Značajna kašnjenja u imenovanjima u pravosuđu uticala su na pravosudni sistem u Crnoj Gori, iako je ostalo još samo da se izabere predsjednik Vrhovnog suda, navodi se u Izvještaju Evropske komisije (EK) o stanju vladavine prava u državi.
EK godišnje objavljuje izvještaj o stanju vladavine prava u državama članicima i Evropskoj uniji (EU) u cjelini, a ove godine je prvi put analizirano i stanje u Crnoj Gori, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.
U izvještaju se analiziraju četiri ključne oblasti za vladavinu prava - pravosuđe, borba protiv korupcije, medijski pluralizam i slobode, kao i institucionalna kontrola.
U dijelu Izvještaja EK o Crnoj Gori navodi se da pravosudni sistem Crne Gore prolazi kroz intenzivnu fazu reformi, uključujući reviziju nekoliko zakona, u cilju daljeg usklađivanja sa evropskim i međunarodnim standardima.
"Značajna kašnjenja sa imenovanjima na visoke pravosudne funkcije ozbiljno su uticala na pravosudni sistem u Crnoj Gori, iako je za sada ostalo da se izabere još predsjednik Vrhovnog suda“, navodi se u izvještaju.
EK konstatuje da promocija i sprovođenje etike i profesionalnih standarda među sudijama i tužiocima i dalje predstavlja izazov u Crnoj Gori.
"Od Crne Gore se očekuje izmjena disciplinskog i etičkog pravnog okvira za sudije i tužioce i jačanje odgovornosti sudija i tužilaca“, kaže se u Izvještaju.
Navodi se da je efikasnost pravosuđa otežana nedostatkom strateškog ulaganja u ljudske resurse i infrastrukturu.
Kako se dodaje, Vlada je usvojila u maju novi plan za racionalizaciju pravosudne mreže, dok je Sudski savjet usvojio plan nadogradnje informacionog sistema koji se koristi za dodjelu predmeta, praćenje, upravljanje i komunikacija sa strankama.
EK je navela da u Crnoj Gori postoje ozbiljni izazovi u pogledu efikasnosti pravosuđa, jer je trajanje postupaka za upravne predmete dodatno povećano.
U Izvještaju EK ističe se da je broj istraga i krivičnih gonjenja za slučajeve korupcije na visokom nivou stabilan, ali i da nedostatak suđenja i konačnih odluka doprinosi percepciji nekažnjivosti.
EK je konstatovala i da su ljudski resursi u kancelariji Specijalnog državnog tužioca nedovoljni da se izbore sa količinom posla i predmeta koji imaju.
U dokumentu se navodi da je pravni okvir koji reguliše finansiranje političkih partija opterećen nedostacima u svom obimu, jasnoći i implementaciji.
“Dok je pristup informacijama i javnim dokumentima u Crnoj Gori zakonom zagarantovan, ima ograničenja u praksi“, kaže se u Izvještaju.
Kada je u pitanju Kancelarija ombudsmana, EK navodi da je ta institucija u Crnoj Gori poboljšala svoj kapacitet za rješavanje žalbi, kao i kvalitet odluka.
"Izostanak sistematskog praćenja njegovih preporuka potkopava efikasnost rada Ombudsmana“, piše u Izvještaju.
EK je ukazala i na to da je u Crnoj Gori u junu usvojen sveobuhvatni zakonodavni paket o medijskom pluralizmu i slobodi medija, kojim se uvodi poboljšanje transparentnosti vlasništva nad medijima i drugim sistemskim oblastima, a u cilju usklađivanja sa pravnom tekovinom EU.
Kako se dodaje, da bi se postigla veća zaštita medija od političkog pritiska i neprikladnog uticaja, očekuje se da će nedavna zakonska reforma javnih medija u Crnoj Gori donijeti pozitivne pomake u pogledu upravljanja, ali i finansiranja.
Bonus video:
