Crna Gora ima šanse da se iščupa, ali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da je zadrži nazad, jer mu ne ide u prilog, pašće u vodu cijela njegova priča da od proširenja nema ništa, a on je taj koji neće u Evropsku uniju (EU), saopštio je Vladimir Međak, član Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji (EPuS), piše beogradski Danas.
Taj list navodi da se Srbija odavno odrekla evropskih vrijednosti, i krenula u suprotnom smjeru, da je je izgubila i status demokratije, te da je po standardima Fridom hausa jedna od država sa najvećim padom demokratije u posljednjih deset godina.
Danas piše da se na ljestvici Fridom hausa, Srbija nalazi između Talibana u Avganistanu i vojne hunte u Mijanmaru.
"Srbija krupnim koracima napušta sve demokratske vrijednosti, a slobodni izbori, sloboda izražavanja, to su vrijednosti prema kojim se vrlo jasno ponašamo na potpuno suprotan način od onoga kako bi trebalo da radi država koja hoće da postane članica EU", poručuje Međak opisujući trenutnu određenost Srbije i aktuelne vlasti prema prijemu u Evropsku uniju (EU).
Govoreći o tome kako se zvaničnici Srbije postavljaju prema evropskim vrijednostima, sagovornik Danasa kaže da ih oni, i formalno, "na svakom koraku odbacuju".
"To je više, što poslanika što drugih pripadnika vladajuće stranke, reklo u različitim medijima. Mogli ste da čujete da su demokratija i podjela vlasti nama nametnute sa zapada i da to istorijski nisu tradicionalne srpske vrijednosti. Vulin je čak EU poredio sa Trećim rajhom i Otomanskim carstvom. To je rekao potpredsjednik Vlade, a u tom trenutku je bio ministar unutrašnjih poslova ili direktor BIA. Tako visoki funkcioner države koja hoće da uđe u članstvo EU ne može da priča", napominje Međak.
On dodaje da je uzrok rasprostranjenosti negativnih osjećanja prema EU među građanima jaka i osmišljena propaganda vlasti koja traje već duže od decenije.
"Najveći problem u svemu tome je što je sadašnja vlast prethodnih deset godina propagandom uspjela da ubijedi građane da je njima u interesu da Srbija ne bude demokratska zemlja i da njihova demokratska prava niko ne štiti. Jer koncept ljudskih prava je takođe 'nametnut sa zapada'. Ta anti-zapadna kampanja se svodi na to da ljudi ovde zaista misle da je sasvim u redu živjeti u autokratskoj državi, da je za njih to dobro. To se jasno može vidjeti kod stavova mladih, gdje od 2017, otkad je Vučić postao predsjednik, u naredne dvije godine, mladi počinju da podržavaju autokratski načlin upravljanja državom i da po prvi put oni koji su bili pro EU postaju anti EU. Ta kampanja je vrlo jasna i vrlo jaka", ističe Međak.
Ono što je, kako kaže, još gore, je to što Srbija, osim udaljavanja od evropskih vrijednosti, okreće leđa i vrijednostima koje su propisane Ustavom.
"Srbija je definisana kao građanska država u kojoj su zajamčena ljudska prava i koja je zasnovana na evropskim vrijednostima. To piše u članu 1 našeg Ustava. Tako da, na primjer, potpisivanje sporazuma o zajedničkoj budućnosti sa Kinom, koje se temelji na kineskim vrijednostima i vrijednostima Kineske komunističke partije u startu nije u skladu sa našim Ustavom. Trenutno se ne može reći u kom pravcu Srbija ide, ali se jedino, više nego jasno može vidjeti da ne idemo ka Evropi", jasan je sagovornik Danasa.
On tvrdi da se antievropska retorika i praksa nisu pojačale u posljednje vrijeme, već da taj trend traje neizmijenjen od dolaska Srpske napredne stranke (SNS) na vlast.
"To je standard svih ovih godina, prethodna vlada od 2022. do 2024. ništa uradila nije. I ona prethodna od 2020. se ponašalana isti način. To je trend posljednjih šet do sedam godina, a anti-eu kampanja traje više od deceniju. I to se radi preko tabloida bliskih vlasti, preko svih kanala sa nacionalnom frekvencijom, uključujući RTS. I ovo su sada rezultati toga. Da ljudi ne mogu da razaznaju šta je istina a šta laž", napominje Međak.
Da je stanje veoma loše, Međak ilustruje i kaže, da kada bi SNS otišla sjutra sa vlasti, trebale bi godine, ako ne i decenije da se isprave stvari koje su oni napravili.
"Ne možete da vratite tek tako jednu državu koja je na 104. mjestu na svijetu po borbi protiv korupcije. Ta korupcija se ne eliminiše tako lako, jednom kada uđe u sve sisteme. Mi smo startovali sa 74. mjesta kada su oni došli na vlast, nikad Srbija nije bila ispod stotog mjesta. Sada se našla u društvu sa talibanima i Mjanmarom, znači stanje demokratije vrlo loše", objašnjava Međak.
On podsjeća da je Srbija 2014. bila na granici da uđe u grupaciju država sa potpunom slobodom govora, "a mi smo sada u slobodnom padu, pali smo četrdeset i nešto mjesta kada je sloboda govora u pitanju. Sa 54. na 94. i sad smo 91. To su vrlo ozbiljne stvari koje ne mogu tako lako da se isprave".
Sa druge strane, on potvrđuje da ni organi i institucije EU, sada, u ovom trenutku još uvijek ne pokazuju ozbiljnost kada je u pitanju proširenje.
"Ako se oko proširenja budu postavljala zaista ozbiljna pitanja o strateškom opredjeljenju Srbije, tih pitanja bi moglo da budu mnogo više i morale bi da postoje posledice zbog ponašanja Srbije. Trenutno, srpska vlast ne trpi nikakve posljedice. Niti su izbačeni iz Evropske narodne partije, što bi trebalo, nit na bilo koji drugi način, osim što se sa pregovorima ne nastavlja. Međutim, narod to ne vidi, ne vidi da Srbija od decembra 2021. ne miče dalje", objašnjava Međak.
Problem je, ističe, to što je što je EU tog decembra 2021. posljednji put pružila ruku podrške vlasti baš pred izbore.
"Trebalo je da se sve to završi 2019, da ta podrška bude posljednja, jer smo tada otvorili jedno poglavlje, pa je bilo raspoloženja za podršku. Ako bi im se taj dio podrške uskratio, to bi imalo efekta. Sjetite se šta se desilo kada je pokrenuto pitanje moguće obustave fondova Srbiji, odmah je naša vlast skočila da brani tezu da su fondovi bitni. A do tada, o EU negativno kad god može, uz priču da je Kina najveći investitor, što nije tačno. To što se prikazuje kao kineske investicije su krediti, zapravo dugovi. Najveći investitor nam je EU, kao i MMF", navodi sagovornik Danasa.
Ipak, on dodaje da se posljedice oštrijeg pritiska EU na domaću vlast obično obiju građanima o glavu.
"Ta opasnost postoji, posljedice uvijek trpe građani a ne vlast. Ali građani treba da vode računa koga biraju. Uvijek podsjećam da je SNS došao na vlast voljom građana Srbije.Posljedice toga će uvijek plaćati građani, kao što su plaćali posljedice izbora Miloševića. Ne može da se desi da vlast plati cijenu a da građani to ne osjete. Zato u uređenim zemljama građani vode računa koga biraju", kaže Međak.
Danas piše da su se evropske integracije, u rečniku domaćih funkcionera, zadržale samo u najformalnijem obliku, primjera radi u ekspozeu novog premijera, kao strateški cilj.
Taj list navodi da se u komunikaciji sa zvaničnicima EU, pitanja i greške negiraju, a onda se, dodaje Međak, "potpiše sporazum o zajedničkoj budućnosti sa Kinom".
Ključni problem, kako kaže Međak, je taj što sa druge strane, u EU, se okreće glava na sve što se dešava u Srbiji.
"Oni s vremena na vrijeme postave pitanje, naša vlast ih uvjeri da to nije istina i da se to njima samo pričinjava i nastave posao kao i uvijek", kaže Međak.
Pritom, napominje da misli na Evropsku komisiju (EK), dok se Evropski parlament (EP) vrlo jasno odredio prema vlasti u Srbiji.
"EP se vrlo jasno odredio, Njemačka je vrlo jasna, Majkl Rot je rekao da je Srbija dobrodošla ali da sa SNS- om na vlasti neće ući u EU. Problem je Evropska komisija, u čijem izvještaju je sve ravno, čak se bilježi i neki blagi napredak. U izvještajima Transparensi internešnela, Fridom hausa, Reportera bez granica, situacija u Srbiji je kao temperatura u januaru, sve je u slobodnom padu, samo EK ne vidi taj problem. I Vladimir Bilčik je na decembarskim izborima rekao da je sve bilo u redu", ističe Međak.
On dodaje da bi najjaču reakciju morala da ima EK, ali da se to neće desiti do izbora novog sastava tog tijela.
"EK vodi isti kadar koji je podržao više puta SNS, i taj isti kadar dolazi iz Evropske narodne partije, isti koji su pokrivali činjenje SNS-a od 2014. pa nadalje. Neku promjenu rada možemo da vidimo tek sa novom EK, kada bude birana u novembru, ali ako je i dalje bude vodila Ursula fon der Lajen, koja će se kandidovati i za drugi mandat, nisam optimista. To će riješiti pregovori unutar same EU, treba vidjeti ko će biti komesar za proširenje i iz koje države, da li će to uopšte biti bitan resor, s obzirom da Direktorat za proširenje uopšte nije bio bitan resor 2019, to je uzela Mađarska, jer niko drugi to nije htio. Tako da je pitanje da li će ovog puta neko biti ozbiljno zainteresovan kao što bi trebalo, jer sada je to strateško pitanje Ukrajine, Moldavije i drugih. Proširenje mora dobiti na značaju taklo što će komesar dobiti na značaju, a to ćemo sve vidjeti poslije izbora za EP", zaključuje Međak.
Kao bitno napominje da, poslije promjene aktuelne vlasti, narod mora biti obaviješten u kakvom se stanju nalazi država, te da ljudi ne mogu da očekuju da poslije dvije godine "žive u Švajcarskoj".
– Da se ne desi ono što se desilo Đinđiću. Da, čim je pao Milošević, svi hoće da žive u Švajcarskoj, poslije deset godina uništavanja države i potpunog kolapsa i bankrota zemlje, pa je onda Đinđić bio kriv za sve i svašta. Poslije prokockanih deset godina za proširenje, bićemo stavljeni u isti koš sa Moldavijom i Ukrajinom. Crna Gora jedino ima šanse da se iščupa sada, ali Vučić pokušava da je zadrži nazad, jer mu ne ide u prilog, pašće u vodu cijela njegova priča da od proširenja nema ništa. A on je taj koji neće u EU", upozorava Međak, na, kako navodi Danas, ne tako optimističan scenario koji Srbiju očekuje narednih godina.
Bonus video:
