Vukčević: Rekonstruisana Vlada će trajati do kraja mandata, partije će ministarstva pretvoriti u "feude"

Rekonstruisana Vlada neće biti stabilna i funkcionalna, ali će trajati do kraja mandata 2027. godine, ocijenio je advokat i univerzitetski profesor Miloš Vukčević.

On je kazao da Vladu čine partije različitih političkih programa i oprjedjeljenja, ali da ih vezuje isti cilj - da što duže ostanu na svojim funkcijama kako bi mogle da ih eksploatišu u političke svrhe.

„Ova Vlada neće biti stabilna, a još manje funkcionalna, ali će, prema mom mišljenju, uspjeti da preživi do kraja isteka njenog mandata 2027. godine“, rekao je Vukčević u intervjuu Agenciji MINA.

On smatra da će Vlada teško funkcionisati, jer je čini veliki broj partija koje će, kako je naveo, svoja ministarstva pretvoriti u „feude“ za zadovoljenje svojih interesa, tako da neće mnogo poštovati ni premijera, ni politiku njegove Vlade.

„Veliki broj ministarstava je novi i biće potrebno dosta vremena dok se ona formiraju, a ministri da se nauče poslu i radu Vlade“, kazao je Vukčević.

Sve to će, kako je naveo, dodatno otežati i usložiti rad Vlade.

„Posebno činjenica da se nadležnosti pojedinih ministara preklapaju, pa će doći do sukoba, posebno na relaciji ministara i potpredsjednika Vlade koji su iz različitih političkih partija, pa je jasno da resorni ministri neće puno „fermati“ podpredsjednike Vlade koji su bez resornih ministarstava praktično bez bilo kakvog uticaja“, dodao je Vukčević.

On je ocijenio da je do rekonstrukcije Vlade došlo ranije jer se partijama koje su ušle u Vladu žurilo da što prije zauzmu ministarske funkcije.

„Kako bi mogli vršiti popunjavanje političkih pozicija po „dubini i širini“ i na taj način zadovoljiti apetite svog članstva i zauzeti države resurse, kako bi ih mogli iskorišćavati na predstojećim raspisanim opštinskim izborima“, naveo je Vukčević.

On je kazao da je, takođe, funkcionerima Bošnjačke stranke isticala 12-mjesečna naknada koju su primali nakon prestanka funkcije, „pa su morali ući Vladu kako bi nastavili da primaju platu, jer bi u suprotnom ostali bez zarade“.

Odgovarajući na pitanje na koji način će se glomaznost Vlade odraziti na budžet Crne Gore, Vukčević je rekao da nema opravdanja za toliko glomazan državni aparat.

Vlada je, kako je naveo, definitivno odustala od svojih strateških dokumenata koji propisuju smanjenje i optimizaciju državne uprave, poput Strategije reforme javne uprave, čija primjena je jedan od uslova za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji (EU).

„Značajno povećanje broja ministarstava i potpredsjednika Vlade neminovno će dovesti do povećanja broja državnih službenika i namještenika, jer svakom ministru i potpredsjedniku morate obezbijediti sekretaricu, vozača, savjetnike, šefa kabineta, kao i druge tehničke uslove - prostorije, automobile, računare, telefone“, rekao je Vukčević.

Prema njegovim riječima, to će neminovno dodatno uvećati troškove ionako glomazne državne administracije i, u krajnjem, dodatno opteretiti budžet Crne Gore.

„Budžet je svakako ugrožen ogromnim zaduženjima i kreditima koje je Vlada podigla i koje se tek sprema da podigne, a koji se primiču iznosu od pet milijardi eura do kraja godine, što je rekordan dug koji je Crna Gora ikad imala, pa će troškovi uzrokovani rekonstrukcijom Vlade još dodatno ugroziti budžet“, kazao je Vukčević.

Upitan da li je saglasan sa ocjenama da je rekonstrukcija Vlade sprovedena netransparentno i uz nepoštovanje standarda, Vukčević je rekao da je ona sprovedena „tajno i organizovano“ na jedan potpuno netransparentan način, tako da do samog čina glasanja ni poslanici nijesu znali ko su kandidati za ministre.

Prema njegovim riječima, sve to ukazuje da rekonstrukcija Vlada nije sprovedena po evropskim standardima i praksi, kao i da su političke partije koje čine parlamentarnu većinu više vodile računa o partijskim, nego o zaštiti javnog i interesa građana Crne Gore.

„Važno je istaći i to da je rekonstrukcija Vlade sprovedena uz kršenje većeg broja propisa, prije svega Poslovnika Skupštine, koji propisuje da predlog za promjenu sastava Vlade i razrješenje ministara moraju biti dostavljeni poslanicima najkasnije tri dana prije dana određenog za održavanje sjednice“, naveo je Vukčević.

On je kazao da to nije učinjeno, već je predlog dostavljen Skupštini na dan samog glasanja, tako da apsolutno nije bilo vremena da se poslanici upoznaju sa kandidatima za ministre i njihovim biografijama.

„Prekršena je i Uredba o organizaciji i načinu rada državne uprave, jer je Skupština, suprotno Uredbi, izabrala ministre nepostojećih ministarstava, poput ministarstava dijaspore, rudarstva, energetike, ekologije, održivog i razvoja sjevera, regionalnog-investicionog razvoja“, rekao je Vukčević.

On je istakao da ta ministarstva nemaju ni svoje budžete, jer se parlamentarnoj većini toliko žurilo da nijesu predložili ni izmjene Zakona o budžetu, kako bi obezbjedili sredstva za nove resore.

Vukčević je kazao da je ova situacija, ali i one od prije, pokazala zašto je Crnoj Gori prijeko potreban zakon o Vladi.

On je dodao da je sada valjda svakom jasno zašto nijedna vlast, pa ni aktuelna, ne želi da donese taj zakon.

„Nijedna vlast ne želi da bude ograničena zakonom u pogledu strukture i načina rada Vlade, broja i nadležnosti ministarstava, kako bi politički mogla dijeliti ministarstva, uvoditi nova, gasiti postojeća bez ikakve strategije, dugogodišnjeg plana i cilja, samo da bi se zadovoljili trenutni apetiti političkih partija i njihovog rukovodstva“, naveo je Vukčević.

On je rekao da je izrada Nacrta zakona o Vladi započeta još za vrijeme Vlade Dritana Abazovića.

„Tada je formirana radna grupa u koju sam lično bio uključen, koja je izradila solidan zakonski tekst koji je predviđao 14 ministarstava, ali ni tada nije bilo političke volje da se zakon donese“, kazao je Vukčević.

On je naveo da je premijer Milojko Spajić u predizbornoj kampanji takođe obećao donošenje zakona o Vladi.

„Ali male su šanse da ispuni predizborno obećanje sada kada je formirana Vlada sa preko 30 članova - sedam potpredsjednika i 26 ministara“, dodao je Vukčević.

Kako je kazao, jasno je da Zakon o Vladi ne bi smio propisati više od 14, 15 ministarstava, što je uobičajni standard kada su u pitanju evropske i druge države.

„Zamislite kada bi stigao na mišljenje Evropskoj komisiji predlog zakona o Vladi Crne Gore sa preko 30 članova, vjerovatno bi pomislili da je u pitanju neka greška, ili da je u pitanju propis EU koja uređuje sastav i organizaciju rada Savjeta ministara EU koji broji 27 ministara, praktično koliko i crnogorska administracija“, naveo je Vukčević.

Prema njegovim riječima, nema opravdanja da Crna Gora, kao mala država, ima brojniju Vladu od Kine, ili Singapura i Švajcarske zajedno.

„Prema tome, nijesam optimista da će Crna Gora dobiti skoro zakon o Vladi, jer je jasno da se aktuelna Vlada ne bi mogla uklopiti u zakonske okvire, što znači da bi bila nezakonita i suprotna zakonu o Vladi“, kazao je Vukčević.