Sjećanje na "Oluju" mora imati za cilj izgradnju politike i kulture mira i tolerancije, a ne jačanje javnog militarizma, produbljivanje političke netolerancije i obnavljanje međuetničke mržnje, saopštio je danas ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković.
Iz SNP je saopšteno da je "na današnji dan prije 29 godina počela hrvatska vojno-policijska operacija 'Oluja' čija se godišnjica obilježava kao Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe".
"Danas je dan sjećanja na sve stradale i nedužne Srbe, koji su u oružanoj akciji 'Oluja' protjerani sa svojih ognjišta, na nezapamćen pogrom, na uplakana lica staraca, žena i djece koja su traktorima napuštali svoje domove kako bi spasili jedino vrijedno što su imali - svoje živote. Neka nam ovaj dan svima nama služi kao opomena – da se sa tugom sjetimo svih stradalih i prognanih, da ne zaboravimo i da se molimo Bogu da se više nikada tako nešto ne ponovi", istakao je Joković u saopštenju koje je dostavio SNP.
On je dodao da na ruševinama iz prošlosti ne trebamo graditi mržnju, već spomenik oprosta i pobjede, kako bi pokazali koliko smo veliki i jaki.
"Snaga jednog naroda je u njegovoj slozi i zajedništvu, u ljubavi, prijateljstvu, međusobnoj saradnji i toleranciji. Crnoj Gori i svim zemljama u regionu potreban je mir i sigurnost, kako bi svi zajedno, bez obzira na vjerske, nacionalne i političke razlike, još više radili na jačanju uzajamne saradnje za dobrobit i napredak svih naših građana i bolju budućnost naših potomaka", poručio je Joković.
Četvrtog avgusta 1995. godine počela je hrvatska vojno-policijska operacija "Oluja" čija se godišnjica u Srbiji obilježava kao Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe, a u Hrvatskoj kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.
Hrvatska vojno-policijska akcija "Oluja" počela je napadom hrvatskih snaga na tadašnju Republiku Srpsku Krajinu.
U toj akciji protjerano je između 200.000 i 250.000 Srba, a ubijeno je ili nestalo više od 2.000 ljudi.
Među žrtvama te akcije hrvatske vojske i policije su 553 žene, a 80 odsto njih je bilo starije od 60 godina.
U srpskoj javnosti o toj akciji se govori kao o najvećem etničkom čišćenju na teritoriji Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
U Hrvatskoj se kao državni praznik slavi 5. avgust, dan kada je akcija "Oluja" završena ulaskom hrvatske vojske u gotovo napušten Knin i isticanjem hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi.
Time su pod hrvatsku upravu vraćeni posljednji djelovi teritorije koje su držali pripadnici srpskih vojnih jedinica.
Bonus video:
