Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), preporučila je u preliminarnom mišljenju o Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja - da se razmotri mogućnost dozvoljavanja određenih stranih donacija partijama.
ODIHR je u dokumentu u koji su "Vijesti" imale uvid, a koji bi sjutra trebalo da bude prezentovan u crnogorskom parlamentu, naveo da treba razmotriti mogućnost da međunarodne političke organizacije i udruženja mogu davati priloge "svojim nacionalnim ograncima" za podršku u izgradnji stranke i edukaciji, uz uslov da te donacije ne budu korišćene za finansiranje kampanja i davanje prednosti određenim političkim akterima na račun drugih.
Podsjećajući da je zakonom koji su analizirali zabranjeno primanje priloga od "drugih država", pravnih i fizičkih lica koja nemaju biračko pravo u Crnoj Gori, te da je ta odredba u skladu s Preporukom Komiteta ministara Savjeta Evrope Rec(2003)4, ODIHR navodi da mnoge zemlje dozvoljavaju određene izuzetke od takve, potpune zabrane stranih donacija, i dodaje da je preporuka da se to pitanje "pažljivo uredi kako bi se izbjeglo kršenje prava na slobodu udruživanja partija aktivnih na međunarodnom nivou".
ODIHR ocjenjuje da, prema smjernicama te organizacije i Venecijanske komisije o regulisanju stranaka, "(to) pažljivo uređivanje može biti posebno važno u svjetlu rastuće uloge političkih partija Evropske unije (EU), kao što je navedeno u Povelji o osnovnim pravima EU, član 12(2)". Osim toga, poručuje ODIHR, ovom vrstom propisa mogla bi se dozvoliti određena podrška stranog krila partije, "u skladu sa st. 10.4 i 26 OEBS-ovog Kopenhagenskog dokumenta", kojim se, kaže, predviđa spoljna saradnja i podrška pojedincima, grupama i organizacijama koje promovišu ljudska prava i osnovne slobode.
"U zavisnosti od regulisanosti nacionalnih krila međunarodnih asocijacija, finansijska podrška tih tijela možda neće zahtijevati isti stepen ograničenja. Zbog toga se preporučuje da se preispita potpuna zabrana novčanih donacija iz međunarodnih izvora, da se utvrdi da li se u zakonu mogu predvidjeti određeni razložni i uravnoteženi izuzeci koji bi omogućili donacije od međunarodnih političkih organizacija/udruženja za podršku njihovim nacionalnim krilima u izgradnji partija i edukaciji...", piše u dokumentu.
Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja usvojen je krajem 2019. godine. U okviru skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, krajem juna formirana je radna grupa za izradu nacrta novog akta. U njoj učestvuju predstavnici svih partija i klubova poslanika koji su zastupljeni u Odboru, kao i predstavnici akademske zajednice i nevladinog (NVO) sektora. Za izmjene važećeg zakona ili usvajanje novog nije potrebna kvalifikovana većina.
ODIHR u preliminarnom mišljenju preporučuje i da se razmotri proširenje prava na finansiranje iz budžeta, kako bi se time obuhvatile i partije koje nisu zastupljene u državnom parlamentu ili lokalnim skupštinama - što sada nije slučaj, čime bi se, kaže, omogućilo da i vanparlamentarne i novoosnovane stranke imaju pravo na finansiranje.
Navodi se da tim partijama, kojih nema u parlamentima ali koje učestvuju na izborima i uživaju minimalnu podršku građana, treba dati dio sredstva kako bi se promovisao politički pluralizam i garantovalo da birači "imaju političke alternative koje su im potrebne za pravi izbor". To je, ocjenjuje ODIHR, naročito važno za manje stranke ili novoosnovane, "kojima treba pružiti pravičnu priliku da se nadmeću s već postojećim partijama".
"Preporučuje se usvajanje jasnih smjernica o tome kako nove partije mogu postati kvalifikovane za finansiranje. Zbog toga bi trebalo razmotriti uvođenje šireg sistema za određivanje uslova za finansiranje...", stoji u dokumentu u koji su "Vijesti" imale uvid.
ODIHR takođe preporučuje da se razmotri i povećanje udjela finansiranja iz budžeta tokom predizborne kampanje, kako bi se podržale male i novonastale partije "koje možda nemaju odgovarajuće privatne resurse". Ta organizacija konstatuje da se, kao i u slučaju finansiranja redovnih aktivnosti stranaka, čini da zakon pruža više mogućnosti većim političkim akterima, posebno onima koji su izabrani, što, dodaje, može nepovoljno uticati na novonastale ili manje političke subjekte.
"Iako se srazmjerni pristup raspodjeli sredstava iz budžeta na osnovu rezultata izbora generalno smatra pravednim, u interesu političkog pluralizma je da se pružanje podrške iz budžeta uslovi postizanjem nižeg praga od izbornog praga za osvajanje mandata u parlamentu... U vezi s finansiranjem poslije izbora, veći značaj treba dati broju glasova koji pokazuje određeni nivo podrške koju je politička partija primila, umjesto broju mandata osvojenih u parlamentu", poručeno je.
U preliminarnom mišljenju, u dijelu preporuka o privatnom finansiranju redovnih aktivnosti partija i kampanja, navedeno je da treba obezbijediti detaljnije propise o donacijama u naturi, praveći razliku između usluga koje su besplatne ili po nižoj cijeni, a koje se smatraju političkom aktivnošću, i onih koje bi bile naplaćene drugim mušterijama; zahtijevati da se u godišnjim izveštajima stranaka obavezno navode svi zajmovi, uključujući njihove detaljne uslove, dok bi neizmireni zajmovi i oni koji ostanu nepodmireni do konačnog izvještaja o finansiranju kampanje trebalo tretirati kao donacije; definisati članarine i sponzorstva u zakonu kao priloge, kako bi se spriječilo njihovo korišćenje u svrhu izbjegavanja najvišeg dozvoljenog iznosa donacija.
ODIHR je, između ostalog, preporučio i da se u zakonu predvide prigodna i srazmjerna ograničenja u vezi s finansiranjem kampanja od trećih lica, "uključujući primjenu istih ograničenja kao za političke partije i obaveze izvještavanja za treće strane kako bi se spriječili mogući pokušaji izbjegavanja ograničenja", da se Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) odobre proširene istražne i inspekcijske nadležnosti i direktan pristup potrebnim bazama podataka kako bi djelotvorno nadgledala finansije stranaka i kampanja, da se ojačaju i sprovedu odredbe zakona koje se tiču trošenje novca namijenjenog ženskim organizacijama u partijama, "uz obezbijeđen odgovarajući nadzor i kontrolu relevantnih troškova, i srazmjerne sankcije u slučaju zloupotrebe"...
Eksperti ODIHR-a preliminarno mišljenje su, kako je saopšteno juče iz parlamenta, pripremili za potrebe Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.
Bonus video:
