Iako su svi nakon objave rezultata popisa proglasili pobjedu svoje ideje, statistika koju je objavio Monstat treba duboko da zabrine jer smo država čija je populacija u starosti, a u državi čije stanovništvo stari potpuno je irelevantno ko je koje nacionalnosti, poručeno je iz CDT-ovog podkasta Akcija.
Direktorka Društva statističara i demografa (DSD) Gordana Radojević ocijenila je da su najvažnije informacije koje nam je popis dao one o strukturi stanovništva po starosti broju stranaca, jer, kako navodi, one određuju sve naredne korake i pojave – i demografske i ekonomske.
"Kada je u pitanju veličina stanovništva, mali je rast od 0,6 odsto. Međutim, u ukupno stanovništvo se računaju i državljani i stranci, vidimo da ima promjena u pravcu da raste broj stranaca a smanjuje se broj domicilnog stanovništva. To je ključna poruka ovog popisa. Važno je da na strance računamo kao na dio demografskog potencijala, ne samo ekonomski nego i demografski, oni koriste naše bolnice i škole, bitno je tako posmatrati bez obzira na državljanstvo“, kazala je Radojević.
"Druga bitna informacija je duboko zabrinjavajući nedostatak mlade populacije. Populacija do 30 godina činila je 40 odsto populacije 2011, sada čini 35 odsto i kada uporedimo vidimo da nam nedostaje preko 30.000 lica starosti do 30 godina. Šta je razlog? Ili su otišli ili zbog niskog nataliteta se nisu ni rodili“, dodala je ona.
Navodi da nedostatak mlade populacije vuče dvije vrste posljedica – demografske i ekonomske.
"Mi smo u dubokoj starosti, 15 ili 17 opština je u stanju starosti ili duboke starosti. Od društva u dubokoj starosti možemo očekivati sve što i od pojedinca koji uđe u starost. A šta možemo očekivati od pojedinca i države u starosti – ekonomska aktivnost se smanjuje, potrebe se potpuno mijenjaju, tražnja za zdravstvenim uslugama se povećava, kao i za socijalnim uslugama, penzija postaje osnovni izvor prihoda, a fond PIO osnovni izvor stabilnosti stare populacije“, poručila je Radojević dodajući da starenje populacije ne obećava dinamičnu stopu ekonomskog rasta.
NE PROPUSTITE
„Vidimo da ova tri pitanja zbog kojih smo odlagali popis postaju nerelevantna, zato što se naše društvo smanjuje, potpuno je nerelevantno u državi koja je u stanju duboke starosti, ko je koje nacionalnosti, trka je samo ko sporije odumire“, istakla je Radojević.
Rezultati dočekani u boljoj atmosferi, kontrola više politička nego stručna
Novinar Zoran Radulović ocijenio je da smo rezultate popisa dočekali u neuporedivo boljoj atmosferi nego što je bila kada je taj proces počeo.
„U oktobru prošle godine smo imali kampanju bojkota, nezadovoljstvo zajednica manjinskih naroda, nezadovoljstvo dijela nevladinog sektora koji se bavi ovom problematikom, manjak popisivača“, naveo je on.
Govoreći o kontroli procesa, Radulović je naveo da je kod nas normalno da političari kontrolišu sve.
„Doslovno sve. Onda je bilo normalno i da političari kontrolišu popis, a normalizovano je i da čekamo da nam političari kažu je li taj popis bio kako treba ili nije. Drugo je pitanje jesu li političari stvarno odradili posao koji su preuzeli. Oko toga postoje određena sporenja, jer nisu bili pretjerano zainteresovani. Imam osjećaj da su političari i ovu priču, koja je njima mnogo važnija nego nama, pripremili poprilično vješto, komunikativno, kako političari rade. Ostavili su prostor da spore rezultate, ako im se oni ne svide i ostavili su prostor da prigrabe zasluge ako vide da taj iskazani rezultat mogu da obrade tako da sebe proglase za pobjednike“, rekao je on.
Radojević je dodala da su popis sprovodile tri vlade.
„Prva je bila Krivokapićeva koja je dala predlog, promijenila zakone koji regulišu nezavisnost statistike. Ta Vlada je napravila važne promjene u tijelima koje u stvari garantuju nezavisnost statistike. Abazovićeva Vlada je pripremila gotovo sve pretpostavke za realizaciju, od metodoloških, informatičkih... Tada smo imali jasan otpor da se politička kontrola ostvari. I Spajićeva Vlada je imala taj kvalitet da je otvorila širok konsenzus i sada imamo to prihvatanje od aktera koji su značajni za kreiranje javnog mnjenja o popisu ali njihovo mišljenje nije garant da je taj proces završen do kraja kvalitetno“, kazala je nekadašnja direktorica Monstata.
Govoreći o prisustvu premijera i ministara na predstavljanju rezultata, Radojević je rekla da to nije samo čudno, već i nezakonito.
"Međunarodni standard i praksa je da bude distanca između organa koji sprovodi mjerenje i onih čije se politike ocjenjuju, učešće ministra finansija sa stanovništva međunarodnog standarda ne bi se smatralo poželjnim, malo je neuobičajeno, a možda je razumljivo jer je politizacija bila obimna, bila je i u prethodnim popisima, 2011. niko nije imao pristup tim podacima”, kazala je ona.
Komentarišući to što nije prijavljena nijedna nepravilnost, istakla je da je javnosti jedino dostupan zaključak Odbora za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, kao i praćenje sprovođenja procesa popisa.
"Oni su iskazali vjerovanje da je popis sproveden u nekoj najboljoj mogućoj mjeri i da je zavisio od okolnosti koji su ograničavali njegovu potpunu uspješnost ili neuspješnost“, dodala je Radojević.
Upitana da li je izvršena stručna kontrola popisa, Radojević je odgovorila da, „toliko koliko je javnost upoznata, stručna kontrola se nije desila“.
"Kažem, koliko je javnost upoznata. Ta kontrola se obično radi preko nezavisne grupe eksperata, međunarodnog ili nacionalnog karaktera, ali iz isključivo statističke profesije, bez iskustva u sličnim akcijama. Za tu vrstu provjere postoji unaprijed definisana metodologa koju definiše EUROSTAT i ti procesi se kontrolišu, ne samo u Crnoj Gori, da li je sprovedena kvalitetno ili ne. Vrlo važno je da na kraju te stručne, dodatne, eksterne kontrole, imate vrlo detaljan i precizan izvještaj sa svim onim što je bilo loše i vrlo jasan zaključak da su rezultati popisa tačni ili nijesu tačni i u kojoj mjeri. Mi smo iz ovog procesa izašli sa velikim obimom političke kontrole. Kažem nužan je bio, zbog procesa i tranzicije, ali na kraju nemamo zaključak “da, to je tačno” koji je dao neko ko je statističar profesijom, sa iskustvom u sličnim procesima koji se sprovode u EU. To je poruka za sledeće popise, da pored političke participacije, imamo i nezavisnu riječ i monitoring“, rekla je ona.
Upitana da li je propisanih sedam dana bilo dovoljno da građani provjere svoje podatke, uz napomenu da je to učinilo samo tri odsto popisanih, Radojević kaže da je to jedinstveni mehanizam kontrole karakterističan za Crnu Goru i da se tu teret se ne može pripisati Monstatu.
"Oni nisu ni tražili tu kontrolu, više je stvar analize zašto političari koji propagiraju učešće građana nisu promovisali period koji je bio sasvim dovoljan uz dobru komunikaciju i promociju da procenat provjere bude veći, to je izostalo“, rekla je ona.
Radulović ističe da Monstat nije bio dužan niti je osjećao potrebu da animira kontrolore vlastitog rada. „To su trebali da urade političari i Vlada, sve je prošlo u nekoj magli, sedam dana nije malo vremena“, rekao je Radulović.
Upitan da li vjeruje u rezultate popisa, Radulović je odgovorio potvrdno.
"Nemam razloga da ne vjerujem, imam neke sitne sumnje, rezultati su pred nama, nismo dobili zamjerke koji bi ih na dramatičan način diskreditovali“, kazao je on.
Radojević, na ovo pitanje, dodaje da se konačni rezultati se razlikuju značajno od preliminarnih.
"Podaci o strancima će se analizirati, juče je objavljeno šest od 50 podataka koje čekamo, stručno oni moraju biti sveobuhvatno analizirani da bi vidjeli koliko su tačni, sveobuhvatni koncept kvaliteta je višedimenzionalan i ne odnosi se samo na rezultat nego na mnogo drugih procesa, period u prosjeku od šest do 12 mjeseci, garantujem i tvrdim da kad DSD uradi tu analizu za šta je potrebno vrijeme po metodologiji koja se koristi u svim zemljama EU izaći ćemo pred javnost“, navela je ona.
Upitana da li to što je usred procesa izmjenama zakona omogućeno uparivanje podataka sa bazom MUP-a – promijenilo popis iz tradicionalnog u kombinovani i je li stvorena neka nova baza podataka, Radojević kaže da ne zna da li je baza MUP-a bila osnova da onaj ko se nije popisao bude uključen, a neko ko se popisao a nema osnova za to kroz registar, da je nepostojeći građanin brisao, još uvijek ne znamo, i da vjeruje da će to Monstat objaviti.
Komentarišući manji broj građana hrvatske nacionalnosti, Radojević je rekla da se u apsolutnom iznosu hrvatska populacija nije smanjila, a u relativnom jeste. „Od prethodnog popisa Hrvati i Romi su imali preko jedan odsto, sad su ispod, nije tolika razlika u brojevima. Pojavile su se neke druge zajednice, kako budemo povećavali udio stranaca opadaće udio domicilnog stanovništva“, kazala je ona.
Kako je broj stranaca manji od podatka MUP-a?
Komentarišući veliku razliku u odnosu na podatke MUP-a da u Crnoj Gori živi 98.000 stranaca i činjenicu da ih je u popisu skoro upola manje, ona ističe da postoi više nepoznanica. „Da li ste dobro utvrdili veličinu populacije, aktuelna imigracija je teško da se obuhvati, da li je došlo je do neobuhvata, da li je u međuvremenu to stanovništvo otišlo, imamo nepoznanicu“, rekla je Radojević.
Radulović dodaje da su stranci u Crnoj Gori prilično mobilna populacija. „Mi smo imali manjak popisivača, trebalo je popisati strance koji ne govore ovdašnjim jezicima, neki su i htjeli da budu zaobiđeni, naročito Rusi i Ukrajinci koji su vojni obveznici koji se plaše vojnog poziva“, naveo je on.
Znaju da je zbog jezika potrebno mijenjati Ustav, ali znaju i kako se Ustav krši
Komentarišući najave promjene Ustava zbog jezika, Radulović ističe da političari znaju da je za uvođenje srpskog jezika kao službenog potrebna izmjena Ustava, ali da to poručuju oni koji su već kršili Ustav.
„Recimo, na izmjenama Zakona o predsjedniku i slične stvari. Već su najavili da traže mehanizam kojim bi Ustav mogao biti zaobiđen. U međuvremenu smo dobili novi ucjenjivački potencijal. Iz Evropske komisije smo dobili signal da je naša Reformska agenda prihvaćena, da otvara vrata za priliv novca. Ta Agenda predviđa da ćemo do kraja godine imati predsjednika Ustavnog suda, da ćemo završiti ovu reformu izbornog zakonodavstva o kojoj pričamo desetak godina a nismo je se ni dotakli. Tu raste trgovački potencijal političkih aktera i oni će ga koristiti“, rekao je Radulović.
On je, upitan da li je trebalo sačekati popis da bi se krenulo u program Evropa sad 2, kazao da podaci pokazuju ono čega su se svi pribojavali.
„Podaci pokazuju da će pritisak na penzioni fond samo rasti, da je broj onih koji treba da pune taj fond sve manje, učešće zaposlenih u finansiranju fonda PIO, problem će biti sve veći i veći. Da li je trebalo sačekati, vjerovatno, ali da je pristup toj priči bio odgovoran ne bismo morali da ih sa strane učimo da je trebalo sačekati“, zaključio je Radulović.
Bonus video:
