Izvršne vlasti u region objavljuju najosnovnije informacije o radu, a javnost je uglavnom uskraćena za pristup ključnim informacijama, pokazuje regionalni indeks otvorenosti.
To je saopšteno na trećem panelu regionalne konferencije “Proces kreiranja javnih politika: učešće, transparentnost, odgovornost”, koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Govoreći o transparentnosti institucija u Srbiji, predstavnica Partneri Srbija, Kristina Obrenović, navela je da istraživanja, izvještaji međunarodnih organizacija i stvarnost građana pokazuju da su institucije sve zatvorenije.
“Ove godine se u Srbiji obilježava 20 godina primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, a čini nam se da ne možemo da istaknemo te šampione otvorenosti”, rekla je Obrednović, saopšteno je iz CDT-a.
Ona je istakla da godinama unazad postoji lista pitanja na koja nema odgovora, a koja svakog dana postaje sve veća.
“Iako Regionalni indeks otvorenosti pokazuje da institucije objavljuju najosnovnije informacije, ipak izostaje pristup ključnim informacijama”, rekla je Obrenović.
Ona je kazala da se u Srbiji sprovode javne rasprave, ali da, kako je ocijenila, imaju jako mali efekat.
Prema riječima Obrenović, izostaje momenat koji je mnogo važniji, a to su rane javne konsultacije.
“U fazi kada imamo nacrt zakona i javnu raspravu, to je već oblikovan zakon, oblikovan predlog. Tu javna rasprava može da doprinese samo nekim tehničkim izmjenama ili ako se javnost baš jako usprotivi nekom rješenju, moguće je da se nešto izmijeni”, istakla je Obrenović.
Ona je dodala da zanemarivanje ranih javnih konsultacija znači da zainteresovana javnost gubi priliku da utiče na strukturu, sadržaj i kvalitet zakona.
Obrenović je problematizovala lex specialis zakone koji se donose bez učešća javnosti, ukazujući da je donošenje tih zakona rasterećeno obaveznih aktivnosti koje prethode usvajanju regularnih zakona.
Predsatvnica Udruženja građana “Zašto ne?” iz Bosne i Hercegovine (BiH), Amina Izmirlić Ćatović, kazala je da se ni u toj državi nije desio veći, vidljiviji napredak u pogledu transparentnosti rada institucija. “Dio institucija, jako mali broj, uspio je da prepozna značaj otvorenosti i transparentnosti i unaprijedi rezultate, ali nikakva promjena na širem nivou se nije desila. I dalje imamo brojne institucije koje stagniraju, uz neke minimalne napretke ili je sve ostalo na niskom nivou otvorenosti”, kazala je Izmirlić Ćatović.
Ona je pojasnila da institucije na državnom nivou odlikuje veća transparentnost, koja najčešće, kako je navela, zavisi od rukovodioca tih institucija.
“Institucije su otvorenije ako se krećemo ka višim organizacionim nivoima vlasti, ali neujednačenosti postoji unutar samih tih grupa institucija i možemo zaključiti da otvorenost zavisi samo od dobre volje osobe koja je na njihovomčelu”, rekla je Izmirlić Ćatović.
Ujedno, kako je dodala, institucije na državnom nivou postigle su malo bolji napredak u odnosu na institucije sa entitetskog nivoa, pri čemu se misli na oba entiteta.
Kod određenih državnih institucija, navela je Izmirlić Ćatović, izostaju osnovne organizacione informacije, prepoznajući da bi se segmet budžetske transparentnosti i javnih nabavki mogao značajno unaprijediti.
Komentarišući proces javnih rasprava u BiH, ona je kazala da, ukoliko je riječ o zakonima koji su političke prirode i za koje je već unaprijed odlučeno da će se usvojiti, navodeći kao primjer Zakon o agentima stranog uticaja u Republici Srpskoj, javne rasprave se samo formalno sprovode.
“U suštini, javne rasprave ne predstavljaju nikakvo sredstvo da se utiče na izmjenu zakona koji se obično usvajaju po hitnom postupku”, ocijenila je Izmirlić Ćatović.
Prestavnica fondacije Metamorforzis iz Sjeverne Makedonije, Mila Josifovska Danilovska, navela je da je, u odnosu početak realizacije Regionalnog indeksa otvorenosti, zabilježen progres u stepenu transparentnosti izvršne i zakonodavne vlasti.
“Kada smo im prvi put ukazali na to koji su njihovi nedostaci u oblasti dobrog vladanja, usvojili su jedan strateški pristup rješavanja svih ovih problema”, rekla je Josifovska Danilovska.
Ona je istakla da nijesu dospjeli neki najsjajniji nivo, ali je na početku Vlada obavezala sve institucije da objavljuju set od 21. informacije o njihovom radu.
“Zatim su uveli jednu alatku odgovornosti nosilaca javnih funkcija, gdje je za svakog funkcionera moguće vidjeti na koji način je potrošio novac. Ovo je funkcinisalo sve do 2021. godine”, pojasnila je Josifovska Danilovska.
Komentarišući ostvarene rezultate ministarstava u Sjevernoj Makedoniji koji su bolji u odnosu na rezultate resora iz regiona, ona je istakla Strategiju transparentnosti kao djelimični razlog tog uspjeha, koja je, kako je objasnila, kreirana u konsultativnom procesu sa civilnim društvom i insituacijama.
“Ova Strategija se uglavnom temelji na principima Regionalnog indeksa otvorenosti, zato što je Metamorforzis to i finansijski i ekspertski podržao. Institucije su prepoznale vrijednost Indeksa”, rekla je Josifovska Danilovska.
Kako je rekla, cilj Strategije je unapređenje ka aktivnoj transparentnosti, fiskalne transparnentnosti, pristupa informacija, digitalnih sposobnosti institucija kako bi se mogli neki procesi i automatizovati.
Bonus video:
