Regionalni direktor za Evropu u Međunarodnom republikanskom institutu Pol Mekarti reka je da je optimista u pogledu zapadne putanje Crne Gore u dužem roku, uprkos nekim političkim snagama koje su tome suprostavljene.
On je za Glas Amerike komentarisao novo istraživanje u regionu koje je za tu američku nevladinu organizaciju uradio Ipsos.
U Crnoj Gori, na uzorku od 1.036 odraslih, raste podrška za članstvo u Evropskoj uniji, ali pada podrška NATO-u i ukazuje da najveći broj ispitanika u Crnoj Gori Ameriku vidi kao najveću prijetnju, a Srbiju kao najvećeg partnera.
Upitan da prokomentariše rast proruskog raspoloženje u Crnoj Gori, Mekarti je odgovorio:
"Proruski element u crnogorskoj politici nije ništa novo. Mislim da je dio razloga povezan sa odlaganjem u procesu pristupanja, iako smatram da je Brisel dao sve od sebe da nagovijesti da je Crna Gora ispred ostalih kandidata. I dok druge zemlje možda zaostaju u tom procesu, one koje spadaju u grupu 'zemalja pravoslavnih hrišćana', ja bih ih tako nazvao, gdje se vidi određeno nazadovanje, mislim da se u Crnoj Gori prozapadno raspoloženje održava, jer je zemlja dobila dobre signale o svom procesu pridruživanja. Što se tiče proruskog raspoloženja, ono će biti prisutno… Trećina stanovnika se identifikuju kao Srbi, više je i Crnogoraca koji su na ovaj ili onaj način sljedbenici Srpske pravoslavne crkve. Tako da to nije iznenađujuće. Mene su podaci iz Crne Gore (o prozapadnom raspoloženju) zapravo ohrabrili. Više me brinu podaci koji se odnose na NATO, jer u pitanju su zemlje koje su članice. A gledajući istraživanje, postavlja se pitanje da li građani počinju da se pitaju šta su plodovi članstva u NATO. Tih koristi može biti mnogo, ali možda postoje dileme da li je članstvo bilo vrijedno svega".
Glas Amerike: U izvještaju se navodi da je podrška NATO-u opala posle velikog skoka iz 2022. S druge strane, više ljudi misli da je članstvo u NATO bilo pozitivno ili donekle pozitivno. Kako objašnjavate tu kontradiktornost?
"To se može objasniti polarizacijom koja je nastala zbog rata u Ukrajini, koji je pojačao zabrinutost građana u nekim zemljama kada je riječ o zauzimanju strana u tom konfliktu".
Glas Amerike: Poslednje istraživanje je obavljeno nakon što je nova vlada stupila na vlast, uz pomoć antizapadne, proruske koalicije. Da li je to imalo ikakvog uticaja na raspoloženje i podršku Zapadu i NATO u Crnoj Gori?
"Ne, nije imalo ogroman uticaj, djelimično zato što u pitanju nije neka nova, kako bih je nazvao, struktura gdje imate političke stranke u vladi koje su više prozapadno orijentisane i one koje nisu. To je kalkulacija koja je napravljena da se formira vlada. Ranije vlade su pokušavale da to urade pod različitim premijerima. To će se nastaviti. Verovatno će morati da se rešava u dužem roku jer ono što ovu vladu drži na okupu je antipatija prema DPS-u i prethodnim vladama koje su na vlasti bile toliko dugo. I mislim da će to biti lijepak koji će ih držati na okupu. Vidim više stabilnosti sada nego kod ranijih pokušaja da se uspostavi sličan tip vlade. Kaže se da je dobra vijest kad nema vijesti. Sve je u poslednje vreme bilo dosta mirno u Crnoj Gori što je dobro".
Glas Amerike: Ono što je iznenađujuće kod ove ankete jeste da se kod ispitanika u Crnoj Gori, Sjedinjene Države smatraju većom prijetnjom od, na primjer, Rusije. Kako to komentarišete?
"Pa, to je odjek prosrpskog raspoloženja. To je vrlo pojednostavljeno objašnjenje. Kao što sam rekao, trećina stanovništva se identifikuju kao Srbi, a još veći dio, vidio sam neke procjene da je u pitanju 60% stanovništa, identifikuje se kao sljedbenici Srpske pravoslavne crkve. To meni onda nije iznenađujuće. Prosrpsko raspoloženje u Sjevernoj Makedoniji je meni bilo iznenađujuće, jer vidjeli smo da je kandidatkinja VMRO, koji (nije) poznat kao prosrpska politička stranka, u prvom krugu odnijela ubedljivu većinu glasova. Što se tiče Crne Gore ne iznenađuje me to raspoloženje".
Glas Amerike: Govorili smo o određenom nazadovanju i smanjivanju prozapadnog raspoloženja u regionu u celini. Da li to EU i SAD pomalo gube region, ili prijeti opasnost da izgube ključnu podršku u regionu?
"Mislim da je čaša polupuna u ovom slučaju. U dužem roku, mislim da će stanovnici Zapadnog Balkana kao cjelina, ako se stave u stranu pojedinačne zemlje, uvidjeti vrijednost pripadanja široj porodici zemalja čvrsto ukorenjenoj na Zapadu, nasuprot orijentaciji ka istoku. To ne znači da zemlje neće održavati veze sa državama kao što su Rusija ili Kina ali zbog rata će biti čvršće vezane za zapadni put. I da se vratim na Crnu Goru, optimista sam u pogledu zapadne putanje Crne Gore u dužem roku, uprkos nekim političkim snagama koje su tome suprostavljene".
Prorusko raspoloženje u Srbiji izazov za cijeli region
Mekarti je rekao da u većini zemalja na Zapadnom Balkanu i dalje postoji snažna prozapadna orijentacija, dok se u Srbiji bilježi suprotan trend - raste prorusko raspoloženje, a pada podrška članstvu u Evropskoj uniji.
Prema istraživanju, u Srbiji, na uzorku od 1.238 punoljetnih građana, podrška za Evropsku uniju pala je na 40 odsto, dok se Rusija smatra najvećim partnerom, a SAD prijetnjom.
Najveća podrška za Ameriku i zapadne institucije je, prema anketi, na Kosovu i u Albaniji.
Uprkos većinski prozapadnom raspoloženju u regionu, Mekarti smatra da Zapad počinje da gubi bitku kada je riječ o naporima da obezbijedi da Zapadni Balkan ne izgubi vjeru u proces evroatlantskih integracija.
Prema njegovim riječima, Srbija pokazuje sasvim drugačiji trend od drugih zemalja regiona, koji je "manje entuzijastičan za pridruživanje EU i za zapadnu orijentaciju".
U poređenju sa prethodnom anketom iz 2022. godine u Srbiji "postoji još manje podrške za prozapadnu orijentaciju i za ulazak u EU", rekao je Makarti i ocijenio da je to "zabrinjavajući trend".
Dodao je da je "začuđen, možda ne iznenađen" time koliko se među ispitanicima SAD okrivljuju za rusku invaziju.
"Vidi se to u podacima za Srbiju, ali ima i mnogo ljudi, mnogo ispitanika u Bosni, a posebno u Sjevernoj Makedoniji, koji krive Zapad za invaziju. Tako da me je to začudilo. A takođe i jačina podrške Rusiji u Srbiji, iako nije iznenađujuća, dubina i velike brojke kada je reč o toj podršci, kao i viđenje SAD", rekao je Makarti.
Prema njegovim riječima, "to predstavlja pravi izazov, dugoročno gledano, za integraciju regiona - ne samo Srbije - u evroatlantske institucije."
"Srbija je veoma važna država i celi region zaista ne može da uđe u ove institucije, a da Srbija nije uz njega. To je najveća država u regionu Zapadnog Balkana. Važna je ekonomski i politički, i mislim da sebi činimo medveđu uslugu ostavljajući Srbiju po strani, a pokušavajući da uvedemo sve ostale. Iako ima zemalja koje idu bržim putem, mislim da dugoročno, to se ne može uraditi ako se cijeli region ne integriše", ocenio je Makarti.
Bonus video:
