Ulazak u Evropsku uniju (EU) u rukama je Crne Gore, a njena Vlada ozbiljno radi na tome.
To je “Vijestima” rekao ambasador Holandije u Crnoj Gori i Srbiji, Joust Reintjes.
On je u intervjuu rađenom elektronskom poštom, poručio da ne postoje prečice za ulazak u EU, navodeći da za neke teme kao što su borba protiv korupcije i organizovanog kriminala treba puno vremena, dosljednosti i istrajnosti, i da je u ovom trenutku “mnogo važnije gledati naprijed i fokusirati se na cilj”.
“U interesu je Crne Gore i njenih građana da se korupcija i uticaj organizovanog kriminala iskorijene, i da pravosuđe funkcioniše efikasno i potpuno nezavisno”, rekao je Reintjes, koji završava ambasadorski mandat u Crnoj Gori. On dužnost obavlja iz Beograda.
Govoreći o rezoluciji o genocidu u Srebrenici, koja je usvojena u Ujedinjenim nacijama (UN) 23. maja, on je kazao da će rezolucija doprinijeti tome da sjećanje na Srebrenicu ostane živo. Nije, međutim, komentarisao kritike koje su tokom rasprave na Generalnoj skupštini UN iznijete na račun Holandije i njene uloge u Srebrenici.
Šta, na kraju mandata, ukratko možete reći o Crnoj Gori? S kojim vladama ste najbolje sarađivali?
Kao ambasador u Crnoj Gori posljednje tri godine, ja i moj tim smo dali sve od sebe da budemo prisutni u zemlji što je više moguće. Ovaj period je bio značajan za našu bilateralnu saradnju: predsjednik (Jakov) Milatović je posjetio našeg kralja i premijera u Hagu, otvorili smo konzulat i postavili diplomatu u Crnoj Gori koji se bavi Crnom Gorom, a Crna Gora je otvorila ambasadu u Hagu. Moje iskustvo je da je saradnja sa vlastima prijatna i konstruktivna od samog početka. A na ličnom planu će mi svakako nedostajati ljepote ove zemlje, kao što je, na primjer, Bokokotorski zaliv.
Vjerujete li da je proširenje EU živo i da bi Crna Gora mogla postati naredna članica 2030. godine?
Crnoj Gori je mjesto u Evropskoj uniji i ona zajedno sa Evropskom unijom i zemljama članicama radi na tome od 2012. godine. Kad razgovaram sa stanovnicima Crne Gore, stičem utisak da su za pristupanje Evropskoj uniji. Studenti mi, na primjer, pričaju o mogućnostima studiranja u Holandiji i širom Evropske unije. Kad već govorim o ovome, moram da kažem i da momenat pridruživanja zavisi od napretka na polju reformi. Ovo je u rukama same Crne Gore, a vidim da ova Vlada ozbiljno radi na tome!
Može li Crna Gora očekivati podršku Holandije u procesu pristupanja EU?
Da! Zapravo, Holandija pruža tehničku i političku podršku Crnoj Gori od samog početka, prije 12 godina. Fokus nam je na vladavini prava, javnim finansijama, poljoprivredi, bezbjednosti i migracijama. Istovremeno, Holandija predstavlja Crnu Goru u odborima međunarodnih finansijskih institucija, kao što su Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Svjetska banka. Sem toga, već dugo sarađujemo sa civilnim sektorom jer je on integralni dio demokratskog društva.
Da li je realno da Crna Gora dobije Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) u junu?
IBAR je izvještaj koji priprema Evropska komisija i koji će uskoro biti predstavljen zemljama članicama. Mi ćemo ga pažljivo pročitati i diskutovati o njemu u narednih par nedjelja. Svi znamo da crnogorska Vlada naporno radi da bi proces integracija napredovao, a IBAR je važan korak u tom pravcu.
Zašto, prema Vašem mišljenju, Crna Gora sa EU pregovara 12 godina? Da li su prethodne vlade stvarno imale volju da ubrzaju proces pristupanja?
Jasno je da ljudi u Crnoj Gori žele da se njihova zemlja pridruži Evropskoj uniji. Poslovni ljudi uviđaju koje mogućnosti nudi jedinstveno tržište Evropske unije u smislu trgovine i investicija, ljudi mogu da žive i rade bilo gdje u EU, ukidanje restrikcija koje nameće šengenski ugovor može da doprinese da granice budu lakše za protok ljudi i roba, itd. Ako pogledate kako su baltičke zemlje iskoristile članstvo u EU, vidite koje sve mogućnosti postoje. Mislim da mnogi stanovnici Crne Gore to razumiju.
Svakako da postati članica EU zahtijeva mnogo rada (samo pomislite na usklađivanje 100.000 stranica pravnih akata koji čine AKI (zajedničko evropsko zakonodavstvo). Ne postoje prečice, za neke teme kao što su borba protiv korupcije i organizovanog kriminala treba puno vremena, dosljednosti i istrajnosti. Mislim da je u ovom trenutku mnogo važnije gledati naprijed i fokusirati se na cilj. Od ključnog je značaja da svi koji učestvuju u procesu ostanu posvećeni i imaju konstruktivnu ulogu. Vjerujte mi da je moja zemlja voljna da pomogne.
Šta je glavna kočnica Crnoj Gori na putu ka EU?
Pregovaračka poglavlja i prelazna mjerila predstavljaju jasnu mapu za Crnu Goru na putu ka EU. Važna pitanja kao što su vladavina prava, bezbjednost i osnovna ljudska prava (poglavlja 23 i 24) su sa razlogom u centru pažnje u ovom trenutku: napredak u ovim oblastima je obavezan za napredak ka članstvu u Evropskoj uniji. U interesu je Crne Gore i njenih građana da se korupcija i uticaj organizovanog kriminala iskorijene, i da pravosuđe funkcioniše efikasno i potpuno nezavisno.
Reformska agenda pruža više prilika nego prepreka. Na primjer, za bolji životni standard, pouzdanu biznis klimu, jake institucije i poštovanje osnovnih ljudskih prava. Ono što svi mi moramo da razumijemo, i ono što većina ljudi u Crnoj Gori shvata, jeste da članstvo u Evropskoj uniji jednostavno može da poboljša životni standard ljudi. Podsjećam da treba da mislimo na putovanja, trgovinu i investicije, turizam, pristup univerzitetima, poslove u inostranstvu, i još mnogo toga.
Kako gledate na najavljenu rekonstrukciju Vlade u koju treba da uđu prosrpske partije? Može li to usporiti evropski put Crne Gore?
Mi pratimo politiku Vlade i rezultate koje postiže. Ono što vidimo je da sadašnja vlada naporno radi na evropskom putu, što je odlično.
Nedavno je u Generalnoj skupštini UN usvojena rezolucija o genocidu u Srebrenici, pri čemu su neke članice kritikovale Holandiju što je zbog svoje uloge u Srebrenici, bila jedan od kosponzora Rezolucije. Kako to komentarišete?
Holandija u potpunosti podržava sadržaj i ideju Generalne skupštine Ujedinjenih naciija da odredi 11. jul kao Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine. Rezolucija će doprinijeti tome da sjećanje na Srebrenicu ostane živo, odaje počast nevinim ljudima koji su izgubili živote, osuđuje bilo kakvo poricanje genocida u Srebrenici kao istorijskog događaja i uopšteno je protiv genocida. Holandija je zbog toga kosponzorisala ovu važnu rezoluciju, koju su predložile Njemačka i Ruanda.
“Filips”, “Hajneken” i “Damen” doprinose boljoj biznis klimi u Crnoj Gori
Kako ocjenjujete ekonomsku saradnju između Crne Gore i Holandije? Gdje vidite prostor za unapređenje saradnje?
Holandske kompanije su poznate po svojoj inovativnosti, kao i po velikoj stručnosti u oblastima poljoprivrede, menadžmenta voda, pomorskom i održivom razvoju. To su oblasti koje su veoma relevantne za Crnu Goru. Ambasada je aktivna u pokušaju da ojača ekonomske veze: animiramo holandske kompanije, povezujemo partnere i promovišemo Crnu Goru organizujući događaje kao što je Promocija poslovanja na Balkanu, koja će se održati 28. juna u Hagu.
Holandija je tradicionalno poznata kao značajan izvor direktnih stranih investicija u cijelom svijetu, a kompanije kao što su “Filips”, “Hajneken” i brodogradilište “Damen” su već na tržištu. Time što su prisutne na tržištu, naše firme doprinose boljoj biznis klimi dajući dobar primjer u održivosti, poštujući visoke etičke standarde i zahtijevajući određene standarde iz oblasti vladavine prava.
Bonus video:
