Đukanović: Rekonstrukcija će povećati neusklađenost interesa činilaca Vlade

Rekonstrukcija Vlade će povećati heterogenost i neusklađenost interesa njenih činilaca i neminovno će negativno uticati na ispunjavanje spoljnopolitičkih prioriteta Crne Gore, ocijenila je docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, Nikoleta Đukanović.

Ona je kazala da je sada situacija o rekonstrukciji gotovo izvjesna i da vjeruje da će se dogoditi u bliskoj budućnosti.

Kako je rekla, s obzirom na to da većina u parlamentu zavisi od podrške partija bivšeg Demokratskog fronta (DF), oni svjesno koriste glasove koje su im njihovi glasači dali i poziciju koju imaju, „da izvuku što više benefita koji se kose sa interesima crnogorskih građana“.

„To mislim iz razloga što prema svim istraživanjima javnog mnjenja skoro 80 odsto građana želi ulazak Crne Gore u Evropsku uniju (EU), a većina programskih i političkih ciljeva koje proklamuju članice DF-a su u suprotnosti sa tim integracionim procesima, iako deklarativno svi daju podršku članstvu u EU“, kazala je Đukanović u intervjuu Agenciji MINA.

Ona smatra da je Crna Gora politički još nedovoljno zrelo društvo, koje ne daje podršku programskim orijentacijama političkih subjekata, nego pojedinačnim preferencijama, određenim narativima, a nerijetko i sprezi političkih aktivista i ličnih interesa pojedinaca.

„U svakom slučaju, vjerujem da će rekonstrukcija Vlade samo na kratko zadovoljiti poslanike bivše koalicije DF, ali da će dugoročno još više zakomplikovati odnose u Vladi, povećati heterogenost i neusklađenost interesa njenih činilaca i neminovno negativno uticati na ispunjavanje spoljnopolitičkih prioriteta države“, ocijenila je Đukanović.

Odgovarajući na pitanje šta bi značio ulazak Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partje u izvršnu vlast i da li bi takva Vlada bila stabilna i proevropska, ona je kazala „da smo iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) još ranije od Gabrijela Eskobara dobili nedvosmislenu poruku da DF i njegove članice nijesu partneri SAD-a, zbog politika koje su u njihovom programskom sadržaju“.

Iz država EU, kako je rekla Đukanović, nijesu postojale tako eksplicitne poruke.

„Ali su nas uvijek upozoravali šta je to što bi trebalo da bude naše spoljnopolitičko opredjeljenje, ukoliko želimo da nastavimo napredak u procesu integracija“, dodala je Đukanović.

Na pitanje koliko je vjerovatno da u izvršnu vlast, nakon rekonstrukcije Vlade, uđe i Bošnjačka stranka (BS), ona je odgovorila da se o tome govorilo i pregovaralo, ali da smatra da je to još jedan primjer trgovine u kojoj bi BS trebalo da zamijeni Demokrate.

„U cilju opet zadovoljenja određenih interesa premijera (Milojka) Spajića, jer nije postojala saglasnost Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrata o brojnim pitanjima“, navela je Đukanović.

Prema njenim riječima, u tom slučaju bi se opet matematički, a ne odgovorno i na bazi političkih preferencija, došlo do broja koji je iznad 41.

Na taj način, kako je dodala Đukanović, građani bi dobili poruku da je sve legitimno „dok možemo da se udružimo i savladamo političkog oponenta“.

„Nama kao društvu je neophodno da jasno odredimo ciljeve, da koncipiramo politike koje će nas dovesti do njihove realizacije i da odaberemo ljude od integriteta koji mogu da sprovedu te procese, a nije nam potrebna podjela funkcija po dubini i širini, u cilju šminkanja postojećeg stanja i izrugivanja narodu, jer će nas to odaljiti od evropskog puta“, poručila je Đukanović.

Ona smatra da bi manjinske partije trebalo da participiraju u svakoj vlasti u cilju promocije multikulturalizma i multietničkog sklada, ali ne po svaku cijenu.

„Ukoliko participiraju u procesu koji je suprotan njihovim suštinskim građanskim interesima, na taj način sebi ugrožavaju pozicije i vrijednosti koje bi trebalo da dostignemo u integracionom procesu“, navela je Đukanović.

Upitana kako vidi trenutnu političku situaciju u Crnoj Gori i smatra li da je vladajuća parlamentarna većina stabilna, ona je kazala da vladajuća većina pokazuje stabilnost u smislu poštovanja kohezivnog elementa „koji je za njih u ovom trenutku, jedino, vršenje vlasti“.

PES je, kako je ocijenila Đukanović, pristao na rekonstrukciju Vlade i Rezoluciju o Jasenovcu, kao kompenzaciju za Rezoluciju o Srebrenici, ali i kao protivuslugu za podršku u Skupštini.

„Mislim da su i oni svjesni da im sada nije povoljan period da ulaze u nove izbore, posebno nakon rezultata na lokalnom nivou koji ih opominju da nakon 2020. godine ne postoji konstanta u političkom životu i da izborni rezultat je proizvod obavljanja poslaničkih i državnih funkcija, kao i sprovođenja obećanih politika“, navela je Đukanović.

Ona je rekla da će na stabilnost političkih prilika uticati i razvoj situacije u Glavnom gradu gdje, kako je dodala, kriza vlasti odvlači pažnju od rješavanja pitanja građana koji uredno plaćaju dažbine i plate političkim predstavnicima, a ne dobijaju adekvatnu posvećenost i fokus na rješavanje njihovih potreba i izazova sa kojima se suočavaju.

„Problem je kada imamo situaciju da političke strukture mjere neophodnost ulaska u izborni proces spram svojih političkih predikcija o potencijalnom rezultatu tog procesa, a ne spram potreba društva da uredi život na određenoj teritoriji, bilo da se radi o lokalnom, bilo o državnom nivou“, kazala je Đukanović.

Prema njenim riječima, rezultat takvog djelovanja su pregovori političkih partija koji traju do posljednjeg momenta i pristajanja na različite kompromise, ne u odnosu na programske ciljeve tih političkih sudionika, već isključivo na bazi matematike.

„Takođe, drugi ishod, ali izuzetno važan za mene kao građanku je konstantan pad povjerenja građana u izborni proces, koji sve više vjeruju da ne glasaju za dobro rješenje, već ono koje je manje loše od nekog drugog“, navela je Đukanović.

Ona je, odgovarajući na pitanje o osnivanju novih stranka, kazala da, nažalost, u Crnoj Gori proces institucionalizacije političkih partija još nije dovršen.

Kako je rekla Đukanović, mimo toga što često nastaju nove političke partije, postkomunističku demokratiju u Crnoj Gori odlikuje nedovoljno diversificiran i ideološki neetabliran partijski sistem.

„Sa druge strane, gotovo da ne možemo pretpostaviti potencijalne saveznike za naredne izborne cikluse“, dodala je Đukanović.

U Crnoj Gori se, kako je ocijenila, koalicije prave samo da bi partije lakše došle do većeg broja mandata, a ne jer one imaju sličnu programsku, ideološku profilaciju.

„Zato koalicije tako kratko traju i zbog toga u Skupštini imamo pregršt poslaničkih klubova iz jedne izborne liste, dok imamo i slučajeve da su neke partije sa iste liste u vlasti, a druge u opoziciji“, navela je Đukanović.

Prema njenim riječima, pojava novih političkih partija može samo još dodatno otežati proces konsolidacije partijskog sistema, dodatno fragmentisati Parlament i učiniti još komplikovanijim da se dođe do stabilnih vlada u budućnosti.

„Ipak, za razliku od rasitnjavanja političke scene usljed pojave novih partija, stvaranje saveza poput novog Evropskog saveza je novina i može potencijalno doprinijeti jačanju proevropskih snaga, posebno ako uspije da bude nadstranački, a ne da bude samo forma koja će isključivo da da novo ime starim i aktuelnim praksama“, kazala je Đukanović.

Ona je rekla da, ipak, ne treba očekivati veliki rezultat niti zadovoljavajući koalicioni kapacitet, imajući u vidu teret koji nose od participaranja u prethodnim vladama.

Đukanović je, odgovarajući na pitanje da li se zbog usvajanja Rezolucije o Jasenovcu može desiti da Hrvatska blokira Crnu Goru na EU putu, kazala da usvajanje tog dokumenta u crnogorskoj Skupštini nije bilo iznenađenje, imajući u vidu protekle napore predsjednika Skupštine Andrije Mandića da se ta inicijativa uvrsti u dnevni red i bude usvojena.

„Taj čin pokazuje kontinuitet dosljednosti politike bivšeg DF-a prema vlastima u Beogradu, narušavanja odnosa sa državama u regionu, prvenstveno sa Hrvatskom, i pokazivanje svoje suštinske politike koja je vrlo daleko od evropskih prioriteta“, rekla je Đukanović.

Ona je navela da su, sa druge strane, kako ne bi ostali uskraćeni podrške u Parlamentu, partije u Vladi, uz par izuzetaka, glasale za tu rezoliciju.

„Iako znamo da je Crna Gora za usvajanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila dobila (nezasluženo) bezrezervnu (političku) podršku, sada vidimo da aktivnosti parlamentarne većine mogu dovesti u pitanje čak i takvu naklonjenost“, kazala je Đukanović.

Proces pregovaranja i EU integracija, kako je naglasila, podrazumijeva i politički i tehnički proces.

„Čak i da ispunimo sve kriterijume i zahtjeve koji se od nas očekuju, važno je taj proces politički podržavati i pomagati“, rekla je Đukanović.

Zato je, kako je poručila, važno da se odnosi grade i unapređuju i sa državama regiona i sa članicama EU.

Prema riječima Đukanović, integracija Crne Gore u EU koristi se samo kao lijepo obećanje koje građani žele da čuju, a ne kao nešto što je zaista smjernica svim partijama na vlasti.

„Potpuno je očekivano da će Hrvatska reagovati i potencijalno kočiti Crnu Goru, koja je za sada pokazala da su njeni kapaciteti i dometi u reformama ograničeni na usvajanje zakona, koji su usvojeni po spornoj proceduri, sa još spornijim sadržajem“, ocijenila je Đukanović.

Kako je kazala, otkazivanje posjete predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela Crnoj Gori jasan je znak upozorenja crnogorskim vlastima da se vođenje spoljne politike u praksi ne smije razlikovati od one koju zastupa većina u Parlamentu.

„I da ne možete imati dva potpuno različita spoljnopolitička prioriteta, naizmjenično raditi na njima kako biste zadovoljili različite strane faktore“, navela je Đukanović.

Prema njenim riječima, ono što zaista zabrinjava je snaga i moć antievropskih struja u Parlamentu da ucjenjivanjem podrškom mogu da ostvare sve ciljeve koliko god se oni kosili sa onim što podrazumijeva evropsko usmjerenje Crne Gore.

„Iako vjerujem da ćemo i dalje imati političku podršku i naklonjenost EU, mislim da nije dobro podržavati i hraniti retrogradne i regresivne snage koji odavno zastupaju antievropske narative i pokušavaju da naše društvo još više podijele i distanciraju od demokratskog svijeta“, kazala je Đukanović.