Rekonstrukcija Vlade je jedini način da se raščisti trenutna politička situacija i izbjegne ulazak u nestabilnost, ocijenila je Ana Nenezić iz Instituta za društveno-politička istraživanja Analitiko.
Ona vjeruje da će rekonstrukcija Vlade biti mnogo brže nego što je najavljeno, moguće već do kraja aprila. Koalicionim sporazumom partija na vlasti rekonstrukcija Vlade bi trebalo da se desi najkasnije do kraja godine. “Vijesti” su ranije objavile da će rekonstrukcija Vlade biti u dvije faze - na proljeće i na jesen.
“Što se tiče izbora, nije ih realno očekivati bar do početka jeseni, bez obzira na dalji razvoj događaja”, kazala je Nenezić “Vijestima” komentarišući novu političku nestabilnost izazvanu neslaganjem koalicionih partnera u vlasti Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrata u vezi sa imenovanjem vršioca dužnosti direktora Uprave policije, a zbog čega opozicija poziva na vanredne izbore.
Nesuglasice između PES-a i Demokrata oko sektora bezbjednosti traju od decembra, a odnosi između njih su pogoršani nakon što je u srijedu oko tri sata ujutru Vlada izabrala Aleksandra Radovića za v. d. direktora policije na predlog premijera Milojka Spajića. Vlada je prije toga, na maratonskoj sjednici, odbila predlog ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića (Demokrate) da se na tu poziciju imenuje policijski funkcioner Lazar Šćepanović.
Demokrate i jedan broj pravnika kažu da je Vlada zaključkom kojim je ovlastila premijera da predloži v. d. direktora policije prekršila član 16 stav 4 Zakona o unutrašnjim poslovima koji jasno propisuje da vršioca dužnosti direktora policije bira Vlada na predlog ministra unutrašnjih poslova, a ne premijera. Iz PES-a, međutim, tvrde da Vlada ne mora da prihvati predlog ministra.
“Vlada nije obavezna da podrži predlog ministra. Ne slažem se da smo ušli u kršenje zakona. Resorni ministar nije imao više predloga i Vlada je ovlastila premijera da predloži kandidata i ja sam predložio onoga sa najboljim referencama”, rekao je Spajić juče na konferenciji za novinare.
Ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) ponovio je juče stav partijskih kolega da je Radović nezakonito imenovan i da institucije moraju dati odgovor na pitanje. Kazao je i da je to izazvalo političku i institucionalnu nestabilnost u Crnoj Gori, dok Spajić tvrdi da je “većina stabilna”.
Međutim, lider Demokrata Aleksa Bečić i Šaranović nijesu prisustvovali jučerašnjoj sjednici Vlade. Spajić je rekao da je ubijeđen da su imali opravdanje zašto nijesu prisustvovali.
Krapović je na pitanje novinara da li Demokratska Crna Gora, čiji je funkcioner, i dalje podržava Vladu Milojka Spajića, odgovorio da će “odgovor dati organi partije”.
Ana Nenezić kaže da su dešavanja na posljednjoj sjednici Vlade samo kulminacija u borbi za zauzimanje pozicija moći u izvršnoj vlasti, između dva politička subjekta koja nemaju iskustvo prethodne saradnje, niti prethodno izgrađeno političko povjerenje koje bi garantovalo određenu predvidljivost u njihovim potezima.
“Ne ulazeći u zakonitost donesenih odluka, već sagledavajući isključivo strateški politički položaj oba politička subjekta, vjerujem da su Demokrate povukle pogrešan politički potez, bez prethodno jasnog sagledavanja realne moći, i bez pripremljene izlazne strategije, vjerujući da će javnim pritiskom na kraju izboriti pobjedu i ostvariti očekivani rezultat”, ocijenila je.
Po potezima nakon završetka sjednice Vlade, “reklo bi se da Demokrate nemaju spremnu izlaznu strategiju, ali i da ne postoji saglasnost unutar partije oko daljih koraka”, kazala je Nenezić.
Smatra da je dodatan teret i trenutak kada svako izazivanje političke krize, u susret potencijalnom dobijanju Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) za poglavlja 23 i 24, nosi rizik od kreiranja percepcije kao destabilizirajućeg faktora.
“Značajan faktor je i nerealno očekivanje da će PES, odnosno premijer Spajić prepustiti kontrolu nad sektorom bezbjednosti, posebno nakon iskustva i posljedica prethodne dvije Vlade u ovom domenu, bez obzira na potpisani koalicioni sporazum i pozicije koje taj dokument garantuje Demokratama”, navela je Nenezić.
Prema njenim riječima, Demokrate sada imaju nekoliko mogućih scenarija, od kojih svaki od njih nosi određene posljedice.
“Ako se odluče za radikalni potez napuštanja Vlade, to nosi gubitak direktnog uticaja na političke procese i mogućnost da budu okrivljeni za izazivanje političke nestabilnosti i direktno odgovorni ako Crna Gora ne dobije završna mjerila za poglavlja 23 i 24. Ipak, to bi ujedno dalo prostor Demokratama za reafirmaciju političke nezavisnosti, povećanje kredibiliteta kod dijela birača koji vrednuju principijelnost i mogućnost pozicioniranja kao glavne opozicione snage spremne da se suprotstavi nepoželjnim političkim potezima”, rekla je Nenezić.
Dodaje da bi Demokrate mogle odlučiti ostati u Vladi uz pregovore o većem uticaju ili kompenzaciji na drugim poljima, ili u krajnjem slučaju, odlučiti se za model javne kritike bez napuštanja Vlade kako bi zadržali neki oblik uticaja i izbjegli optužbe za izazivanje političke nestabilnosti.
“Ovo već nosi opasnost od gubitka kredibiliteta i autoriteta, kao i rizik od percepcije kao pasivnog partnera koji prihvata nametnuta rješenja. Za koje od ovih rješenja će se Demokrate odlučiti vjerujem da zavisi i od uticaja ostalih subjekata parlamentarne većine koji u značajnom mogu posredovati u pregovorima, ukoliko u tome vide politički interes, ali i od postizanja saglasnosti u partiji oko daljih poteza”, objasnila je.
Nenezić smatra da u odnosu na Demokrate, PES, odnosno Spajić se nalazi u politički lagodnijoj poziciji.
“Premijer i PES će, vjerujem, držati čvrsto svoju poziciju, insistirajući na svojoj odluci kao na nužnosti za efikasno vođenje vlade. Na taj način ostvaruju konsolidaciju moći i uspješno preuzimanje kontrole nad ključnim sektorima potrebnim za realizaciju njihove političke agende”, kazala je.
Spajić Demokrate može zamijeniti BS-om, SD-om i HGI-om
Ana Nenezić smatra da u slučaju da odnosi sa Demokratama, ili dijelom Demokrata postanu neodrživi, PES i premijer imaju opciju traženja podrške od drugih političkih partija kroz formiranje novih koalicionih aranžmana.
“Pored Bošnjaka ne treba isključiti potencijalnu saradnju sa Socijaldemokratama i Hrvatskom građanskom inicijativom (HGI), iako u smislu potrebne većine njihova podrška nije odlučujuća čak ni ukoliko bi partija gospodina (Milana) Kneževića (DNP) odlučila da napusti parlamentarnu većinu”, rekla je Nenezić.
Spajić je Vladu krajem oktobra prošle godine formirao sa Demokratama, Socijalističkom narodnom partijom (SNP), Albanskim forumom, Albanskom alijansom i Civisom. Podršku iz parlamenta Spajićevoj Vladi daje koalicija Za budućnost Crne Gore (Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija), koja će u Vladu ući nakon rekonstrukcije koja je planirana najkasnije za kraj godine.
To znači da Spajićevu Vladu podržava ukupno 46 poslanika. U slučaju da Demokrate izađu iz Vlade, a uđe BS, Spajić gubi podršku sedam poslanika Demokrata, ali i četiri iz DNP-a jer je lider te partije Milan Knežević najavio da će “ako BS uđe u Vladu, on izaći”.
Spajić bi u tom slučaju imao podršku 35 poslanika, a uz šest poslanika BS-a dobio bi minimalnu podršku od 41 poslanika. Spajić je juče, na pitanje ko bi mogao zamijeniti Demokrate ako izađu iz Vlade, odgovorio da je “većina stabilna”.
“I ne očekujem nikakve promjene, ne bih govorio o takvim eventualnostima”, dodao je Spajić.
Na pitanje da li će pokrenuti razrješenje Šaranovića, odgovorio je da nijesu imali nikakve formalne pritužbe i da to ne bi sada komentarisao.
Spajić je kazao i da ga niko nije kontaktirao iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) koje prikuplja informacije povodom dešavanja na sjednici Vlade, na kojoj je na njegov predlog određen v. d. direktora policije.
Bonus video:
