Sjednica SO Bar: Ekološki problemi brojni, krivicu dijele službe i građani

Milan Nešković iz Demokratske Crne Gore je poručio da se godinama ne mrda sa mjesta kada je u pitanju reciklaža iako svijet uveliko zarađuje na taj način

6655 pregleda 3 komentar(a)
Sa sjednice, Foto: Marija Pešić
Sa sjednice, Foto: Marija Pešić

Komunalne djelatnosti Bar u prošloj godini zaradile su 339 hiljada eura a lokalna opozicija u radu ovog preduzeća najviše zamjera održavanje nekih javnih površina, probleme sa rasvjetom i nedovoljnu reciklažu. Za komunalne probleme u Baru nijesu krivi samo službenici ovog preduzeća već i građani koji nemaju dovoljno razvijenu ekološku svijest.

To je zaključak sa nastavka 19. sjednice Skupštine Opštine (SO) Bar na kojoj je usvojen Izvještaj o realizaciji programa obavljanja komunalnih djelatnosti za 2023. godinu koji je pred odbornicima branio direktor tog preduzeća, Stevo Pejović.

On je kazao da je izvještaj sadržinski bogat te da je DOO Komunlane djelatnosti Bar realizovalo programske aktivnosti za 24 odsto više od planiranog i 23 odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Pejović
Pejovićfoto: Marija Pešić

"Preduzeće je u izvještajnom periodu poslovalo pozitivno, nastavio se trend rasta i nakon oporezivanja ostvarena je dobit od nekih 339 hiljada eura a plaćena je i dobit Poreskoj upravi", poručio je on i dodao da u svim sektorima bilježe rast.

Milena Božović iz Biram Bar je ukazala na selektivno održavanje javnih i zelenih površina.

Ocijenila je da je neprihvatljivo da se čeka par mjeseci na zamejnu par svjetiljki u turističkoj sezoni, što su građani u njenom naselju traćili u komunikaciji sa Komunalnim djelatnostima.

"Ništa dok ne pozovemo direktora, što mislim da nije u redu i da treba biti bolja koordinacija. Neka prioritet budu turistička mjesta i prohodne ulice", savjetovala je Pejovića.

Božović
Božovićfoto: Marija Pešić

Ocijenila je da je trg Vladimira i Kosare zapušten te da treba razmišljajti o budućem uređenju trga u Sutomoru. Ona je pitala Pejovića da li je njihov kol centar dostupan i koliko je bilo prigovora u prošloj godini ali nije dobila odgovor.

Milan Nešković iz Demokratske Crne Gore je poručio da se godinama ne mrda sa mjesta kada je u pitanju reciklaža iako svijet uveliko zarađuje na taj način.

On je kazao da moraju početi sami od sebe, pitao koliko reciklira zgrada komunalnog, zgrada Opštine Bar.

"Treba ponuditi ugostiteljskim objektima i pravnim licima da se smanji cijena za otpad ukoliko recikliraju. Možuru ćemo manje puniti plastikom, biće jeftinije jer se naplaćuje po toni smeća", zaključio je Nešković i dodao da pored sistema odvoza otpada od vrata do vrata treba građanima omogućiti kantu za reciklažu, odnosno plastiku.

Marko Stoiljkov, odbornik Pokreta Evropa sad je poručio da niko ne može da postigne da očisti onoliko smeća koliko građani i turisti mogu da bacaju. Treba pooštriti kaznene politike, poručio je.

Odbornici Pokreta Evropa sad
Odbornici Pokreta Evropa sadfoto: Marija Pešić

Momčilo Leković iz Demokratske Crne Gore poručio je da je izvještaj sačinjen u martu pa neki podaci vjerovatno nijesu više relevantni te je on trebalo da se pred odbornicima nađe prije kraja juna.

"Imamo povećanje prihoda što je za pohvalu ali i povećanje rashoda, najviše u dijelu zarada i naknada. Imamo i povećanje broja zaposlenih i ja se zaista nadam da je to potreba preduzeća koje se razvija. Ja se iskreno nadam da je to definitivno otišlo radnicima i ukoliko je to nagrada za njihov posvećen i odgovoran rad", kazao je Leković.

Darko Janković iz Pokreta Evropa sad je kazao da je rad ovog preduzeća od izuzetnog značaja za svakodnevno funkcionisanje grada. Pitao je da li su kamere kod kontejnera donijele određene benefite i da li su primijetili smanjenje nelegalnog odlaganja otpada.

Skrenuo je pažnju na glodare koji su brojniji kod kontejnera i reciklažnih ostrva i pitao koliko ima zaposlenih u upravnoj zgradi a koliko na terenu.

Emir Peričić, odbornik Demokratske partije socijalista (DPS), je zadovoljan izvještajem i postignutim rezultatima kao i prihodima.

"Moramo imati u vidu da se ovo preduzeće, kompleksno, bavi svime od pogrebnih djelatnosti do uređenja ulica i zelenih površina. Takođe, Bar se širi i ima sve veći broj stanovnika", poručio je Peričić.

On je savjetovao da se kante na vidikovcima prazne makar dva puta nedjeljno u sezoni te da Turistička organizacija Bar i Komunalno preduzeće treba da sklope dogovor.

Branimir Lakićević, iz Nove srpske demokratije, smatra ovo preduzeće najvažnijim u gradu jer se brine o njegovoj slici ali da nije samo ono krivo kada ta slika nije lijepa.

"Prije svega loše navike naših građana i nizak nivo ekološke svijesti. Ne možemo kriviti menadžment preduzeća za sve ono što je loše u Baru. Mislim da rješenje ovog problema ne možemo tražiti u menadžerisanju Komunalnih djelatnosti već u podizanju svijesti i kroz obrazovanje", poručio je.

Odbornici su pohvalili terenske i fizičke radnike Komunalnih djelatnosti i istakli da naporno i vrijedno rade svakoga dana te da se bave poslom koji je jedan od najvažnijih.

Pejović je, odgovarajući na pitanja, kazao da ono što nikako ne može da prihvati je da je sve tako crno.

"Toliko kritika direktora, a na kraju pohvala radnicima Komunalnog preduzeća", za koje je Pejović rekao da su heroji tog grada.

Rješenje za nejednako čišćenje javnih površina, kazao je on, su sepcijalizovane mašine koje su jako skupe.

Priključak za tu mašinu košta 80 ili 90 hiljada eura, a sa njom bi mogli da obuhvate trg i šetalište u Šušanju i Sutomoru.

On se nada da će u julu stići mašina za specijalizovanu čišćenje javnih površina i da će to biti na zadovoljstvo svih odbornika i građana.

"Od prethodnog mog pojvaljivanja ovdje podijeljeno je još 1.100 kanti i to daje odlične rezultate i po pitanju naplate", njegov je odgovor na pohvale o sistemu odvoza otpada od vrata do vrata.

Kada je u pitanju reciklaža rekao je da su na 10 odsto onoga što je obavezno te da nisu ni blizu Sloveniji a kamoli Evropskoj uniji i da to važi za cijelu zemlju.

Reciklažni centar i veće reciklažno ostrvo, ocijenio je, zahtijeva ogromna sredstva.

Prema Izvještaju o realizaciji programa obavljanja komunalnih djelatnosti za 2023. godinu prihodi ovog preduzeća za tu godinu su 6.654.200 eura planirano je 5.366.000 eura. Porasli su i rashodi pa je od planiranih 5.047.100 eura potrošeno 6.223.560, 23 odsto više od planiranog.

Usvojen je glasovima 19 odbornika vladajuće koalicije. Dva odbornika opozicije, Minić i Leković, bili su protiv dok je njih šest bilo uzdržano.

Sutomore jezgro komunalnih problema

Odbornica Demokrata, Valentina Minić, je komentarišući izvještaj iznijela više komunalnih i ekoloških problema na teritoriji Sutomora.

Ona je pokazala fotografije više crnih ekoloških tačaka kao što su prenatrpani kontejneri koji se neredovno prazne, kabasti otpad ispod Golog brda i biološki otpad u vidu posječenih balvana koji na više lokacija stoje tu mjesecima.

I u ulici Cara Lazara ka Maljeviku mogu se naći najrazličitiji oblici kabastog otpada, od dušeka preko komoda do televizora. Kontejneri kod sutomorske pošte se takođe neredovno prazne.

Posebno je istakla problem na lokaciji kod Crvenog krsta, tamo se nalazi zapušten prostor gdje u nehumanim uslovima živi samohrani otac sa petoro djece. Pomenula je i kanal koji se ne održava i ne čisti ismeđu Golog brda i privatnih imanja.

"Stanje u kanalu smeta građanima, buka od bezrepih vodozemaca zbog buke život u okolnim privatnim pojedima čini izazovnim. Biološki otpad na kraju Crnogorske ulice koji se ne uklanja i pored mnogobrojnih poziva građana koji žive u tom dijelu", poručila je.

Pomenula je i nedostatak rasvjete u različitim djelovima Sutomora te da su građani i tursti izloženi mogućoj opasnosti od povreda kao i od metalne konstrukcije koša koja stoji iza terena kod škole "Kekec".

Potpuni je izostanak održavanja pješačke staze ka Maljeviku koja je obrasla rastinjem i žbunjem i ometa normalno kretanje pješaka, turista i sportista koji tom stazom treniraju. Ne uklanja se pijesak koji izuzima gotovo jedinu petinu ceste koja vodi ka Maljeviku zatim nepokošene javne površine, trotoari na kojima se nakupilo lišće još od jeseni.

Stevo Pejović joj je odgovorio da su fotografije koje je pokazala vjerodostojne ali da "ono što je ujutru čisto, poslije par sati se promijeni".

Mašine Komunalnih djelatnosti, kazao je on, ne mogu da presuju drveće, veš mašine, šoferšajbne, gume...

"Za neke stvari jednostvno je kriva i priroda. U Sutomoru, sve biljke koje nisu otporne na vodu, nestanu preko zime", ispričao je on.

Kazao je da će rastinje koje "dodiruje trotoar" o kojem je ona govorila biti okošeno u narednih par dana.

Bonus video: