Poslednja istraživanja, koja su pokazala pad povjerenja crnogorskih građana u Evropsku uniju, treba da zabrinu kompletno društvo, a Vladu natjeraju na konkretne akcije, posebno imajući u vidu da su integracije glavni spoljnopolitički prioritet države i jedino pitanje oko kojeg postoji partijski konsensuz pa i iz tog razloga ovom procesu treba posvetiti adekvatnu pažnju, saopšteno je iz Građanske alijanse.
Iz te NVO podsjećaju da su upozoravali na mogući scenario crnogorske Vlade o "svjesnom usporavanju procesa integracija pod raznim izgovorima i pod plaštom samozadovoljnosti usled okončanja NATO integracija".
"Vlada Crne Gore i Evropska unija treba da ulože dodatne napore kako bi crnogorskim građanima proces integracija i informacije u vezi sa njim bile pristupačnije i razumljivije. Od Vlade se očekuje da umjesto šturih izvještaja preduzme konkretne korake u pravcu neophodnih reformi kako bi proces pridruživanja tekao brže i efikasnije jer je porazno da za više od pet godina integracionog procesa Crna Gora nema stvarnih rezultata kojima se može pohvaliti", navodi koordinatorka programa GA Sanja Rašović.
Poslednja istraživanja agencije Galup kao i CEDEM-a pokazala su pad podrške građana procesu EU integracija kao i značajan procenat onih koji su skeptični prema činjenici da će članstvo u EU donijeti benefite.
"Ovakva situacija posljedica je dvodecenijskog procesa tranzicije u našoj zemlji, dok je ista u drugim istočnoevropskim državama, sa rigidnijim komunističkim režimom, trajala mnogo kraće. Iako statistika pokazuje rast prosječne plate i povećanje BDP-a, suštinski se život građana, u toku petogodišnjeg procesa pregovaranja, nije promijenio a jaz između klase bogatih i klase siromašnih je sve veći. Partokratija je duboko ukorijenjena i široko rasprostranjena na svim nivoima vlasti što dodatno urušava državne institucije i onemogućava razvoj demokratskog poretka a ujedno predstavlja pogodno tlo za razvoj sistemske korupcije i organizovanog kriminala", saopštila je Rašović.
Komunikacija crnogorske Vlade sa građanima je, kako ističe, na veoma niskom nivou pa ova kao i mnoge druge oblasti ostaju nedostupne i nerazumljive široj javnosti.
"Građani su, najčešće, nedovoljno informisani o procesu pregovaranja jer informacija o "otvaranju" ili "privremenom zatvaranju" poglavlja njima ne znači ništa konkretno. Crnogorska Vlada uglavnom servira površne izvještaje koji su prepuni stručne terminologije i koji ne prikazuju šta suštinski proces integracija predstavlja i donosi građanima. Osobe koje su zadužene za proces integracija u Crnoj Gori nijesu pokazale da imaju senzibiliteta za potrebe građana da budu adekvatno, blagovremeno i istinito informisani. Vlada treba posebno da obrati pažnju na to da li lica koja su, u njenim redovima, zadužena za EU integracije ulivaju povjerenje građanima ili upravo suprotno – izazivaju otpor prema ovom procesu. Višegodišnji pregovori bez konkretnih rezultata pokazuju neodlučnost ali i nemotivisanost crnogorskih vlasti da na efikasan način sprovedu neophodne reforme. Iako je pad povjerenja građana u EU bilježen i u drugim zemljama u procesu pregovaranja, ovakav drastičan pad povjerenja razlog je za zabrinutost".
Rašović navodi da je teret odgovornosti i na međunarodnoj zajednici.
"Koja je na brojne propuste vlasti gledala kroz prste, radi geostrateške uloge koju Crna Gora ima u regionu. Opasan je i kratkovid stav Evropske unije da treba stajati po strani i biti na distanci kada su u pitanju "unutrašnje stvari" države koje se oslikavaju kroz razna kršenja ljudskih prava, vladine prava i načela demokratije. To dodatno povećava nepovjerenje građana, posebno onih koji su demokratski orijentisani i baštine vrijednosti iza kojih EU stoji. U interesu je i Evropske unije da Crna Gora ali i cio Balkan budu dio uspješne integracijske priče. Stoga se od EU očekuje proaktivniji pristup, konkretna pomoć i akcija a ne birokratija kada su u pitanju poštovanja ljudskih prava i vladavina prava", zaključila je Rašović.
Bonus video:
