Kako Hrvatska može kočiti Crnu Goru na putu ka EU: Zatvaranje poglavlja i novac zavise od Zagreba

Države članice Evropske unije (EU), među kojima je i Hrvatska, imaju bezgranične mogućnosti da blokiraju pristupanje Crne Gore toj zajednici.

To je za “Vijesti” ocijenila građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić, odgovarajući na pitanje kako bi Hrvatska eventualno mogla da zakoči put Podgorice ka Briselu, nakon što je crnogorski parlament prošle sedmice usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu.

Ta odluka izazvala je oštru reakciju Zagreba, koji će, kako je poručio tamošnji premijer Andrej Plenković, preduzeti mjere koje smatra primjerenima za takav potez, ali nije precizirao koje.

Bajramspahić kaže da Hrvatska može blokirati Crnu Goru na političkom i tehničkom nivou.

“Odluke koje se tiču Crne Gore u EU svakodnevno se donose i tiču se fondova, umrežavanja, edukacija, tehničke i ekspertske podrške, sačinjavanja izvještaja i ocjena o napretku Crne Gore, statusa posmatrača u EU institucijama, razmjena iskustava, ocjenjivanja našeg zakonodavstva i prakse... Ne očekujem da će tako radikalne mjere biti primijenjene, iz prostog razloga što ni u drugim zemljama regiona, čije su demokratije u lošijem stanju od naše, taj nivo mjera nije primijenjen”, rekla je ona.

Kao primjer blokade na političkom nivou Bajramspahić navodi slučajeve Sjeverne Makedonije i Albanije, koje su, kaže, u “nepravednoj blokadi” od jula 2022. godine, na način da su tada otvorile pristupne pregovore, a da do danas nisu dobile pregovarački okvir.

Bugarska blokira Sjevernu Makedoniju prvenstveno zbog sporova u vezi s jezikom i istorijom, a Grčka koči Albaniju zbog, između ostalog, pitanja imovinskih prava grčke manjine u susjednoj državi.

Bajramspahić, međutim, kaže da misli da trenutno ni Hrvatska nije do kraja odlučila koje bi poteze mogla da povuče zbog rezolucije.

“Bilo je vrlo neodgovorno ugroziti naš evropski put time što smo pridikovali nekome od koga zavisimo. Hrvatska je to primila kao izraz nepoštovanja i nezahvalnosti za sve čime je doprinijela dosadašnjem napretku Crne Gore”, poručuje ona.

Novinarka portala European Western Balkans Sofija Popović napominje da EU sve odluke u oblasti politike proširenja donosi jednoglasno, što znači da svaka članica mora dati saglasnost da se s nekom državom kandidatom napravi korak naprijed ka punopravnom članstvu. U tom smislu, kaže, svaka država članica ima veliku moć da blokira nastavak procesa zbog nekih bilateralnih problema.

“To se decenijama već dešava u politici proširenja, na primjer grčka blokada Sjeverne Makedonije, kasnije i blokada Bugarske. Tako da bi, u teoriji, Hrvatska zaista mogla da pokvari ambiciozne planove Crnoj Gori, koji se tiču nastavka procesa i zatvaranja pregovaračkih poglavlja”, ocjenjuje Popović za “Vijesti”, dodajući da je usvajanje “bespotrebne rezolucije” dodatno unijelo tenzije u odnose Zagreba i Podgorice, koji još nijesu riješili neke mnogo veće bilateralne probleme.

Crna Gora i Hrvatska, podsjeća, imaju više otvorenih pitanja - granicu na Prevlaci, vlasništvo nad brodom “Jadran”, procesuiranje ratnih zločina, obeštećenje porodica ratnih zarobljenika u logoru Morinj...

“Pošto vidimo da Zagreb nije srećan zbog ovog poteza crnogorske Skupštine, očekujem da će se posljedice prije osjetiti na bilateralnom i diplomatskom planu, a ne na polju evropskih integracija”, konstatuje Popović.

Neposredno nakon usvajanja rezolucije u crnogorskom parlamentu, stigla je reakcija Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, u kojoj je navedeno da žale što je Crna Gora odlučila da zanemari pozive njihove zemlje “da ne politizuje žrtve Jasenovca i ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na bilateralne odnose i evropski put Crne Gore”.

Još oštrija reakcija stigla je početkom ove sedmice iz Sabora, kad je poslanik Mosta Miro Bulj, koji je prošle godine u hrvatskom parlamentu uzivikavao ustaški pozdrav “Za dom spremni”, uputio u proceduru zaključak kojim bi se svi poslanici u crnogorskom parlamentu koji su glasali za rezoluciju proglasili nepoželjnim u Hrvatskoj.

Ako bi to prošlo u Saboru, nepoželjan bi u toj državi bio 41 poslanik Skupštine Crne Gore, odnosno većina njih iz Pokreta Evropa sad (PES) i svi poslanici Demokrata, Socijalističke narodne partije (SNP), Nove srpske demokratije (NSD) i Demokratske narodne partije (DNP).

Sofija Popović ocjenjuje da, sve i da Hrvatska blokira evropski put Crne Gore, ta blokada ne bi mogla da traje dugo. Podsjeća da Hrvatska 2016. godine nije željela da Srbiji da saglasnost za otvaranje poglavlja 23 (pravosuđe i osnovna prava), ali da ta blokada nije trajala dugo, jer su druge zemlje u EU smatrale da je vrijeme da se s Beogradom napravi napredak.

“A Hrvatska nije imala tu diplomatsku jačinu da proces blokira duže. Tada su razlog za blokadu bila neka mnogo ozbiljnija pitanja od ove rezolucije, a ticala su se prava hrvatske zajednice u Srbiji i saradnje s Hagom”, kazala je, poručujući da vjeruje da Hrvatska ni danas ne bi imala snagu da blokira taj proces zbog rezolucije.

Svako usporavanje - nepovratno izgubljeno vrijeme

Crna Gora je u pregovorima sa EU otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja, a privremeno zatvorila samo tri. Nakon dobijanja pozitivnog Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) za poglavlja 23 i 24 (pravda, sloboda, bezbjednost) prošle sedmice u Briselu, u Vladi i Evropskoj komisiji očekuju zatvaranje dijela poglavlja do kraja godine.

Dina Bajramspahić navodi da su opcije koje Hrvatska ima pred sobom brojne i da se nada da će ta država izabrati one mjere kojima će najmanje moguće štetiti crnogorskim građanima.

“Problem je u tome što nam u ovoj fazi integracija sve šteti i svako usporavanje procesa je za nas nepovratno izgubljeno vrijeme i smanjen pristup resursima koji su nam neophodni za razvoj Crne Gore. Osim toga, teško smo povratili momentum za integracije, koji je sad ponovo ugrožen i problemom s Hrvatskom, ali i s unutrašnjim izazovima”, upozorila je.

Ipak, kako dodaje, imajući u vidu da u Hrvatskoj dobro razumiju podijeljenost Crne Gore, ta država će, prema njenim riječima, umjesto formalnih blokada prije uticati na to da se na svakom koraku pooštre kriterijumi, odnosno da se pooštre i ocjene u svim izvještajima i stavovima o Crnoj Gori.

“Funkcioneri EU su pokazali da će biti solidarni sa svojom članicom i da imaju razumijevanja za njeno nezadovoljstvo. Međutim, ta ‘sankcija’ je i nešto što može doprinijeti kvalitetu reformi koje su nam potrebne”, navela je.

Da u EU nijesu zadovoljni zbog usvajanja rezolucije, pokazuje to što je iz dijela Deklaracije Evropskog savjeta uklonjen dio o Crnoj Gori. U draftu teksta, koji je izrađen 25. juna, pisalo je da “Evropski savjet pozdravlja najnoviju međuvladinu konferenciju sa Crnom Gorom i ističe napredak koji je Crna Gora ostvarila u procesu pristupanja”. Samo dva dana kasnije, kako se vidi u deklaraciji koju su “Vijesti” dobile, ta rečenica je uklonjena iz teksta.

Hrvatski “Jutarnji list” objavio je u ponedjeljak da su izbacivanje paragrafa o Crnoj Gori iz deklaracije, iako je bio predviđen, te otkazivanje posjete predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela Podgorici - dva vidljiva čina kojima je EU poslala poruku da neće olako preći preko usvajanja Rezolucije o Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu.

Mišel se u utorak u Briselu sastao s predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem. Nakon sastanka iz Evropskog savjeta je saopšteno da je susret uslijedio “nakon odlaganja posjete Mišela Crnoj Gori zbog nedavnih političkih dešavanja u zemlji”.

Kluba poslanika vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES), saopštio je juče da su razlog nedolaska Mišela u Crnu Goru “dešavanja u parlamentu u režiji Demokratske partije socijalista (DPS)”, koja je “najavio jedan od opozicionih prvaka Dritan Abazović”. Poslanici DPS-a u ponedjeljak su blokirali govornicu u Skupštini, ne dozvoljavajući održavanje premijerskog sata.

“Pa zato i ne čudi što se u zvaničnom obrazloženju kao razlog nedolaska predsjednika Evropskog savjeta navode politička dešavanja”, ocijenili su iz PES-a.

Slovenija blokirala Hrvatskoj 13 poglavlja

Slovenija je tokom 2009. blokirala 13 poglavlja (zatvaranje ili otvaranje) u pregovorima Hrvatske s EU zbog neriješenih bilateralnih pitanja, uglavnom vezanih za granični spor. Među blokiranim poglavljima bila su i 23 i 24.

Slovenija je Hrvatskoj blokirala poglavlja zbog spora u vezi s granicom u Piranskom zalivu, kao i zbog nekih drugih otvorenih pitanja. Nakon dogovora i postizanja kompromisa, uključujući arbitražni sporazum iz 2009, krajem te godine blokada je okončana i Hrvatska je nastavila pregovore, što je na kraju dovelo do njenog pristupanja EU 1. jula 2013.

Da li je Zagreb četiri puta upozorio Podgoricu da ne usvaja rezoluciju?

Hrvatska je navodno, tokom Međuvladine konferencije u Briselu na kojoj je Crna Gora dobila IBAR, četiri puta upozorila crnogorsku vlast da ne usvaja rezoluciju.

Savjetnica ministra spoljnih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić ovo nije ni potvrdila, ni demantovala.

“Između prijateljskih zemalja u diplomatskim komunikacijama dovoljno je jedno upozorenje. U ovom slučaju, nažalost, ne želim potvrditi, ali ni demantovati vaše tvrdnje. Takođe, Hrvatska je na odgovarajući način pristupila fabrikovanom pitanju rezolucije, što je vidljivo u promptim reakcijama EU”, rekla je Babić Galić “Vijestima”.

Bajramspahić: Vlada i većina precijenile svoje mogućnosti

Bajramspahić kaže da slučajevi Sjeverne Makedonije i Albanije pokazuju kako izgleda kada se neka država članica “zainati i počne da potencira nedostatke države aspiranta”.

“Koji se svima mogu pronaći, pa ode i korak dalje, da unilateralno nameće zahtjeve koji i ne pripadaju procesu pregovora i pravnoj tekovini. Onda se vidi s koliko senzibilnosti i umjeća treba voditi proces evropske integracije. Sjeverna Makedonija je postala kandidatknja za članstvo pet godina prije Crne Gore, a sad je procesno dvanaest godina iza Crne Gore”, navodi ona, poručujući da su crnogorska vlada i parlamentarna većina precijenile svoje mogućnosti i snagu, “opijene svojim slučajnim uspjehom”. “Međutim, posljedice plaćamo svi”, poručuje sagovornica.