Iako su sve oči uprte u Ukrajinu, koja je u decembru dobila odobrenje da počne pregovore o pridruživanju EU, sljedeće proširenje Unije će vjerovatno biti Crna Gora, ocijenio je viši saradnik fondacije Karnegi Evropa Dimitar Bečev.
“Sa novom Vladom, bivša jugoslovenska republika se nada da će slijediti primjer susjedne Hrvatske i ući u EU. Tako su bar čuli najviši zvaničnici EU od premijera Milojka Spajića na Međuvladinoj konferenciji (IGC) u Briselu 29. januara”, ističe Bečev.
Kako dodaje, Spajić je dočekan raširenih ruku, a državni službenik koji se nalazio u prostoriji je rekao da “nikad nije vidio tako pozitivno raspoloženje”.
“EU treba uspješnu priču o proširenju, a Crna Gora joj je najbliža. Ako dvadesetsedmočlani blok želi da pokaže odlučnost u suočavanju sa ruskom agresijom, bolje je da otvori svoja vrata — kao što je NATO uradio 2017. kada je prihvatio Crnu Goru, koja je tada izgledala kao bojno polje između Zapada i Moskve”, smatra Bečev.
U tekstu objavljenom na sajtu fondacije Karnegi Evropa on ocjenjuje da rizici postoje i na strani EU, jer “ne mogu sve države članice blagonaklono gledati na argument da bi proširenje trebalo da bude prioritet”.
Prema njegovim riječima Crna Gora ne gradi svoje argumente samo na geopolitici, već “tvrdi da može da pokaže napredak u usklađivanju sa standardima EU”.
“Crna Gora, koja je otvorila sva svoja pregovaračka poglavlja i zatvorila tri, je ispred svih. Ako bi u Izvještaju o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) Evropska komisija krajem aprila navela da je postignut dovoljan napredak u reformama, Spajićeva Vlada bi mogla da zatvori još pet poglavlja do kraja godine”, smatra on.
Kako kaže, Podgorica u međuvremenu mora ubijediti skeptike da suzbija korupciju i organizovani kriminal – pojave koje mnogi unutar i van zemlje vide kao duboko ukorijenjene.
On dodaje da Crna Gora ima “mješovitu reputaciju” - s jedne strane uzastopne prozapadne vlade u potpunosti su se uskladile sa spoljnom politikom EU, uključujući sankcije Rusiji, a s druge strane, duga vladavina Demokratske partije socijalista (DPS) i njenog lidera Mila Đukanovića postala je simbol zarobljene države.
Podsjeća da su nakon DPS-a došle na “dvije klimave koalicione vlade” koj se postigle malo toga.
Smatra da bi ovog puta bi moglo biti drugačije jer je “centristički Pokret Evropa sad (PES) pobijedio na ključnim izborima prošle godine - u predsjedničkoj trci u kojoj je pobijedio suosnivač PES-a Jakov Milatović, a zatim i na opštim izborima u junu.
Kako dodaje, država je dobila Vladu koja ima dovoljnu podršku, desila su se ključna imenovanja u pravosuđu, završen je popis stanovništva, a “dosadna borba oko crnogorskog identiteta” između Srba i Crnogoraca je ublažena.
Bečev upozorava da mnogo toga može poći naopako jer je crnogorska politika i dalje izdijeljena, uključujući i nedavni raskol između Spajića i Milatovića, a ljudi su zabrinuti i zbog “faustovske pogodbe PES-a sa prosrpskom koalicijom Za budućnost Crne Gore”.
Bonus video:
