Decenijska zapuštenost, nemar, ekološki problemi i kontinuirani privredni slom za vrijeme bivšeg režima, dovele su do drastičnog pada broja stanovnika u Pljevljima između dva popisa.
To je kazao poslanik Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin, komentarišući juče objavljene zvanične podatke popisa održanog krajem prošle godine.
“Pljevlja su početkom devedesetih imala preko 11.000 zaposlenih, dominantno u privrednim gigantima koji su odmah uništeni ili privatizovani pa zatvoreni, na način da su pojedinci stekli enormna bogatstva. Kao posledica tog procesa, više od 5.000 radnika ostalo je bez posla i bili su prinuđeni da napuste svoj grad u potrazi za egzistenciom. Kada je u pitanju ekologija, bivši režim nije uspio za 40 godina da realizuje projekat toplifikacije, koji je pokrenut tek 2021, umjesto da je završen 1985. godine, pa su Pljevlja decenijama pozicionirana u vrhu liste najzagađenijih gradova u Evropi”, kazao je Rovčanin
Decenijski izostanak Pljevalja sa liste prioritetnih infrastrukturnih projekata u Pljevljima dodatni je razlog za velike migracije stanovništva.
“Decenijama, izostajala sa liste prioritetnih infrastrukturnih državnih projekata i prepuštena sama sebi, Pljevlja su uprkos ogromnom učešću u bruto društvenom proizvodu, bila poslednja u koloni i tako tretirana, sve do 30.8.2020 godine. Da li će pokrenuti projekti, koji su trebali biti završeni prije 30 godina, dati rezultate? Uvjeren sam da hoće, ako pored toga svi naredni državni budžeti usmjere trostruko veća sredstva za Pljevlja. Naš grad je došao do crvene linije i potrebna je snažna podrška. Ovakvo demografsko stanje se ne može ispraviti za godinu ili dvije, ali možemo zajedničkim snagama prvo da zaustavimo silaznu putanju i pokrenemo točak naprijed”, kazao je Rovčanin.
Komentarišući ostale podatke popisa Rovčanin je naveo da su vremena, kako tvrdi, diskriminicije po nacionalnoj, jezičkoj i vjerskoj osnovi poražena i da su "iza nas".
“Jednak pristup u pravima prema svakom građaninu bez obzira kako se nacionalno izjašnjava i kojim jezikom govori. Srpski jezik ima svoje utemeljenje i u istorijskom biću Crne Gore i Pljevalja, kulturi, tradiciji, kao i u pravnom sistemu, zato je u današnjoj strukturi najzastupljeniji maternji kojim govori većina građana. Sve iskazane brojeve i procente popisa treba prihvatiti kao realnost i poštovati. Vremena diskriminacije su prošla”, zaključio je Rovčanin.
Bonus video:
