja nisu formalno ‘u pregovaračkim papirima’”, napominje sagovornica.
Bonus video:
