Portparol hrvatskog Ministarstva vanjskih i evropskih poslova (MVEP) Tomislav Lendić saopštio je da Hrvatska ima mogućnost da zabranu ulaska Andriji Mandiću, Milanu Kneževiću i Aleksi Bečiću proširi na sve zemlje Šengenskog prostora.
Hrvatska je prekjuče proglasila personama non grata šefa crnogorskog parlamenta Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića zbog "sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe", aludirajući time na odluku Skupštine Crne Gore da usvoji krajem juna Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen.
NE PROPUSTITE
Lendić je za hrvatsku Novu TV rekao da se u ovom trenutku zabrana ulaska odnosi na teritoriju Hrvatske.
"No mi imamo mogućnost, ukoliko to procijenimo oportunim, da tu zabranu i proširimo na sve zemlje Šengenskog prostora", rekao je Lendić.
Lendić kaže da će pratiti razvoj situacije, te da su Mandić, Knežević i Bečić u sistemu nadzora granice, a mjera je neograničenog trajanja dok se ne odluči drugačije.
Na pitanje, šta ako Mandić, Knežević i Bečić pokušaju da uđu u Hrvatsku iz druge države Evropske unije (EU), Lendić je odgovorio: "Ako bi pokušali tako nešto iz zemalja Šengenskog prostora, u toj situaciji oni dolaze u potpuno ilegalan ulazak u Republiku Hrvatsku, dolaze pod udar Zakona o strancima i jasno je da se to nikome ne bi preporučilo."
Za Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen je krajem juna glasao 41 poslanik parlamentarne većine, odnosno predstavnici Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, Mandićeve NSD, Bečićevih Demokrata, Kneževićevog DNP-a, Socijalističke narodne partije (SNP) i Saveza građana CIVIS.
Dokument je usvojen na inicijativu dijela vladajuće većine, nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) izglasala krajem maja rezoluciju o genocidu u Srebrenici, uključujući i Crnu Goru, čemu su se protivile Mandićeva i Kneževićeva partija, koje su zbog toga zahtijevale da se crnogorski parlament odredi rezolucijom o Jasenovcu, koja još nije objavljena na sajtu parlamenta i u Službenom listu, niti ju je Mandić potpisao.
Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman rekao je prekjuče da je njihova suverena procjena koga će proglasiti nepoželjnim, i da Mandić, Bečić i Knežević “to zaslužuju jer su pogoršali odnose između Crne Gore i Hrvatske”.
NE PROPUSTITE
On je kazao da Crna Gora mora ispuniti završna mjerila kako bi zatvorila pregovaračko poglavlje 23 (pravosuđe i osnovna prava) i u tom kontekstu pomenuo ratne zločine, pitanje nestalih i odštete logorašima.
Grlić Radman je rekao kako su odnosi Zagreba i Podgorice pogoršani već ranije “odlukom da se bazen u Kotoru preimenuje po bivšem stražaru logora Morinj, sprečavanjem njegove posjete školskom brodu ‘Jadran’ u Tivtu i pokušajima imenovanja ulica po Ratku Mladiću i Pavlu Bulatoviću”.
Mandić je prekjuče na sjednici parlamenta rekao da je iznenađen odlukom Hrvatske, poručujući da Crna Gora neće preduzeti recipročne mjere.
Bečić je saopštio da kriterijuma zašto je na listi nepoželjnih “očito nema”, s obzirom na to da postoji još šefova partija koje su glasale za rezoluciju i članice su Vlade, aludirajući na Spajića i lidera SNP-a Vladimira Jokovića.
On je rekao da, “kao nacionalni Crnogorac i predsjednik građanske partije...”, nikad nije dijelio žrtve po vjeri i naciji, te da je njegova stranka uvijek osuđivala sve genocide i zločine,” uvijek ističući i zapisujući po više puta da je odgovornost individualna, te da nijedan narod nije i ne može biti genocidan...”.
Knežević je rekao da je njegov đed Milan “zalud poginuo na Đurđevdan 1945. oslobađajući Karlovac od ustaša i nacista”.
Bonus video:
